Inisitituti
Mataupu 36: Helamana 5–9


Mataupu 36

Helamana 5–9

Folasaga

O mataupu e 5–9 o le Helamana ua toe faamatalaina ai faigata e oo i ai tagata e faamaualuga, le iloa le ala e savavali ai, ma ua fiafia i le amioleaga. Ua ta’ua ai foi le malosi e oo mai i tagata e tumau i le amiotonu, faamaoni, ma faatuatua i le Tama Faalelagi e tusa lava pe ua lofituina isi ma lafoaia poloaiga ma mataupu faavae o le faaolataga. E mafai ona maua e tamaiti le malosi mai le faataitaiga a Nifae ma Liae ma i latou na talitonu i a la upu ma aoaoga. E mafai ona latou iloa e mafai lava ona ola i le talalelei ma alolofa i le Tama Faalelagi e tusa lava pe o siosiomia i latou i faatosinaga a le lalolagi. E mafai ona latou “manatua lava, e ao ina [latou] atiina ae lo [latou] faavae i luga o le papa o lo tatou Togiola, o le Keriso lea, o le Alo o le Atua” (Helamana 5:12), ma mafai ai ona latou iloa ia “faamoemoe atu i le Alo o le Atua ma le faatuatua” (Helamana 8:15).

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Tatou te faamalosia o tatou olaga e tetee atu i le leaga e ala i le fausiaina i luga o le faavae o Keriso (tagai i le Helamana 5:1–14).

  • O le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo e suia ai loto ma aumai ai le filemu (tagai i le Helamana 5:14–52).

  • O Satani o le pogai o amioletonu uma (tagai i le Helamana 6).

  • “Sei iloga foi tou te salamo, e malaia outou” (tagai i le Helamana 7; 8:1–12).

  • Ua molimau mai perofeta uma ia Iesu Keriso ma Lana Togiola (tagai i le Helamana 8:13–23).

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 5:1–14. Tatou te Faamalolosia o Tatou Olaga e tetee atu i le Leaga e ala i le Fausiaina i luga o le Faavae o Keriso

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Helamana 5:2. Taulai atu le gauai o tamaiti i le fuaitau “saunia … i le malaia.” Faaali atu i le vasega se fualaau aina suamalie ua amata ona pala. Faamalamalama atu e pei lava o se fualaau aina suamalie ua pula tele e le pine ae pala, e faapena ona faaleagaina tagata pe a “atoatoa la [latou] amioletonu” (Eteru 2:9).

Tusi le Helamana 5:2–3; 6:37–40 i luga o le laupapa. Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa nei fuaiupu ma faailoa mai auala na “sauni [ai] … i le malaia” le malo o sa Nifae. Valaaulia tamaiti e faasoa mai mea na latou maua.

Tuu atu i tamaiti e faitau taitoatasi le Helamana 5:4–13. Fautua atu ia latou faailoga le upu manatua i taimi uma e vaaia ai i fuaiupu. Fai i tamaiti pe aisea na faaaoga soo ai e Helamana lenei upu. Atonu e te manao e tuu atu ia i latou e faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i le itulau 283 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • O a nisi o mea e mafai ona tatou faia o le a fesoasoani ai ia i tatou e manatua le Faaola ma a tatou feagaiga i aso uma?

Toe faafoi atu tamaiti i fuaiupu 5–13 ma faailoa mai le mea na faamalosiau atu ai Helamana i ona atalii ia manatua. Atonu e te manao e lisi tali a tamaiti i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti e mafaufau e uiga i auala e faaaoga ai le apoapoaiga a Helamana i o latou olaga. Ua faaalia i le lisi lenei nisi o faataitaiga o mea e ono maua e tamaiti.

Na faamalosiau atu Helamana i ona atalii ia manatua:

  1. E tausi i poloaiga (tagai i le fuaiupu 6).

  2. Na faaigoaina i laua i ni tamalii na faia se faataitaiga o le faia o galuega lelei (tagai i fuaiupu 6–7; mo faamatalaga i le auala e mafai ai e igoa o tagata maoae ua tuanai ona musuia i tatou ia ola amiotonu, tagai i le saunoaga a Peresitene Siaosi Alapati Samita o loo i itulau 282–83 i le tusi lesona a tagata o le vasega).

