Inisitituti
Mataupu 40: 3 Nifae 8–11


Mataupu 40

3 Nifae 8–11

Folasaga

O le faaali atu o Iesu Keriso i Amerika anamua ua manino ai le faataunuuina e le Atua o Ana folafolaga ma le moni o le Toetu o Iesu Keriso. Na saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

“Na fetalai le Alo, i se siufofoga na tuia ai le loto, ma faapea mai, ‘O A’u o Iesu Keriso, o Le na molimau ai perofeta, e sau i le lalolagi’ [3 Nifae 11:10.]

“O lena faaaliga ma le tautinoga na fatuina ai le manatu autu, le taimi silisili, i le talafaasolopito atoa o le Tusi a Mamona. …

“Na talanoa tagata uma e uiga ia te ia, vivii ia te ia, moemiti ia te ia, ma tatalo mo lona faaali mai—ae o iinei lava sa i ai o ia. O le aso sili o aso uma!” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 250–51).

E ala i le suesueina o lenei poloka mau, o le a mafai ai e tamaiti ona iloa ua faataunuuina ia saunoaga a perofeta. E mafai ona latou iloaina e pei lava na latou i ai i le asiasiga a le Faaola i tagata i Nuumau, ma tuputupu ae ai i a latou molimau o le Toetu o Iesu Keriso.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O valoaga uma na fetalai mai ai le Atua e ala mai i Ana perofeta o le a faataunuuina (tagai i le 3 Nifae 8).

  • O le a talia e le Alii i latou uma e o mai ia te Ia ma se loto momomo ma se agaga salamo (tagai i le 3 Nifae 9:13–22).

  • O le faaali atu o Iesu Keriso i Amerika ua molimau mai ai i Lana galuega mataalia ma le moni o Lona Toetu (tagai i le 3 Nifae 11:1–17).

  • O mataupu a Keriso e aofia ai le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le 3 Nifae 11:31–41).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 8. O Valoaga uma na Fetalai mai ai le Atua e ala mai i Ana Perofeta O Le a Faataunuuina

A o lei iloiloina ia auiliiliga o le faafanoga i le 3 Nifae 8, faamatala na valoia e Samuelu le sa Lamana ia le faatafunaga o le a oo i Amerika i le taimi o le maliu o le Faaola i Ierusalema. Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti e saili mo mea taua na tuu i ai e Mamona i le faamaumauina o le faataunuuga o nei valoaga (tagai i le 3 Nifae 10:14) ma le faamamafa na tuu atu e le Alii lava Ia i le faataunuuga o valoaga ina ua Ia fetalai, “Ua faataunuuina foi tusi paia e uiga i lo’u sau” (3 Nifae 9:16).

Tuu atu i tamaiti e faatusatusa le 3 Nifae 8:3 ma le 3 Nifae 8:4.

  • Aisea e te manatu ai e faatagaina e nisi tagata “masalosaloga ma feupuaiga tetele” e suitulaga ai le “naunau tele” lea sa latou vaavaai atu ai mo le faailoga?

  • E mafai faapefea ona faatatau lenei mea ia i tatou?

Manatua: Afai na e talanoaina auiliilia valoaga a Samuelu le sa Lamana i le mataupu 38, atonu la e te manao e na ona otooto atu i lenei lesona.

Tuu atu i tamaiti e faatulaga i latou i ni vaega se tolu pe fa. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

Valoaga a Samuelu

Faataunuuga

Helamana 14:20–27

3 Nifae 8:5–23

Valaaulia vaega e faitau le Helamana 14:20–27, saili mo valoaga a Samuelu le sa Lamana e faatatau i le maliu o Keriso. Ona fai atu lea ia i latou e faitau le 3 Nifae 8:5–23, saili mo auala na faataunuuina ai ia valoaga. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti e faatusatusa nei mau i le pito o a latou tusitusiga paia. Valaaulia tamaiti e faailoa mai pe fia tausaga na va ai le faasilasilaga o valoaga ma lo latou faataunuuga (pe tusa e 40 tausaga).

Pe a maea le taimi na tuu atu i tamaiti e faatusatusa ai poloka mau, fai atu i vaega taitasi e tusi se mataupu faavae se tasi pe lua e mafai ona tatou aoaoina mai nei mea na tutupu. Fai atu i vaega taitasi e faasoa mai mea na latou tusiaina.

Ina ia fesoasoani i tamaiti e maua ni faatatauga i nei mau o tusitusiga paia, fai atu fesili nei:

  • I le avea ai ma tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o a nisi o valoaga ua tatou talitonu ua teena e isi tagata? (Lisi tali i luga o le laupapa. E mafai ona aofia i tali ia valoaga e uiga i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, o le fausiaina o le Ierusalema Fou, o le faapotopotoina i Atamu-oneti-Amani, ma le talaiina o le talalelei i le lalolagi atoa.)

  • Aisea e te manatu ai ua teena e nisi tagata nei valoaga?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le MFF 1:38 . Molimau atu o valoaga uma o loo i ai i tusitusiga paia faapea ma upu a perofeta o aso e gata ai o le a faataunuuina lava.

