Inisitituti
Mataupu 6: 1 Nifae 19–22


Mataupu 6

1 Nifae 19–22

Folasaga

A o e aoao atua lenei lesona, o le a e taitaia se talanoaga e uiga i le 1 Nifae 19–20, lea na ta’ua ai e Nifae le perofeta o Isaia. E le tau manaomia ona avea oe ma se tagata tomai sili i upu a Isaia ina ia mafai ai ona aoaoina i latou. A o e suesue ai ma le agaga tatalo ia tusitusiga paia ma faaaoga le fesoasoani ua tuuina mai i lenei lesona ma le tusi lesona a tagata o le vasega, o le a mafai ai ona e aoao atu i le mana ma le naunautaiga (tagai i le “Folasaga i Tusitusiga a Isaia,” i itulau 44 i le tusi lesona a tagata o le vasega).

Na faitau e Nifae upu a Isaia ina ia “faaoleole atili ai [i lona nuu] ia talitonu i le Alii, lo latou Togiola” (1 Nifae 19:23). I le faasoa atu ai o valoaga a Isaia, na aoao atu ai e Nifae e faapea e ui lava o le a oo mai ia mala i le lalolagi i aso amuli, ae “e le aoga ona fefefe e amiotonu” ona “e faasaoina [e le Alii i latou] i lona mana” (1 Nifae 22:17). Tagai mo auala e faasoa atu ai lenei aoaoga ma isi ia o le a aumaia ai le mafanafana ma le malosi i au tamaiti. A o taitaia ai e le Agaga, e mafai ona e fesoasoani i tamaiti e iloa pe na faapefea ona molimau atu Isaia i le Faaola ma Ana fegalegaleaiga ma le aiga o Isaraelu, anamua ma le asō.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O le faamoemoega o Nifae i le tausia o ana faamaumauga o le faatauanauina lea o isi ia manatua lo latou Togiola (tagai i le 1 Nifae 19).

  • E tatau ia i tatou ona faatatau ia tusitusiga paia ia i tatou lava mo lo tatou lelei ma le aoaoina (tagai i le 1 Nifae 19:23–24).

  • E faamamaina e le Alii Lona nuu i le ogaumu o puapuaga (tagai i le 1 Nephi 20).

  • Na folafola mai e le Alii e toefuatai le talalelei ma faapotopoto Isaraelu i aso e gata ai (tagai i le 1 Nifae 21:18–25; 22:7–22).

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 19. O Le Faamoemoega o Nifae i le Tausia o Ana Faamaumauga o le Faatauanauina lea o Isi ia Manatua lo Latou Togiola

Faatonu tamaiti e faitau le leoa le 1 Nifae 19:1–5 ma vaavaai mo tali i fesili nei. Atonu e te manao e tusi ia fesili i luga o le laupapa.

  • E fia ia seti o papatusi na faia e Nifae?

  • O a auala e eseese ai isi seti o papatusi mai isi seti?

  • O le fea o seti o papatusi e i ai le 1 Nifae? E faapefea ona tatou iloa?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 19:6.

  • Ina ua maea ona faamalamalama atu ia papatusi laiti ma o latou anotusi, o le a le mea na fai atu ai Nifae o le a ia tusia?

Faatonu le afa o le vasega e faitau le leoa le 1 Nifae 19:7–9 ma le isi afa e faitau le leoa le 1 Nifae 19:10–12. Fai i tamaiti e faailoa mai po o a fuaitau aupito anoa e uiga i le Faaola i mea na tofi atu latou te faitauina. Ona fesili lea pe aisea ua latou filifili ai na fasifuaitau. Faasoa atu lau molimau i le misiona a le Faaola o loo maua i nei fuaiupu.

Fai i se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 19:18.

  • O le a le faamoemoega o Nifae na tusia ai nei aoaoga?

  • O le a sou manatu i le uiga o le, ia manatua le Alii? E faapefea ona fesoasoani ia tusitusiga paia e te manatuaina ai o Ia?

