Inisitituti
Mataupu 14: 2 Nifae 31–33


Mataupu 14

2 Nifae 31–33

Folasaga

I le tuuina atu ai o se savali faaiu i le nuu, na aoao atu ai e Nifae ia mataupu a Keriso “e tusa ma le malamalama o [ana] valoaga” (2 Nifae 31:2). Na ia aoao atu e faapea e tatau ona tatou mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso, salamo i a tatou agasala, ia papatisoina, talia le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga. O lenei “mataupu a Keriso” na faaalia mai e ala i le siufofoga o Iesu Keriso ma faamautuina e le siufofoga o le Tamā (tagai i le 2 Nifae 31:12, 15). Na tautino mai e Nifae a tatou mulimuli i mataupu a Keriso, o le a tatou maua le ola e faavavau (tagai i le 2 Nifae 31:20).

I le faaauauina ai o lana savali, na faamalosiau mai ai Nifae ia i tatou ina ia “fiafia i le afioga a Keriso” (2 Nifae 32:3), “talia le Agaga Paia” (2 Nifae 32:5), ma “tatalo e le aunoa” (2 Nifae 32:9). A o e aoao atu mai le savali a Nifae, e mafai ona e faamautinoa atu i tamaiti afai latou te ola e tusa ma uunaiga a le Agaga Paia, o le a “faaali ia te i [latou] mea uma e tatau ona [latou] faia” e le Agaga Paia (2 Nifae 32:5).

Na faaiuina e Nifae lana savali i se aioiga ina ia tatou talitonu ia Iesu Keriso. Sa ia aoao mai pe a tatou talitonu ia Keriso, ua tatou saunia e talia Ana afioga o loo i tusitusiga paia (tagai i le 2 Nifae 33:10). E mafai ona e fesoasoani i tamaiti e iloa pe o faapefea e lo latou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ona faaleleia lo latou malamalamaaga ma le talisapaiaina o Ana afioga a o tuuina mai e perofeta o aso e gata ai.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O mataupu a Keriso e taitai atu ai i le ola e faavavau (tagai i le 2 Nifae 31).

  • Ua aoaoina i tatou e afioga a Keriso ma le Agaga Paia i mea e tatau ona tatou faia (tagai i le 2 Nifae 32; 33:1–5).

  • O i latou e talitonu ia Iesu Keriso o le a talitonu foi i upu a Nifae (tagai i le 2 Nifae 33:3–15).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 31. O Mataupu a Keriso e Taitai Atu ai i le Ola e Faavavau

Tusi le O Mataupu a Keriso i luga o le laupapa. Faasino atu o loo faaaogaina e Nifae lenei fuaitau i le 2 Nifae 31:2, 21.

Faasoa atu le saunoaga lenei, lea na faamalamalama mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faigofie ma le tuusao o “mataupu a Keriso” e pei ona aoaoina ai i totonu o le Tusi a Mamona:

“O ‘mataupu a Keriso’ e pei ona aoao mai e Nifae i le aotelega sili o lana lauga o loo taulai atu i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, papatisoga i le faatofuina, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga. … E pei ona faaaogaina i le Tusi a Mamona, ‘o mataupu a Keriso’ e faigofie ma tuusao. Ua taulai atoa atu lava i muai mataupu faavae o le talalelei, e aofia ai se faailoaga o le faamalosiauga ia onosai, tumau, ma agai i luma. O le mea moni, o le manino ma le faigofie lena ‘o mataupu a Keriso’ lea ua maua ai lona aafiaga. …

“… E le faigata ia mataupu a Keriso. E loloto, matagofie, e manino ma atoatoa lona manatu tasi” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997],49–50, 56).

Faamalamalama atu o loo aoao atu e Nifae mataupu a Keriso i le 2 Nifae 31.

Fai i tamaiti e suesue le 2 Nifae 31:5–9 ma faailoa mai ni mafuaaga na papatisoina ai Iesu. Tusi tali a tamaiti i luga o le laupapa. E mafai ona aofia ai le, na papatisoina o Ia ina ia faataunuu ai mea tonu uma, ina ia faamaulalo ai o Ia lava i luma o le Atua, e osi feagaiga ai ia usitai, ia maua ai se avanoa e ulu atu ai i le malo selesitila, ma fai se faataitaiga mo i tatou e mulimuli ai.

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 31:10–18. Fai atu ia i latou e suesue i nei fuaiupu e iloa ai mea e mafai ona latou aoaoina e uiga i le faatuatua, salamo, papatisoga, o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga. Faamalamalama atu e tatau ona latou tagai mo le uiga o aoaoga a Nifae faapea ai ma upu patino. Mo se faataitaiga, e tatau ona latou vaai mo ni faataitaiga o le faatuatua e faaopoopo atu i le upu faatuatua.

Pe a lava se taimi e faitau ai ma mafaufau ai tamaiti, fesoasoani ia i latou e talanoaina mea ua latou aoaoina. Ina ia fesoasoani ia i latou ia malamalama i le natura faavae o mataupu faavae ma sauniga o loo ta’ua i nei fuaiupu, ia talanoaina mataupu faavae ma sauniga taitasi i le taimi.