Faamaea lenei gaoioiga i le fai atu o fesili nei:

  • O a ni auala e mafai ai e le faitauina o nei aafiaga ona fesoasoani ia i tatou e saunia mo le Afio Mai Faalua?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e faatumauina ai le malosi o lo tatou faatuatua a o tatou faatalitali mo le faataunuuina o valoaga?

3 Nifae 9:5–12. O Le A Tali Atu ē Amioleaga i le Atua

O nisi taimi e fesiligia ai e tagata pe manatuaina e le Atua le fasiotiga e e amioleaga o e amiotonu. Mo se faataitaiga, ina ua faatonu e le Tupu o Noa ia susunu Apinati, (tagai i le Mosaea 17) ma ina ua fetogi i maa ia perofeta ma maliliu ai (tagai i le 3 Nifae 7:19), atonu na faamoemoe tagata o le a faasalaina e le Atua e amioleaga i le taimi lava lea. E tali atu lava e amioleaga i le Atua mo a latou faatinoga, ae Na te faia i Lana lava taimi ma le ala. Valaaulia tamaiti e faitau faavave le 3 Nifae 9:5–12, ma faailoa mai fuaitau o loo faamatala mai ai le faafanoga o e amioleaga.

  • Na faapefea ona faamaonia e le Alii upu a perofeta?

3 Nifae 9:13–22. O Le A Taliaina e le Alii i Latou Uma e O Mai ia te Ia ma se Loto Momomo ma se Agaga Salamo

Fai i tamaiti e mafaufau o loo latou i ai i le vaega lea na faalogoina le siufofoga o le Faaola i le 3 Nifae 9. Ona valaaulia lea o i latou e faitau le leoa ia fuaiupu 13–22. Tuu atu ia i latou e saili pe faafia ona valaaulia e le Alii tagata e o mai ia te Ia.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei valaaulia faisoo a le Alii?

  • Iloilo le 3 Nifae 9:14. O a ni auala ua e lagona ai le faaloaloa mai o le aao o le alofa [mutimutivale] o le Alii ia te oe?

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii a o e sau ia te Ia?

Faamalamalama atu na matuai faamanino mai e Iesu Keriso e faapea o taulaga e osia i manu e tatau ona “mavae atu” ma e tatau i e mulimuli ia te Ia ona tuu atu se taulaga o “le loto momomo ma le agaga salamo” (tagai i le 3 Nifae 9:19–20).

A o lei talanoaina le taulaga o se loto momomo ma le agaga salamo, atonu e te manao e iloilo faapuupuu atu le faamoemoega o taulaga e osi i manu ma le mafuaaga na fetalai ai le Faaola, “Aua ou te le talia se tasi o a outou taulaga [e osi i manu], po o a outou taulaga mu” (3 Nifae 9:19). Faamalamalama atu o le tulafono a Mose na manaomia ai le osia o taulaga i manu. O nei taulaga o se faatusa ma se ata lafoia o le Togiola (tagai i le Mose 5:5–8; tagai foi i le 2 Nifae 25:24). Ina ua maea le Togiola a Iesu Keriso, na le toe manaomia ai loa taulaga e osi i manu. Na aoaoina e Amoleka lenei upumoni i tausaga e tele na muamua atu, na faapea mai ai o le toto o le a faamasaa e le Tamai Mamoe a le Atua o le a avea ma “taulaga sili ma le taulaga faaiu,” lea “e le mafuatia ma le faavavau” (Alema 34:10). Na ia faapea mai, “E ao ai ina … gata i lea mea le faamaligiina o le toto. Ona faataunuuina ai lea o le tulafono a Mose” (Alema 34:13). Na faamoemoeina e ē amiotonu se mutaaga o taulaga e osi i manu ina ua mavae ona ofoina mai e le Alo o le Atua Lona toto.

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 9:19–20, o le a se taulaga o loo manaomia e le Alii mai ia i tatou? (Tagai foi i le Ominae 1:26.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le osi atu o se taulaga “o le loto momomo ma le agaga salamo?

A o talanoaina e tamaiti nei fesili, atonu e te manao e tuu atu ia i latou e faitau le saunoaga a Elder D. Todd Christofferson o loo i le itulau 313 i le tusi lesona a tagata o le vasega. O loo maua foi lenei saunoaga i le companion DVD A. Valaaulia tamaiti e mafaufau e uiga i mea o le a latou faia e ofo atoatoa atu ai i le Atua se “loto momomo ma le agaga salamo.” E mafai ona fautua atu i tamaiti e tusi i lalo o latou manatu.

  • E mafai faapefea ona tatou ofoina atoatoa atu lenei taulaga i le Alii?

Toe faasino atu tamaiti i le 3 Nifae 9:20.

  • O le a le mea ua folafola mai e le Alii ia i tatou o se taui mo lo tatou ofoina atu o se loto momomo ma le agaga salamo?