  3. O le molimau a le Tupu o Peniamina ia Iesu Keriso (tagai i le fuaiupu 9; tagai foi i le Mosaea 2–5).

  4. E leai se isi ala o le faaolataga sei vagana le toto togiola o Iesu Keriso (tagai i le fuaiupu 9).

  5. E togiola e le Faaola tagata mai a latou agasala i “tuutuuga o le salamo” (fuaiupu 10–11).

  6. E ao ina latou fausia le faavae o o latou olaga i luga o Iesu Keriso (fuaiupu 12).

Tuu atu i tamaiti e faitau le Helamana 5:14.

  • O le a le mea na faia e Nifae ma Liae ona sa la’ua manatuaina le apoapoaiga a Helamana?

  • E mafai faapefea e le manatuaina o nei aoaoga faavae ona fesoasoani ia i tatou?

Ina ia fesoasoani i tamaiti e manatua le Helamana 5:12 , faaali atu ia i latou se maa lapo’a ma fesili atu pe o le a le mea e tupu i le maa pe afai e tuu e se tagata i fafo i le afā. Faitau le Helamana 5:12. Ona faaali atu lea ia i latou se luutaga o oneone ma fesili atu pe o le a le mea e tupu i le oneone i le taimi o se afā.

  • O a ni auala e pei ai faaosoosoga a Satani o se afā?

  • E mafai faapefea ona tatou faatusatusa le maa ia Iesu Keriso?

  • O le a sou manatu i le uiga o le fausia se faavae i luga o le papa o Iesu Keriso? O le a se folafolaga na tuu atu e Helamana i ona atalii pe afai la te faavae i luga o lenei papa?

  • E faapefea e le fausiaina o o tatou olaga i aoaoga a Keriso ona fesoasoani ia i tatou e onosaia afā a Satani ma tofotofoga o le olaga?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o le maa’au’au o le isi upu lea mo se faavae):

“E oo lava i faavae malolosi e le mafai ona taofia ai faafitauli o le olaga. O fanau faalogogata e afua ai ona faanoanoa matua. O nisi o aiga malepelepe ua le mafai ona toe tuufaatasia. O le fenumiai o lagona o itupa [tane po o fafine] e matua le malamalama lava i ai. O ulugalii ua faaipoipo ae le iloa le mafuaaga e le faamanuiaina ai i se fanau. E oo lava i lenei vaitaimi, ‘ua tuu atu i e ua tausalaina ma e amioleaga e o ae le faasalaina ona o la latou tupe.’ [Helamana 7:5.] E i ai lava nisi mea e foliga mai e le fetaui.

“Peitai, o le i ai o faavae malolosi, ua matua mafai ai lava ona tatou saili atu i luga mo se fesoasoani e oo foi pe a tatou fetaiai ma fesili e aunoa ma ni tali faigofie. …

“E ui lava ina tatou le iloaina mea uma, ae tatou te iloa o loo soifua le Atua ma e alofa o Ia ia te i tatou. [Tagai i le1 Nifae 11:16–17.] O le tutu ai i luga o lena faavae malosi, e mafai ai ona tatou saili atu i luga ma maua mai ai le malosi e onosaia ai avega mamafa o le olaga” (i le Lipoti o le Konafesi Ape. 2002, 89–90; po o le Liahona, Iul. 2002, 84).

Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto i fesili nei:

  • O a mea o e faia i aso taitasi e fausia ai lou olaga i luga o le faavae o Iesu Keriso? O le a se mea e mafai ona e faia ia lelei atu e mautinoa ai o loo e fausia lou olaga i luga o Lona faavae mautu?

Faasoa atu lau molimau ia Iesu Keriso o lo tatou faavae mautu. Faasoa atu ou manatu i auala e mafai ai ona tatou fausia i luga o Lona faavae.

Helamana 5:14–52. O le Faatuatua ia Iesu Keriso ma le Salamo e Suia ai Loto ma Aumai ai le Filemu

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le fua o le salamo moni o le faamagaloga lea a le Atua, lea e tatalaina ai le faitotoa ina ia maua ai feagaiga ma sauniga uma ua tuuina mai i lenei lalolagi ma olioli ai i faamanuiaga e maua mai ai. Afai e atoatoa le salamo ma ua faamamaina se tasi, ona oo mai ai lea o se vaaiga fou o le olaga ma ona avanoa mamalu” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2004, 16; po o le Liahona, Nov. 2004, 17).

