Mataupu 13
2 Nifae 28–30
Folasaga
I le 2 Nifae 28–30, o loo faamatala mai ai e Nifae nisi o tulaga o luitau o aso e gata ai. A o e aoao atu mai ana upu i le 2 Nifae 28, e mafai ai ona e fesoasoani i tamaiti ia iloa “mataupu le aoga ma le faavalea” —o faatosinaga ma amioga faalelalolagi ia e mafai ona aafia ai lo latou faatuatua. A o e aoao atu mai le valoaga a Nifae i le 2 Nifae 29 ma matau lona fesootaiga i le valoaga a Isaia o loo i le 2 Nifae 27, e mafai e tamaiti ona maua auala e fesoasoani ai i isi e talia le Tusi a Mamona o se molimau lona lua ia Iesu Keriso. Ma le mea mulimuli, ua tuu atu ia te oe ma tamaiti i le 2 Nifae 30 se avanoa e talanoaina ai tulaga o le a tutupu i le taimi o le Meleniuma. Fesoasoani i tamaiti ia iloa taui o loo faatalitali mo le nuu o le feagaiga a le Alii.
Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
I aso amuli, e toatele tagata o le a faaseseina e mataupu pepelo (tagai i le 2 Nifae 28).
-
Ua au faatasi le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia i le molimau atu o le Alii o le Atua (tagai i le 2 Nifae 29).
-
Usitai, salamo, ma le faatuatua ia Iesu Keriso e agavaa ai i tatou e avea ma nuu o le feagaiga a le Alii (tagai i le 2 Nifae 30:1–8).
Fautuaga mo le Aoaoga
2 Nephi 28. I Aso Amuli, e Toatele Tagata O Le A Faaseseina e Mataupu Pepelo
Valaaulia tamaiti e mafaufau totoa i le fesootaiga i le va o mataupu pepelo ma le faamaualuga a o latou suesueina le 2 Nifae 28.
Tuu le siata lenei i luga o le laupapa:
Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Tofi vaega taitasi e suesue ma talanoaina se tasi o poloka mau o loo lisiina i luga o le laupapa. Fai atu i vaega e faailoa mai ia mataupu pepelo ia na valoia e Nifae o le a taatele i aso amuli. Pe a maea le taimi na tuuina atu, faatonu vaega e lisi i luga o le laupapa ia mataupu pepelo ua faailoaina i a latou poloka o mau. O fesili nei e mafai ona fesoasoani ia te oe e taitai se talanoaga:
-
O le a se mea o sese i aoaoga taitasi nei?
-
O a mea e te manatu o loo faatosinaina ai e nei aoaoga le tele o tagata? O a mea e mafai ona tatou faia e tetee atu ai i faaosoosoga i ia aoaoga?
Faamalamalama atu na lapatai mai Nifae e uiga i le faamaualuga i aso e gata ai. Fai i tamaiti e tagai vave i fuaiupu 7–16, ma saili mo le upu faamaualuga ma isi upu ma fuaitau ia e faamatala ai le faamaualuga.
-
O a upu ma fuaitau na e mauaina? O le a le mea o loo aoao mai ai nei upu ma fuaitau e uiga i le faamaualuga? Aisea e avea ai le faamaualuga ma se agasala matautia?
-
E mafai faapefea ona avea i tatou ma “ē mulimuli ma le faamaulalo ia Keriso”? (2 Nifae 28:14).
-
O le a le mea o fautua mai ai ia fuaiupu 20–22 e uiga i metotia a Satani?
Faasoa atu lau molimau e uiga i le Tusi a Mamona e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia malolosi e tetee atu i aoaoga sese tatou te fetaiai i aso e gata ai.
2 Nifae 29. Ua Au Faatasi le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia e Molimau Atu o le Alii o le Atua
Valaaulia tamaiti e toe iloilo le 2 Nifae 27, e aofia ai le ulutala o le mataupu. Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 29:1–2.
-
O a ni mea e tutusa o e vaaia i le 2 Nifae 27 ma le 2 Nifae 29?
Ia mautinoa ua iloa e tamaiti o le 2 Nifae 29, o loo faaauau ai pea e Nifae ona atiina ae autu ia na aoaoina e Isaia i le 2 Nifae 27.
-
E faapefea ona avea le Tusi a Mamona ma se “galuega ofoofogia” (2 Nifae 29:1) i le lalolagi i le aso?
-
O le a sou manatu i le uiga mo le Alii e “laveaiina [Lona] nuu”? (2 Nifae 29:1). O a auala ua faaaogaina ai e le Alii le Tusi a Mamona e faataunuu ai lenei mea?
-
O a auala “ua alu atu ai i tuluiga o le lalolagi” ia upu o le Tusi a Mamona”? (2 Nifae 29:2). (Atonu e te manao e faasino tamaiti i saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson ma Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i itulau 104–5 i le tusi lesona a tagata o le vasega. O le saunoaga a Peresitene Benson o loo maua foi i le companion DVD A.)
Faamalamalama atu e ui lava i tulaga “ofoofogia” ma faamoemoega o le Tusi a Mamona, ae e toatele tagata i le lalolagi o le a le taliaina. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 29:3.
Faamalamalama atu o le isi vaega atoa o lenei mataupu o le fetalaiga a le Alii i tagata o loo faapea mai ua i ai i le Tusi Paia afioga uma a le Atua. Valaaulia tamaiti e faitau taitoatasi pe taitoalua foi le 2 Nifae 29:7–14 ma tusi i a latou tusitusiga paia le mea ua faaalia i le lalolagi ina ua oo mai le Tusi a Mamona. Pe a maea se taimi na tuuina atu, fai i tamaiti e faasoa mai mea ua latou iloaina. E mafai ona aofia mea nei i a latou tali:
-
E manatua e le Atua Lana fanau i malo uma ma auina atu Lana afioga i tagata uma (tagai fuaiupu 7).