Faaiu i le manatu lenei mai ia Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“A o gauai atu o outou loto i le Atua, ua outou tuuina atu ia te Ia le mea e tasi e mafai ona e avatu moni ia te Ia, ma o lau mea totino lena e avatu. ‘Aua e te faatali umi e sue le fatafaitaulaga, pe tau amata foi ona tuu a outou meaalofa o outou loto i luga o le fatafaitaulaga!” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2004, 48; po o le Liahona, Me 2004, 46; uluai faatusilima).

Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto pe faapefea ona gauai atu o latou loto i le Atua.

3 Nifae 11:1–17. O Le Faaali atu o Iesu Keriso i Amerika ua Molimau ai i Lana Galuega Mataalia ma le Moni o Lona Toetu

Ina ia valaaulia se migao sili pe a talanoaina le asiasiga a le Faaola i Amerika, atonu e te manao e valaaulia le vasega e usu pe iloilo foi upu o le viiga “Ua Ou Iloa Lou Faaola” (Viiga, nu. 73), “Ou te Talitonu ia Iesu” (Viiga, nu. 71), po o se isi viiga e fiafia i ai e uiga i le Faaola.

Valaaulia tamaiti e mafaufau ia i latou lava o nisi o tagata ia na feiloai ma Iesu Keriso i Amerika a o outou faitauina le 3 Nifae 11:1–17. Ona fai atu lea o nisi po o fesili uma nei:

  • Na faapefea ona tali atu tagata i le faaali atu o le Faaola?

  • O a ni ou manatu ma ni lagona a o e faalogo atu i lenei tala?

  • O le a sou manatu i ni ou lagona pe ana faapea na e i ai iina?

Tuu atu i se tasi tamaitiiti e toe faitau le 3 Nifae 11:11 ma se isi tamaitiiti e faitau le MFF 19:16–19 .

  • Na faapefea ona faamatalaina e le Faaola ona puapuaga?

  • O a ni auala e mafai ona faailoa atu ai lo tatou talisapaia o puapuaga o le Faaola mo i tatou?

Tuu atu i se tamaitiiti e toe faitau le 3 Nifae 11:14–15.

  • O a ni malamalamaaga e mafai ona tatou maua mai nei fuaiupu e uiga i le lautele o le misiona a le Faaola? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le popole o le Faaola mo tagata taitoatasi?

Faamalamalama atu e ui lava e le o mafai ona tatou iloa se aafiaga o le pa’i atu faaletino i aao o le Faaola, ae e mafai lava ona tatou lagonaina Lona moni ma tuu atu ai se molimau patino e uiga ia te Ia. Valaaulia tamaiti e faasoa mai a latou molimau ia Iesu Keriso. Tuu atu lau molimau i le galuega ola a le Faaola i o tatou olaga i aso nei ma le moni o Lona Toetu.

3 Nifae 11:29. “O Le Agaga o Finauga … E mai i le Tiapolo”

Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 11:29 . Atonu foi e te manao e uunaia i latou e faailoga le mau ma faaalu se taimi e tauloto ai.

  • O a nisi o tulaga e ono tutupu ai ni finauga i o tatou olaga?

  • O le a se mea ua e maua e fesoasoani ai e faatoilaloina ia finauga?

Mafaufau e faasoa atu le tala lea na faamatala e Peresitene Thomas S. Monson o loo i le itulau 317 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • O a ni tulaga lamatia o le faatagaina o finauga ma feupuaiga e soona tuulafoai ma lē foiaina?

3 Nifae 11:31–41. O Mataupu a Keriso e Aofia ai le Faatuatua, Salamo, Papatisoga, ma le Meaalofa o le Agaga Paia

Valaaulia tamaiti e tauloto mai le mataupu faavae lona fa o le faatuatua. A o ia taulotoina mai, tusi le mea lenei i luga o le laupapa:

  1. O Le Faatuatua Ia Iesu Keriso

  2. Salamo

  3. Papatisoga

  4. Meaalofa o le Agaga Paia

Faailoa i tamaiti na faamamafa mai e le Faaola nei mataupu faavae ma sauniga ina ua Ia aoao mai mea na Ia ta’ua o “la’u mataupu” (3 Nifae 11:31–32, 39). Tusi le Mataupu a Keriso i luga a’e o le lisi i luga o le laupapa. Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 11:31–41,

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 11:39–41, o le a le mea ua folafola mai e le Faaola ia i tatou pe afai tatou te fausia i luga o Ana mataupu?

Tuu atu i tamaiti e faitau faavave le 3 Nifae 11:21–28 ma faitau pe faafia ona faaaoga e le Faaola le upu papatisopo o le papatisoina i nei fuaiupu (e faaiva).

  • Aisea na manaomia ai ona aoaoina tagata e uiga i le papatisoga? (Tagai i le 3 Nifae 11:28.)

  • O a fesili e uiga i le papatisoga ua taliina i nei fuaiupu?

Faasoa atu lau molimau e uiga i le taua o le atiina ae faifai pea o lo tatou faatuatua i le Faaola, salamo, ma le faafouina o a tatou feagaiga o le papatisoga e ala i le taumamafa i le faamanatuga ina ia mafai ai ona tatou mauaina le Agaga Paia ma fausia ai o tatou olaga i le faavae mautu o le talalelei.