A o faitauina ma talanoaina e tamaiti le tala i le Helamana 5, uunaia i latou e tagai mo faamaoniga o “se vaaiga fou o le olaga” ia i latou na tali atu i le talaiga a Nifae ma Liae.

Faitau le Helamana 5:14–19 faatasi ma tamaiti. A o outou faitau, tuu atu i tamaiti e saili mo tali i fesiili nei:

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea na saofaga i le manuia o Nifae ma Liae i le talaiina o le salamo?

  • O le a le mea na tupu o se taunuuga o le la talaiga?

Valaaulia tamaiti e faasoa mai mea na latou maua.

  • E faapefea e le salamo moni ona suia le loto o se tagata ma aumai ai le filemu?

Faaali atu le ata o Nifae ma Liae o loo i le itulau 141.

Tuu atu i tamaiti se aotelega o mea na tutupu o loo totoe i le Helamana 5 i le fai atu lea ia i latou e faitau le ulutala mataupu, e amata i le “Ua toatele tagata ua faaliliu mai e Nifae ma Liae ma ua faafalepuipui ai.” Ona vaevae lea o le vasega i ni vaega se lima ma tofi vaega taitasi i poloka mau nei faatasi ai ma fesili e faatatau i ai. Atonu e te manao e muai tusi fesili i luga o ni pepa.

Ata
fire encircles Lehi and Nephi

Jerry Thompson, © IRI

Vaega 1

Helamana 5:20–26

  • A tatou tumau ma le faamaoni i a tatou feagaiga, o a faamanuiaga e faapei o se “afi faaniutu” e siosiomia ai i tatou?

  • E mafai faapefea e nei “afi faaniutu” ona fesoasoani ia i tatou ia lototetele ai i taimi faigata?

Vaega 2

Helamana 5:27–34

  • O le a se lagona o i latou na i ai i le “ao o le pogisa”? E mafai faapefea ona aafia a tatou taumafaiga e agai i luma i le faatuatua i se lagona faapenei?

  • Na faapefea e le savali na tuuina atu e le “leo itiiti ma le malie lava” ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo le ao o le pogisa? O a ni auala o loo tatou faalogoina ai le savali lava lea e tasi i aso nei?

Vaega 3

Helamana 5:35–39

  • Na pupula mai foliga o Nifae ma Liae a o latou tautalatala ma agelu. I o tatou aso, e faapefea ona avea i latou e mauaina savali faalelagi e pei o se malamalama mo i tatou?

  • Mafaufau i tagata e te iloaina e foliga ua pupula mai i se lalolagi ua faateleina ai le pogisa. O a ni o latou uiga?

Vaega 4

Helamana 5:40–44

  • O le a le mea na mananao tagata i totonu o le ao o le pogisa e iloa?

  • E mafai faapefea e le tali a Aminatapa i la latou talosaga ona maua ai se mamanu mo i latou o loo saili e o ese mai le pogisa faaleagaga?

  • O le a le mea o loo faailoa mai e le fuaiupu 44 o se taunuuga o le liliu atu i le Alii i le faatuatua ma le salamo?

Vaega 5

Helamana 5:45–52

  • O le a se faamaoniga ua tuuina mai e fuaiupu 45–52 e faapea o i latou na liliu moni mai na i ai se “vaaiga fou o le olaga,” e pei ona fai mai ai Elder Scott? E mafai faapefea ona tatou iloa ia faamanuiaga lava e tasi?

  • O le a le mea o loo faailoa mai e le fuaiupu 47 o se faapogai o le filemu? (Tagai foi i le Mosaea 4:3.)

Pe a maea le taimi na tuu atu i tamaiti e tali ai a latou fesili atofaina, valaaulia i latou e faasoa mai a latou tali.