O se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao ai e faasoa atu le faamatalaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

“Tatou te tausia a tatou feagaiga e manatua ai o Ia i taimi uma tatou te faapotopoto ai o tatou aiga e faitau ia tusitusiga paia. Latou te molimau mai i le Alii o Iesu Keriso, aua o le savali lena ma o le savali lava lena a perofeta. E tusa lava pe le manatuaina e fanau ia upu, ae o le a latou manatua pea le Pogai moni, o Iesu Keriso lava” (i le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1998, 87; po o le Liahona, Iulai 1998, 78).

1 Nifae 19:23–24. E Tatau ia i Tatou ona Faatatau ia Tusitusiga Paia ia i Tatou Lava mo lo Tatou Lelei ma le Aoaoina

Fai i tamaiti e ta’u mai ni tagata mai tusitusiga paia o a latou faataitaiga na fesoasoani ia i latou.

  • Aisea e te manatu ai e taua tele le faatusatusa o i tatou lava ma o tatou tulaga ma tagata ma aoaoga o i tusitusiga paia?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 19:23–24. Atonu e te manao e ta’u i ai o le fuaiupu 23 o se mau tauloto .

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou “faatatau ai tusitusiga paia” ia i tatou lava?

Otooto ia tali a tamaiti i luga o le laupapa. Atonu e te faasino i fesili o loo aofia i le itulau 43 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder L. Lionel Kendrick o le Fitugafulu:

“E ao ona tatou faitau [i tusitusiga paia] e pei lava o loo fetalai tuusao mai le Alii ia i tatou i se uiga patino” (i le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1993, 16; po o le Liahona, Iulai 1993, 16).

Faamalosiau atu i tamaiti ia manatua nisi o manatu o i luga o le laupapa ma faaaoga nei manatu a o latou suesue i tusitusiga paia.

1 Nifae 20. E Faamamaina e le Alii Lona Nuu i le Ogaumu o Puapuaga

Tusi i le laupapa “Aua o le ua alofagia e le Alii, ua aoai atu o ia ia te ia” (Eperu 12:6).

  • O le a le uiga o le aoai? (Ia faatonu i le faasalaga po o puapuaga.)

  • O a auala e avea ai aoaiga ma faamaoniga o le alofa o le Alii mo i tatou?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

1 Nifae 20:1–8

Faamaoniga o le le faamaoni o le aiga o Isaraelu i le Alii

1 Nifae 20:9–17

Faamaoniga na alofa pea le Alii ia i latou ma finagalo ia i latou ia faamaoni ia te Ia

Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Faatonu le tasi vaega e faitau le 1 Nifae 20:1–8, tagai mo faamaoniga o tagata o le aiga o Isaraelu e lei faamaoni i le Alii i le taimi o lenei faaaliga. Faatonu le isi vaega e faitau le 1 Nifae 20:9–17, tagai mo faamaoniga na alofa pea le Alii ia i latou ma finagalo ia i latou ia faamaoni ia te Ia.

Valaaulia tamaiti mai vaega taitasi e faasoa mai mea na latou maua. Talanoaina ia tali a tamaiti, matau ia auala e mafai ai ona faatatau nei fuaiupu i o tatou aso.

Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 20:10.

  • O a nisi o uiga faigofie o le fuaitau “ogaumu o puapuaga”?

  • E mafai faapefea e le ogaumu o puapuaga ona fesoasoani ia i tatou ia faamaoni i le Alii?

Tuu atu se taimi i tamaiti e tali mai ai, ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:5–6 faatasi ma le vasega.

Valaaulia tamaiti e mafaufau i le eseesega i le va o le 1 Nifae 20:10 ma le 1 Nifae 20:18–19. Ona fai atu lea ia i latou e tusi a latou lava faaiuga o lenei faamatalaga: “Ou te lagona o le savali o le 1 Nifae 20 ia i tatou i le aso o le: .” Fai i tamaiti e faasoa mai a latou tali.