Ia mautinoa ua malamalama tamaiti e talafeagai mataupu faavae ma sauniga taitasi mo i tatou ina ia faamanuiaina ai atoatoa i le Togiola. O nei mataupu faavae ma sauniga o le faavae lea o mataupu a Iesu Keriso ona e talafeagai mo i tatou e mafai ai ona o mai ia te Ia.

Faaaoga nisi po o fesili uma nei e taiala ai le talanoaga a tamaiti:

  • I le faaopoopoga i mafuaaga na tuuina mai o le papatisoga o Iesu, o a nisi o mafuaaga e manaomia ai ona papatisoina i tatou? (Ina ia maua le Agaga Paia [tagai i fuaiupu 12–14], ina ia maua le faamagaloga o agasala [tagai i le fuaiupu 17], ma avea ma tagata o le Ekalesia [tagai i le MFF 20:37].)

  • A o e suesueina nei fuaiupu, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i le faatuatua? e uiga i le salamo? e uiga i le papatisoga? e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia? e uiga i le tumau e oo i le iuga?

  • E faapefea ona fesootai ia muai mataupu faavae ma sauniga taitasi i le Togiola a Iesu Keriso?

  • E faapefea ona faasino atu autu taitasi i mataupu a Keriso e tau atu ai i le isi autu e sosoo ai? Mo se faataitaiga, e faapefea ona tau atu le faatuatua i le salamo? E faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia tatou tumau ai e oo i le iuga?

  • O a auala ua fesootai uma ai nei mataupu faavae ma sauniga i le isi?

Fesoasoani i tamaiti ia iloa o le salamo ma le papatisoga e le o faitotoa lea i le malo selesitila. O le faitotoa lea i le ala e tau atu ai i le ola e faavavau. Valaaulia tamaiti e suesue le 2 Nifae 31:19–20 ma faailoa mai mataupu faavae e tatau ona tatou mulimuli ai e maua ai le ola e faavavau. Fai i tamaiti e faailoga nei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia.

  • I le faaopoopo atu i le salamo ma le papatisoina, o a mea e tatau ona tatou faia e maua ai le ola e faavavau?

  • O le a le uiga o le upu tumau? E faapefea ona faamatalaina e lenei upu lo tatou alualu i luma i le ala i le ola e faavavau?

  • Aisea e te manatu ai o le alofa i tagata uma o se mea e manaomia mo le ola e faavavau?

  • E faapefea ona fesoasoani le 2 Nifae 31:16 e faamalamalama le uiga o le tumau e oo i le iuga?

  • Atonu e te manao e uunaia tamaiti e tauloto le 2 Nifae 31:20.

Tuu atu i tamaiti se taimi e mafaufau ai e uiga i le fesili lenei. Fautua i ai e tusi faalilolilo a latou tali i le fesili.

  • O a auala e mafai ai ona e mulimuli atoa i le Faaola?

2 Nifae 31:19–20; 32:2–3. Fiafia i Afioga a Keriso

Fai i tamaiti e faitau le 2 Nifae 31:19–20; 32:2–3.

  • O le a le uiga ia te oe ia fetaomi atu i luma? O le a le uiga ia te oe ia fiafia i afioga a Keriso? O fea e mafai ona tatou maua ai afioga a Keriso?

Faasoa atu le saunoaga lenei e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), o le Peresitene lona 13 o le Ekalesia:

“E manaomia ona tatou ‘o mai ia ia Keriso, ina ia faaatoatoaina [tatou] e ia.’ (Moronae 10:32.) E manaomia ona tatou o mai ‘ma le loto momomo ma le agaga salamo’ (3 Nifae 12:19), fia aai ma fia inu i le amiotonu (tagai i le 3 Nifae 12:6). E manaomia ona tatou o mai ma ‘fiafia i le afioga a Keriso’ (2 Nifae 31:20), a o tatou maua ai e ala mai i Ana tusitusiga paia, Ana auauna faauuina, ma Lona Agaga Paia” (A Witness and a Warning [1988], 51).

  • O a auala e fesoasoani ai le fiafia i le afioga a Keriso ia i tatou e maua ai se “malamalama atoatoa o le faamoemoe, ma se alofa i le Atua atoa ma tagata”?

  • E mafai faapefea e lo tatou fiafia i tusitusiga paia ona fesoasoani ia i tatou e tumau ai e oo i le iuga?

Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e mafai ai ona tatou fiafia i le afioga a Keriso:

“Afai o le a tatou taumamafa pe fiafia i afioga a Keriso, e tatau ona tatou suesue i tusitusiga paia ma teuloto Ana afioga e ala i le mafaufau loloto i ai ma avea o se vaega o tatou manatu uma ma faatinoga” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1998, 16; po o le Liahona, Ian. 1999, 16).

  • O a ni mea ua e faia e avea ai au suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi o se aafiaga anoa?

  • E faapefea ona avea tusitusiga paia ma se taumafataga mo oe?

