Inisitituti
Mataupu 12: 2 Nifae 25–27


Mataupu 12

2 Nifae 25–27

Folasaga

Ina ua uma ona sii mai nisi o tusitusiga a Isaia (tagai i le 2 Nifae 12–24), na tuuina mai ai e Nifae lana lava faamatalaga musuia. O malamalamaaga o Nifae e uiga i valoaga a Isaia e mafai ona otootoina i ni vaega se tolu. Muamua, na ia faamautuina le matafaioi a Iesu Keriso ua na o le puna lea o le faaolataga. Lona lua, na ia lapataia ē faitau o aso amuli e uiga i amioleaga tetele: faamaualuga, faitaulaga pepelo, ma pulega faalilolilo. Lona tolu, na ia sii maia se valoaga faaopoopo mai le Isaia, e faalauiloa ai le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma le oo mai o le Tusi a Mamona. A o talanoaina e tamaiti ia aoaoga a Nifae, o le a mafai ona latou iloa ai le auala o loo molimau mai ai le Tusi a Mamona i le misiona a le Faaola ma tuuina mai ai se fofo mo amioga leaga o aso amuli.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Ua na o Iesu Keriso lava e oo mai ai le Faaolataga (tagai i le 2 Nifae 25:19–30).

  • O le a avea le faamaualuga, pulega faalilolilo, ma faitaulaga pepelo ma maa tausuai mo le toatele i aso amuli (tagai 2 Nifae 26:20–31).

  • I aso amuli o le a faia ai e le Alii “se galuega tele ma le ofoofogia” (tagai i le 2 Nifae 27).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 25:1–8. O Le Agaga o le Valoaga ua Faamalamalamaina ai Upumoni o le Talalelei

Valaaulia tamaiti e faitau le leloa le 2 Nifae 25:1–8, vaavaai mo ni manatu e mafai ona fesoasoani ai i tagata ia malamalama i valoaga a Isaia. Pe a maea le taimi na tuuina atu, Fai i tamaiti e faasoa mai mea ua latou iloa. Atonu e te manao e tusi a latou tali i luga o le laupapa. E mafai ona aofia ai tali nei:

  1. Malamalama i valoaga a tagata Iutaia i taimi o Isaia (tagai i le fuaiupu 1).

  2. Mauaina o le agaga o valoaga (tagai i le fuaiupu 4).

  3. Aoaoina e tusa ma mea a tagata Iutaia i le taimi o Isaia (tagai i le fuaiupu 5).

  4. Iloaina o tuaoi o Ierusalema i taimi o Isaia (tagai i le fuaiupu 6).

  5. Ola i se taimi ua faataunuuina ai valoaga a Isaia (tagai i le fuaiupu 8).

Fai atu e le mafai ona maua uma e tagata o le Ekalesia se malamalamaga auiliili o aitema 1, 3, ma le 4 i le lisi o i luga. Peitai, e mafai e tagata uma ona maua le agaga o valoaga, ma ona e talu ai ua tatou ola i aso e gata ai, e mafai ona tatou vaavaai atu mo le faataunuuga auauai o valoaga a Isaia. E ui lava e le mafai ona tatou vaaia ua faataunuuina uma, ae e mafai ona tatou iloa o mea na muai ta’u mai e Isaia o loo tutupu i o tatou talaane.

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 25:4, ona valaaulia lea o se isi tamaitiiti e faitau le Faaaliga 19:10.

Afai ua e tusia le lisi a tamaiti i luga o le laupapa, faaopoopo atu i ai le Ia i ai se molimau ia Iesu. Fautua atu e tusi e tamaiti le Faaaliga 19:10 i autafa o a latou mau, e sosoo i le 2 Nifae 25:4.

  • Aisea e te manatu ai e sili atu ona malamalama valoaga a Isaia ia i latou e i ai se molimau ia Iesu Keriso?

Uunaia tamaiti e vaavaai mo faasinoga i le Faaola ma Lana taulaga togiola a o latou suesueina ia valoaga a Isaia.

2 Nifae 25:19–30. Ua Na o Iesu Keriso Lava e Oo Mai ai le Faaolataga

Tuu atu i tamaiti e vaai faatopetope i le 2 Nifae 25:19–30 ma matau le aofaiga o taimi e ta’ua ai le upu Keriso. Fesili atu pe i ai se tasi i le vasega e iloa le uiga o lenei upu. Afai e le iloa e se tasi, valaaulia tamaiti e vaai i le faaulutala “Christ” in the Bible Dictionary ma faitau le faauigaga.

  • O faapefea ona atagia mai i lenei suafa Keriso le misiona a le Faaola?