-
E le tatau ona muimui tagata pe a latou mauaina le tele o afioga a le Alii (tagai i le fuaiupu 8).
-
E fetalai atu e le Alii upu lava e tasi i malo uma (tagai fuaiupu 8).
-
E tumau lava le Alii, ma e fetalai o Ia e tusa ma Lana lava filifiliga (tagai i le fuaiupu 9).
-
E le tatau ona manatu tagata ua i ai i le Tusi Paia upu uma a le Alii pe ua le poloai atu foi le Alii ia tusia nisi upu (tagai i le fuaiupu 10; tagai foi i le Bible Dictionary, “Lost Books”).
-
Na poloaia atu le Alii i tagata uma o malo uma ina ia tusi faamaumau Ana upu (tagai i le fuaiupu 11).
-
O le a faamasinoina e le Alii ia malo i tusi na Ia poloaiina e tusia (tagai i fuaiupu 11–12).
-
O molimau faatusitusiga paia e tolu i aso amuli o le Tusi Paia, o le Tusi a Mamona, ma le tala faamaumau o ituaiga ua leiloloa o Isaraelu (tagai i le fuaiupu 13; manatua o isi molimau e aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le Penina Tau Tele, ma aoaoga a perofeta o aso e gata ai).
-
O tusitusiga paia uma mai malo uma o le a tuufaatasia e faaalia ai o le Alii o le Atua (tagai i le fuaiupu 14).
-
O le a le mea e faafiafiaina ai oe e uiga i le tali a le Alii i nei fuaiupu? O anafea na e vaai ai i le moni o Ana upu?
-
E faapefea ona tatou faaaogaina le 2 Nifae 29 e foia ai le popole o tagata e uiga i le Tusi a Mamona?
Pe a talafeagai ai, valaaulia ni faifeautalai ua maea mai le misiona i le vasega e faamatala atu o latou aafiaga a o latou faasoa atu le Tusi a Mamona i tagata sailiili. Faamalamalama atu e mafai ona latou tau atu e uiga i aafiaga a o saunia tagata e talia le tusi ma a o teena foi e tagata pe i ai foi se faafaigata i le taliaina. Fesili atu i nei faifeautalai ua maea le misiona po o a mea ua latou aoaoina mai nei aafiaga. Atonu e te manao foi e faamatala se aafiaga sa e oo i ai ma faasoa atu mea na e aoaoina.
2 Nifae 30:1–8. Usitai, Salamo, ma le Faatuatua ia Iesu Keriso e Agavaa ai i Tatou e Avea ma Nuu o le Feagaiga a le Alii
Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 30:1–2.
-
E tusa ai ma Nifae, o a mea e ao i se tagata ona faia e avea ai ma se vaega o le nuu o le feagaiga a le Alii?
-
Aisea e te manatu ai e manaomia le salamo a o tatou osia feagaiga ma le Alii? Aisea e te manatu ai e manaomia le talitonu ia Iesu Keriso?
Valaaulia ni tamaiti se toaono e faitau leotele le 2 Nifae 30:3–8, e tasi le fuaiupu a le tamaitiiti. Fai i tamaiti e faailoa mai le malamalama o le a toefuatai e fanau a Nifae ma tagata Iutaia i aso amuli. (Atonu e te manao e faasino atu i le 2 Nifae 30:1–8, o loo ta’ua ai e Nifae ia vaega o tagata lava ia e tasi lea na ta’ua foi e Moronae i le itulau autu o le Tusi a Mamona: o tagata o Nuu ese, o tagata Iutaia, ma sa Lamana.)
-
E faapefea ona fesoasoani lenei iloa e toe faapotopoto i le feagaiga ia Isaraelu ua faataapeapeina?
-
E tusa ai ma le fuaiupu 8, o fea o i ai le nuu o le Alii?
-
O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i isi e osia ma tausia feagaiga ma le Alii?
2 Nifae 30:9–18. I Le Taimi o le Meleniuma, O Le A Le Toe I ai le Pule a Satani i Loto o Tagata
Na valoia e Nifae a o lei oo i le nofotupu faameleniuma o le Faaola i le lalolagi, o le a i ai le fevaevaeaiga tele i tagata. Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 30:9–10. Atonu foi e te manao e tuu atu i tamaiti e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:54.
-
O a ni faamaoniga ua e vaaia nei o lenei fevaevaeaiga faatupulaia i le va o le amioleaga ma le amiotonu?
Faamalamalama atu i le 2 Nifae 30:12–15, na toe ta’ua ai e Nifae se tasi o valoaga a Isaia e uiga i le Meleniuma (tagai i le 2 Nifae 21:6–9). Ona ia faalautele atu lea o le valoaga a Isaia ma faaaofia ai auiliiliga sili atu. Valaaulia se tamaitiiti e faitau ia fuaiupu 16–18. Tata’i atu le gauai o tamaiti i le folafolaga “e le toe i ai foi le pule a Satani i loto o le fanauga a tagata i tausaga e tele.” Ona fai atu lea i se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 22:26.
-
Aisea o le a le toe i ai ai se pule a Satani i loto o tagata?
Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), o le Peresitene lona 12 a le Ekalesia:
“Pe a saisaitia Satani i se aiga se tasi—pe a saisaitia Satani i se olaga se tasi—ua amatalia le Meleniuma i lena aiga, i lena olaga” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 172).
Tuu atu lau molimau i le mataupu faavae na aoao mai e Peresitene Kimball. Valaaulia tamaiti e mafaufau ma le le leoa i mea e mafai ona latou faia e amata ai ona maua ia faamanuiaga o le Meleniuma.