2 Nifae 32; 33:1–5. O Afioga a Keriso ma le Agaga Paia e Aoaoina i Tatou i Mea e Tatau ona Tatou Faia

Fai i tamaiti e faitau le 2 Nifae 32:3, 5. Faamatala o nei fuaiupu, o loo molimau mai ai Nifae i puna sili e lua o le malamalama faaleagaga: o afioga a Keriso ma le Agaga Paia. (Atonu e te manao e faamanatu i tamaiti o le 2 Nifae 32:3 o se fuaiupu o mau tauloto. .)

  • O fea tatou te faitau ai pe faalogo ai foi i afioga a Keriso? E faapefea ona fesoasoani afioga a Keriso ia i tatou e iloa le mea e tatau ona tatou faia?

  • E faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou ia iloa le mea e tatau ona tatou faia?

  • E faapefea e afioga a Keriso ma le taialaina e le Agaga Paia ona fesootai atu le tasi i le isi?

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa?

Faamalamalama atu ua na o ni nai faataitaiga nei o le tele o faataitaiga o auala e fesootai atu ai afioga a Keriso i le taialaina e le Agaga Paia. Tuu atu i tamaiti se taimi e suesue le leoa ai i nei fuaiupu.

  • O a mea a nei perofeta na fai na taitai atu ai i le mauaina o faaaliga faaopoopo mai le Alii? (Faamamafa atu i le faaopoopo atu i le fiafia i tusitusiga paia, sa latou manatunatu loloto i le upu. Tagai i le 1 Nifae 11:1; MFF 76:15–19; 138:1, 11; Talafaasolopito o —Iosefa Samita 2:12–13.)

  • Na faapefea ona tuufaatasia afioga a Keriso ma uunaiga a le Agaga Paia i nei faaaliga?

  • Aisea e te manatu ai o le fiafia i le afioga a Keriso e fesoasoani ia i tatou e maua ai uunaiga a le Agaga Paia?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 33:2. Faamamafa atu pe a faamaaaina e tagata o latou loto, “o le a le mau i totonu ia te i latou” le Agaga Paia. Ona fai atu lea i tamaiti e fai paga taitoalua. Valaaulia vaega taitoalua taitasi e faitau ma talanoaina le 2 Nifae 32:4–9 ma le 33:1–3. I a latou talanoaga, uunai i latou e talanoa e uiga i auala e mafai ona latou saunia ai o latou loto ina ia mau ai le Agaga Paia i totonu ia te i latou. Pe a maea le taimi na tuuina atu, fai atu nisi po o fesili uma nei e iloilo ai le malamalama o tamaiti:

  • Aisea e faigata ai i nisi taimi ona tatou iloa ma malamalama i mea faaleagaga?

  • A o tatou mulimulitai i aoaoga i nei fuaiupu, o le a le mea ua folafola mai e Nifae?

  • O a upu i le 2 Nifae 32:8 ua fautuaina ai le matuia o le le amanaiaina o le tatalo?

  • Aisea e taua ai ona tatou tatalo ae tatou te lei “faia se mea e tasi i la le Atua”? (2 Nifae 32:9). O faapefea ona faamanuiaina oe a o e mulimulitai i lenei fautuaga?

  • Na faapea mai Nifae e moliooina e le Agaga Paia savali “i loto o fanauga a tagata” (2 Nifae 33:1). O le a le uiga o lenei mea ia te oe? (Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti e faitau le saunoaga a Elder David A. Bednar o loo i le itulau 116 i le tusi lesona a tagata o le vasega.)

2 Nifae 33:3–15. O i Latou e Talitonu ia Iesu Keriso O Le A Talitonu Foi i Upu a Nifae

Fai i tamaiti e faitau le 2 Nifae 33:4–5 ma lisi ia mafuaaga na tuu mai e Nifae o le a avea ai ana upu ma se puna o le malosi ia i latou o le a faitau i ai. E tatau ona aofia i le lisi mafuaaga nei:

  1. E faatauanau e upu a Nifae ia tagata e fai le lelei.

  2. Latou te aoaoina suli o Liae e uiga i o latou tuaa.

  3. Latou te tautatala ia Iesu Keriso ma faaoleole tagata ia talitonu ia te Ia.

  4. Latou te faamalosiauina tagata ia tumau e oo i le iuga.

  5. Latou te tautatala malosi e tetee i le agasala.

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le matafaioi a Nifae—ma le matafaioi a perofeta uma—ia faaoleole i tagata ina ia talitonu ia Keriso, fai atu fesili nei:

  • O a ituaiga o faamatalaga na faamaumauina e Nifae e faaoleole ai tagata ia talitonu ia Keriso?

  • E faapefea e le suesueina o upu a Nifae ona fesoasoani ia te oe ia tuputupu ae e latalata ia Keriso?

  • O a mea e fai e perofeta o ona po nei e faaoleole ai i tatou ia talitonu ia Keriso? (Valaaulia tamaiti e toe iloilo fautuaga mai se konafesi aoao na sei mavae atu nei.)

Faaiu i le tuu atu o lau molimau e uiga i upu a Nifae. Valaaulia tamaiti e faasoa mai foi a latou molimau.