1 Nifae 21:1–17. O Le A Le Galo Lava I Le Alii I Tatou

O loo aofia i le 1 Nifae 21 ia mau ia e faaalia ai le manao o Nifae ina ia “faaoleole atili ia i [tatou] ia talitonu i le Alii lo [tatou] Togiola” (1 Nifae 19:23).

Faitau le 1 Nifae 21:6–13 faatasi ma tamaiti, fai atu ia i latou e tagai mo faatusa ia e faailoa mai ai le alofa o le Faaola mo i tatou.

  • Fuaiupu 9 o loo aofia ai se faasinoga i le faasaolotoina e le Faaola o pagota. E faapefea ona faatatau lenei mea i e ola atoa ma e ua oti?

  • O a auala o loo faamafanafanaina ai e le Alii Lona nuu? E faapefea ona Ia faaalia le “finagalo alofa i ona tagata ua puapuagatia”? (fuaiupu 13).

Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 21:14–17.

  • Aisea e te manatu ai e lagona e tagata i nisi taimi ua faagaloina i latou e le Alii? E faapefea ona e faaaogaina lenei mau e fesoasoani ai i se tasi e lagonaina le tuuatoatasi po o le fefe?

  • O le a le uiga ia te oe ina ia togitogia i alofilima o le Faaola?

A o mafaufau po o talanoaina e tamaiti lenei fesili, atonu e te manao e faasoa atu le faamatalaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le a le galo lava ia Keriso le fanau na ia togiolaina po o le feagaiga na ia osia ma i latou mo le faaolataga i Siona. O le faamanatu tiga o lena tausiga ma le feagaiga, o faailoga o fao a tagata Roma ua togitogia i ona alofilima” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 84).

  • O a aafiaga ua fesoasoani ia te oe e iloa ai e le o faagaloina oe e le Alii?

Faasoa atu lau molimau i le alofa o le Faaola.

1 Nifae 21:18–25; 22:7–22. Na Folafola Mai e le Alii e Toefuatai le Talalelei ma Faapotopoto Isaraelu i Aso e Gata Ai

Faasino atu e faapea o le 1 Nifae 22 o loo aofia ai le faamalamalamaga a Nifae o upu a Isaia i le 1 Nifae 20–21.

Tusi se ata faigofie o le faafanua o le lalolagi i luga o le laupapa, pe faaali atu se ata manino o le faafanua o le lalolagi. (A e filifili e tusi le faafanua i luga o le laupapa, atonu e te manao e fai a o lei amataina le vasega.)

Ata
faafanua o le lalolagi

Faitau le 1 Nifae 22:1–2 faatasi ma tamaiti.

Faitau le 1 Nifae 22:3–4 faatasi ma tamaiti.

  • O le a le mea o faamatala mai e Nifae i nei fuaiupu?

Ia mautinoa ua malamalama tamaiti o nei fuaiupu e faatatau i tagata o le aiga o Isaraelu ua faataapeapeina i le lalolagi atoa. Ina ia faamamafaina lenei manatu, faaaoga le faafanua o le lalolagi mai le ata o i luga, e mafai ona e tusia ai ni nai laina mai le eria o Isaraelu i matu i itu eseese. O nei laina e mafai ona faamalamalama ai le faataapeapeina o ituaiga e sefulu ua leiloloa ia na ave i matu pe tusa o le 722 T.L.M. (tagai i le 2 Tupu 18:9–11). Ona tusi lea o se laina mai Isaraelu i Amerika. E mafai ona faamalamalamaina e lenei mea le malaga ese atu o le aiga o Liae. Ona tusi lea o se isi laina i Amerika, e faailoa ai Moleka ma lona nuu (tagai i le Ominae 1:14–16). Ona tusi lea o se laina mai Amerika Tutotonu po o Amerika i Saute i matu ma se isi laina i sisifo i atumotu Polenisia. O nei laina e mafai ona faailoa ai le malaga ese atu o tagata o Hakota (tagai i le Alema 63:5–9). Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o loo faailoa e lenei ata se vaega itiiti o le faataapeapeina o Isaraelu. Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 22:3, 5 ma faailoa po o ai malo ia na faataapeape i ai le aiga o Isaraelu.