Faasoa atu lenei saunoaga, lea na molimau mai ai ia Elder Gary J. Coleman o le Fitugafulu i le taua tupito o le Faaola i o tatou olaga:

“O le fuafuaga sili a le Atua na saunia ai se Faaola mo i tatou. O tagata uma e agasala ma e tatau ona oti i le iuga o lo tatou olaga faaletino. O le mea lea, na auina mai ai Iesu Keriso e le Atua e faataunuu le fuafuaga e ala i le fesoasoani mai ia i tatou e faatoilalo le agasala ma le oti. O Iesu o lo tatou Faaola ma le Togiola. E ala mai i Lana taulaga togiola mo i tatou taitoatasi, ua Ia fesoasoani ai ia i tatou e faatoilalo le agasala e ala i le salamo ma le papatisoga. E ala mai i Lona Toetu, ua Ia faafaigofie ai mo tagata uma ona faatoilaloina le oti ma le tuugamau. Ua ia te i tatou le faatuatua e mulimuli ai ia Iesu ma avea atili ai e faapei o Ia. Tatou te alolofa i la tatou uo, o le Alii ia o Iesu Keriso, ua na o le pau lea o le ‘igoa i lalo o le lagi … e mafai ona faaolaina ai i [tatou].’ [2 Nifae 25:20.] Ou te iloa ua laveaiina i tatou e Iesu mai aafiaga o le agasala ma le oti” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2000, 35; po o le Liahona, Iul. 2000, 34).

Valaaulia tamaiti e suesue le leoa le 2 Nifae 25:23–30, vaavaai mo tautinoga a Nifae ma aoaoga e uiga i le Faaola. Pe a maea le taimi na tuuina atu, fai i tamaiti e taitoalua ma faatusatusa mea ua latou maua mai nei fuaiupu. Fai i tamaiti taitasi e filifili se tasi o manatu o Nifae ma faasoa atu le mafuaaga e taua ai lena manatu.

Pe a maea ia talanoaga a tamaiti, ia taulai atu lo latou gauai i le fuaiupu 26.

  • Na aoao mai Nifae e faasaoina i tatou e ala i le alofa tunoa “pe a uma ona faia mea tatou te mafaia.” O a mea e aofia ai i “mea uma tatou te mafaia”? (Tagai, mo se faataitaiga, Mosaea 4:29–30; Alema 24:11; MFF 58:26–27 .)

  • Na faapefea ona fesoasoani Nifae ma isi i a latou fanau ia taulai atu ia Iesu Keriso?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou “tautalatala ia Keriso, … olioli ia Keriso, … [ma] tala’i atu Keriso”?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou aoao e uiga i le Faaola ma faaaoga ia mataupu faavae o le Togiola i o tatou olaga?

Valaaulia tamaiti e faamatala mai pe na faapefea ona faamanuiaina o latou olaga ina ua latou iloaina le Faaola o le puna o le faaolataga. E mafai foi ona e filifili e tuu atu lau molimau.

2 Nifae 26:20–31. O Le A Avea le Faamaualuga, Pulega Faalilolilo, ma Faitaulaga Pepelo ma Maa Tausuai mo le Toatele i Aso Amuli

Tuu le siata lenei i luga o le laupapa, ae aua le tuua i ai upu ma fuaitau o loo i lalo o numera o fuaiupu:

Amioleaga i Aso Amuli—2 Nifae 26

fuaiupu 20–21

fuaiupu 22

fuaiupu 29–30

faamaualuga, matau’a, fefinauaiga, faaloloto

pulega faalilolilo

faitaulaga pepelo

Vaevae tamaiti i ni vaega se tolu. Tuu atu se tasi o nei mau i vaega taitasi. Valaaulia vaega taitasi e suesue i a latou fuaiupu po o fuaiupu e maua ai agasala ia na fai mai ai Nifae o le a taatele i aso amuli. Pe a maua e vaega agasala ia na faamatala mai e Nifae, tusi a latou tali i luga o le laupapa e pei ona faaalia i luga.

Ina ia fesoasoani i tamaiti e malamalama i le uiga o le upu faitaulaga pepelo, fautua atu latou te toe iloiloina le faauigaga e Nifae o loo i le 2 Nifae 26:29–31. E mafai foi ona latou faitauina le saunoaga a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo i le itulau 101 i le tusi lesona a tagata o le vasega (o loo maua foi i le companion DVD A).

Faatonu ia vaega uma e tolu e toe suesue a latou fuaiupu e faailoa ai faatinoga ma amioga na mafua mai i soligatulafono taitasi. Pe a maea le taimi na tuuina atu, tuu atu i se tamaitiiti mai vaega taitasi e tusi i luga o le laupapa mea na faailoa mai e a latou vaega.