A o e faamaeaina lenei vaega o le lesona, valaaulia tamaiti e mafaufau loloto pe faapefea ona latou faaumaina saunoaga nei:

Ona o mea sa ou suesueina i le aso, ou te iloa

Ona o mea sa ou suesueina i le aso, ou te lagona

Ona o mea sa ou suesueina i le aso, ou te manao e

Helamana 6. O Satani o le Pogai o le Amioletonu Uma

Faamalamalama atu e mafai ona faitauina le Helaman 5:14–52 o se faataitaiga o le fausiaina i luga o le papa o Iesu Keriso. E faapena foi le Helamana 6 e mafai ona faitauina o se faataitaiga o le fausiaina i luga o se faavae oneone. A o e aoaoina atu lenei poloka mau, ia mautinoa ua malamalama tamaiti o Satani o le pogai o le le mautu ua faamatalaina.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:37–39 faatasi ma tamaiti. Atonu e te manao e fautua atu e faatusatusa le mau lenei ma le Helamana 6:21.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:37, o le a le mea e mafai ona tatou faia pe a tatou maua le malamalama ma le upumoni?

  • O le a le mea e faatagaina Satani e aveese atu le malamalama ma le upumoni mai ia i tatou?

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Helamana 6:9–17.

  • O a ni auala e mafai ai e le fiafia i oa faalelalolagi ona tatou le maua ai le malamalama ma le upumoni o le talalelei?

Fai atu i tamaiti e vaai faavavevave i le Helamana 6:17–40 ma faailoa mai amioga o le faateleina o le pogisa, po o le amioleaga i tagata sa Nifae. Tuu atu se faamamafa faapitoa i fuaiupu 27–30, 35, ma le 40. Fai i ai e faasoa mai mea na latou maua.

Tuu atu i tamaiti e faitau le Helamana 6:1–4, 20, 36–37 e faatusatusa ai amioga a tagata sa Nifae ma amioga a tagata sa Lamana.

  • I se taimi o le amioleaga tele o tagata sa Nifae, o le a le mea na mafai ai ona faamanuiaina faaleagaga sa Lamana?

  • Na faapefea ona ese faatinoga a sa Lamana mai faatinoga a sa Nifae?

  • Na faapefea ona ese uiga ma faatinoga a sa Lamana i le au faomea a Katianetona mai uiga ma faatinoga a sa Nifae?

Faaiu atu lenei manatu aoaoina i le faitauina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23–25. Atonu e te manao e fautua atu ia faatusatusa e tamaiti lenei mau ma le Helamana 6:21 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:37–39.

Helamana 7; 8:1–12. “Sei iloga foi Tou te Salamo, e Malaia Outou”

Faitau le Helamana 7:1–9, 22–24 faatasi ma tamaiti.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea na mafua ai le faanoanoa tele o Nifae?

  • O le a le mea na faailoa atu e Nifae ua na o le pau lea o le ala e mafai ona aloese ai sa Nifae mai le “faaumatia”?

Faitau le Helamana 8:1–9 faatasi ma tamaiti.

  • O a ni auala na tali atu ai tagata i upu a Nifae?

  • Aisea e te manatu ai o tagata ua tausalaina i solitulafono, o nisi taimi e tali atu ma le ita i upumoni? O a nisi o taunuuga faaleagaga o lenei amio?

Faaiu atu i le faitauina o le saunoaga a Elder F. Burton Howard o loo i le itulau 285 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Helamana 8:13–23. Ua Molimau mai Perofeta Uma ia Iesu Keriso ma Lana Togiola

O lenei manatu aoaoina ua faaautu i le molimau lea na tuu atu e Nifae, ae le o tulaga faavavega o loo siomia ai. Afai e lei iloa e tamaiti le tala i le faailoaga faavaloaga e Nifae o le fasiotiga o le faamasino sili ma le faailoaga o le fasioti tagata, atonu e te mafaufau e vave tofi se tamaitiiti e faamatala mai mea na tupu ia o loo faamatala mai i le mataupu 8–9 o le Helamana.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (o loo maua foi i le companion DVD A):

“Afai e te faitau i le Tusi a Mamona, ia tausisi lava i le tagata autu o loo i le tusi—e amata mai lava i lona uluai mataupu e oo atu i le mulimuli—le Alii o Iesu Keriso, le Alo o le Atua Soifua. …