  • O le a le mafuaaga o loo tau mai e Nifae i le 1 Nifae 22:5 mo le faataapeapeina o Isaraelu?

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 1 Nifae 21:22–25. Fai i ai e faasoa otooto mai o latou malamalamaaga i lenei valoaga. Ona faitau lea o le 1 Nifae 22:6–8 faatasi ma tamaiti.

  • O le a le faauigaga e Nifae o le valoaga i le 1 Nifae 21:22–25? (Na vaai Nifae i le faamalamalamaga e pei ona tauina mai i le 1 Nifae 22:6–8 o se vaega o le faataunuuga o le valoaga i le 1 Nifae 21:22–25.)

  • O le a le “atunuu malosi” o loo faasino i ai i le 1 Nifae 22:7? (E mafai ona e faasino i le Iunaite Setete o Amerika i luga o le faafanua.) O le a le “galuega ofoofogia” o loo faasino i ai ia fuaiupu 7–8?

Faasoa atu le faamatalaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), o le Peresitene lona 15 o le Ekalesia:

“Ou te matua faafetai mo mea ofoofogia o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O le galuega mamana moni lava ma le ofoofogia, lea ua faataunuuina e ala i le mana o le Silisiliese mo Ona atalii ma afafine. O i tatou i lenei vaitau i Lana galuega e mafai ona auauna atu i se galuega o le faaolataga mo le aiga atoa o tagata, e aofia ai augatupulaga uma o atalii ma afafine o le Atua o e na soifua i le lalolagi i seneturi ua mavae. E moni le galuega” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 242).

Faitau le 1 Nifae 22:9–10 faatasi ma tamaiti.

  • O a auala o le a faamanuiaina ai e lenei “galuega ofoofogia” ia “ituaiga uma o le lalolagi”? (A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, e mafai ona e tusia ni aū i luga o le faafanua, e o mai mai le Iunaite Setete o Amerika, e faailogaina ai le talalelei na toefuatai i le Iunaite Setete ma ua salalau atu i le lalolagi atoa.

  • I le fuaiupu 10, o le a le mea na fai mai ai Nifae o le a faia e le Alii? (Ina ia fesoasoani i tamaiti e maua se afuaga tonu o le fuaitau “faailoa mai lona aao” faasino i latou i le itulau 49 i le tusi lesona a tagata o le vasega.)

Na faamalamalama mai e Nifae le auala o le a “faailoa mai ai [e le Alii] lona aao” pe faaalia foi Lona mana, “i luma o atunuu.” Vaevae tamaiti i vaega e tolu mo le gaoioiga lenei. Fai atu i vaega taitasi e suesue a latou fuaiupu tofia e maua ai pe faapefea ona faaalia le mana o le Alii i atunuu. Fai foi i ai e talanoaina ia faataitaiga ua latou vaaia o mataupu faavae i nei fuaiupu.

Vaega 1

1 Nifae 22:11–12, 24–25 (feagaiga toefuataiina, aveesea ai Isaraelu mai le pogisa faaleagaga, fesoasoani ia i latou e iloa o Iesu Keriso lo latou Faaola, faitaulia Ana mamoe ma faapotopotoina i latou i le lafu e tasi)

Vaega 2

1 Nifae 22:14–15, 22–23 (faaumatia e faamaualuluga ma amioleaga e tau ma Siona)

Vaega 3

1 Nifae 22:16–21 (faasaoina Lona nuu o le feagaiga)

Fai i vaega e faasoa atu mea na latou maua i le isi i se talanoaga a le vasega. Ona faaauau lea i fesili nei:

  • E faapefea e aoaoga o i nei fuaiupu ona fesoasoani ia te oe a o e mafaufau i le lumanai?

  • O a auala e puipuia ai oe e le amiotonu patino i le tele o faigata i le lalolagi?

Faasoa atu lau molimau o faamanuiaga tatou te maua a o faapotopotoina i tatou i le aiga o Isaraelu i aso e gata ai ma tausi ai a tatou feagaiga.