  • Aisea e te lagona ai o nei soligatulafono e inosia i le Alii?

  • O le a le mea e mafai ona tatou faia e faafetauia ai le leaga o loo aumai i lenei valoaga? O le a le fautuaga na tuuina mai e perofeta o aso e gata ai e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tumau ai ma le faamaoni?

2 Nifae 27. I Aso Amuli o le a Faia ai e le Alii “se Galuega Tele ma le Ofoofogia”

A o lei amataina le vasega, saunia ia siata nei i luga o le laupapa po o se pepa e tufa atu. Aua le faaaofia ai ia faamatalaga o loo lisiina atu i le koluma lona tolu.

Isaia 29

2 Nifae 26–27

Upumoni Faaopoopo i le Tusi a Mamona

1–3

leai

Leai

27:1

O le a faataunuuina le valoaga i aso amuli.

4–5

26:15–18

O upu o le a oo mai “mai le eleele” o le a tusia e suli o Nifae ma suli o ona uso.

6–10

27:2–14

O le a tuuina atu le tusi i le tagata e toatasi (Iosefa Samita), le o le a tuuina atu le tusi i se isi tagata (Matini Harisi). O le a faatagaina ia Molimau e Toatolu e vaai i le tusi. O le a molimau mai foi isi i le tusi.

11–12

27:15–23

Auiliiliga faaopoopo na tuuina mai e uiga i le aveina atu o upu i tagata aoaoina (tagai foi i le Iosefa Samita 2:63–65).

13–24

27:24–35

2 Nifae 27:24–25 o loo faamanino mai ai le o loo saunoa.

Faatonu tamaiti e faitau le ulutala o le mataupu mo le 2 Nifae 27. Faamalamalama atu o lenei mataupu o loo i ai se tasi o valoaga silisili ona taua e uiga i le Toefuataiga i aso e gata ai—o se valoaga e faatatau i le oo mai o le Tusi a Mamona. Faamalamalama atu foi o loo aofia i le 2 Nifae 26 ma le 27 le tele o auiliiliga taua e le o maua i faamaumauga faatusipaia o valoaga a Isaia. O nei auiliiliga faaopoopo a le o se toefuataiga o tusitusiga a Isaia, o faamatalaga musuia a Nifae i mea na aoao mai e Isaia. Ina ia fesoasoani i tamaiti e vaai i nei auiliiliga faaopoopo, tata’i atu la latou gauai i le siata. Valaaulia i latou e faatusatusa ia fuaiupu i le Isaia 29 i fuaiupu talafeagai i le 2 Nifae 26 ma le 27.

A o faatusatusa e tamaiti ia fuaiupu, uunaia i latou e faailoa mai upumoni e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona ia o loo maua i le 2 Nifae 26 ma le 27 ae le o le Isaia 29. Fautua atu ia latou faailogaina nei upumoni ia latou kopi o le Tusi a Mamona. Pe a maea le taimi na tuuina atu, tuu atu i tamaiti e talanoaina mea ua latou maua. Atonu e te manao e tusi mea ua latou maua i luga o le laupapa. O tali faigofie o loo faaalia i le koluma lona tolu o le siata.

  • E faapefea e lenei valoaga anamua ona faamalosia lau molimau o le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le Ekalesia a le Alii?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 27:25–26.

  • O le a le mea na tau atu e Isaia o le a faia e le Alii mo Lona nuu i aso amuli?

  • O a auala o avea ai le Tusi a Mamona ma vaega o le “galuega tele ma le ofoofogia” lea o loo tupu i le lalolagi atoa?

Ina ia fesoasoani i tamaiti e tali lenei fesili, valaaulia i latou e faitau fuaiupu nei: 2 Nifae 27:29–30, 33–35; 28:2. Fai i ai e faailoga ia faamanuiaga o le a avea ma taunuuga o le oo mai o le Tusi a Mamona.

  • O a ni auala ua mafai ai ona e iloa le faataunuuina o nei folafolaga ma faamanuiaga i le asō?

  • E mafai faapefea ona sili atu ona tatou auai i le fesoasoani atu lea i isi ia maua nei faamanuiaga?

Faamalamalama atu o mea na atofa atu e faitau, e saunia ai mo le isi vasega e sosoo ai, na faaauau ai ona vavalo atu Nifae e faatatau i le Tusi a Mamona, e aofia ai le auala o le a tali atu ai nisi tagata i le lalolagi i le tusi. Faasoa atu lau molimau i le oo mai o le Tusi a Mamona.