“… O isi perofeta maoae o le Tusi a Mamona—i o latou lava ala ma o latou lava taimi—na molimau mai ai i le paia o le Alii o Iesu Keriso. O se tasi o i latou ia o le uso o Iareto, Senoka, Neuma, ma Senosa. O molimau ia Iesu Keriso lea na muai ta’u mai ai Lona fanau mai i Peteleema na faamaumauina mai foi e le Tupu o Peniamina, Apinati, Alema le Matua, Alema le Itiiti, Amoleka, o atalii o Mosaea, Taitai Au Moronae, o le auuso o Nifae ma Liae, ma Samuelu le sa Lamana. I se faasologa e foliga mai e le muta o folafolaga faavaloaga—o molimau a ‘perofeta paia uma’ [Iakopo 4:4], mo se ‘afe e tele o tausaga a o lei oo i lona afio mai’ [Helamana 8:18]—ua i ai i le Tusi a Mamona se tautinoga paia o Iesu o le Keriso, lo tatou Faaola ma le Togiola” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1999, 87; po o le Liahona, Ian. 2000, 82–83).

Fesoasoani i tamaiti ia iloa e pei foi o le tele o isi perofeta, na lamatia foi le ola o Nifae i le molimau atu ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Helamana 8:13–15.

Valaaulia tamaiti e vaai i le ata o Mose ma le gata apamemea o loo i le itulau 286 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Atonu foi e te manao e tuu atu ia i latou e faitau le Numera 21:5–9 ma le 1 Nifae 17:41.

  • Ina ia faamaloloina, na o le pau lava le mea na tatau ona faia e Isaraelu o le tepa atu lea i se gata apamemea. Ae e toatele e lei tetepa atu i ai “ona o le faigofie o le ala” (1 Nifae 17:41). O a nisi o faatinoga “faigofie” ua talosagaina i tatou e fai e faailoa atu ai le faatuatua ia Iesu Keriso?

  • Aisea tatou te faatuatuai ai i nisi taimi e fai mea ia e foliga mai e faigofie?

  • Mai le Helamana 8:15 ua tatou iloa ai o le gata apamemea o se faailoga, po o se faatusa o Iesu Keriso ma Lana Togiola. O a ni auala e mafai ai ona tatou “faamoemoe atu i le Alo o le Atua ma le faatuatua”?

Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le Helamana 8:16–23.

  • O le a se mea o faagaeetia ai oe i molimau a nei perofeta?

  • O le a se mea o e iloa i lenei fuaiupu 23 e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le mafuaaga e tuu ai e nei perofeta i latou i tulaga lamatia o faasalaga, malaia, ma le oti e molimau atu ai i le Faaola?

  • E mafai faapefea e le faitauina ma le faalogo atu i molimau a perofeta ona faamalosia a tatou molimau? (Tagai i le MFF 46:13–14.)

Faasoa atu ou manatu ma lagona e uiga i auala e fesoasoani ai molimau, fautuaga, ma poloaiga ua tuuina mai e perofeta ia i tatou e iloa ai le auala e “faamoemoe atu [ai] i le Alo o le Atua ma le faatuatua” ma “ola ai … i lena ola e faavavau” (Helamana 8:15).

Tusi le siata lenei i luga o le laupapa, ae aua le tusia faamalamalamaga o loo lisi i lalo o “Uiga o Perofeta.” Valaaulia tamaiti e faitau ia fuaiupu o loo lisi atu i le itu agavale o le siata. Ona valaaulia lea o i latou e o mai i le laupapa e lisi mea na latou maua e faatatau i uiga o perofeta. O loo lisi atu i lalo ifo tali e mafai ona maua, faatasi ai ma ni mau faasino atonu e mananao tamaiti e tusi i a latou tusitusiga paia.

Mau

Uiga o Perofeta

Helamana 7:17–19

Latou te aoao atu e le aunoa le salamo (tagai foi i le Eteru 9:28; MFF 6:9; 11:9).

Helamana 7:29

O a latou savali e mai le Atua (tagai foi i le Amosa 3:7; MFF 1:38).

Helamana 8:1, 4, 7

O a latou savali e masani lava ona feita ai e amioleaga (tagai foi i le 1 Nifae 16:1–3).

Helamana 8:13–16

Latou te molimau e le aunoa ia Iesu Keriso (tagai foi i le Iakopo 7:11).

Helamana 8:24

O loo i ai isi faamaoniga e lagolago ai a latou savali (tagai foi i le Alema 30:44).

Helamana 8:27–28

Latou te vavalo atu pe ta’u atu mea e le iloa e isi (tagai foi i le Mosaea 8:17).