Mataupu 6
1 Nifae 19–22
Folasaga
A o e aoao atua lenei lesona, o le a e taitaia se talanoaga e uiga i le 1 Nifae 19–20, lea na ta’ua ai e Nifae le perofeta o Isaia. E le tau manaomia ona avea oe ma se tagata tomai sili i upu a Isaia ina ia mafai ai ona aoaoina i latou. A o e suesue ai ma le agaga tatalo ia tusitusiga paia ma faaaoga le fesoasoani ua tuuina mai i lenei lesona ma le tusi lesona a tagata o le vasega, o le a mafai ai ona e aoao atu i le mana ma le naunautaiga (tagai i le “Folasaga i Tusitusiga a Isaia,” i itulau 44 i le tusi lesona a tagata o le vasega).
Na faitau e Nifae upu a Isaia ina ia “faaoleole atili ai [i lona nuu] ia talitonu i le Alii, lo latou Togiola” (1 Nifae 19:23). I le faasoa atu ai o valoaga a Isaia, na aoao atu ai e Nifae e faapea e ui lava o le a oo mai ia mala i le lalolagi i aso amuli, ae “e le aoga ona fefefe e amiotonu” ona “e faasaoina [e le Alii i latou] i lona mana” (1 Nifae 22:17). Tagai mo auala e faasoa atu ai lenei aoaoga ma isi ia o le a aumaia ai le mafanafana ma le malosi i au tamaiti. A o taitaia ai e le Agaga, e mafai ona e fesoasoani i tamaiti e iloa pe na faapefea ona molimau atu Isaia i le Faaola ma Ana fegalegaleaiga ma le aiga o Isaraelu, anamua ma le asō.
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
O le faamoemoega o Nifae i le tausia o ana faamaumauga o le faatauanauina lea o isi ia manatua lo latou Togiola (tagai i le 1 Nifae 19).
-
E tatau ia i tatou ona faatatau ia tusitusiga paia ia i tatou lava mo lo tatou lelei ma le aoaoina (tagai i le 1 Nifae 19:23–24).
-
E faamamaina e le Alii Lona nuu i le ogaumu o puapuaga (tagai i le 1 Nephi 20).
-
Na folafola mai e le Alii e toefuatai le talalelei ma faapotopoto Isaraelu i aso e gata ai (tagai i le 1 Nifae 21:18–25; 22:7–22).
Fautuaga mo le Aoaoga
1 Nifae 19. O Le Faamoemoega o Nifae i le Tausia o Ana Faamaumauga o le Faatauanauina lea o Isi ia Manatua lo Latou Togiola
Faatonu tamaiti e faitau le leoa le 1 Nifae 19:1–5 ma vaavaai mo tali i fesili nei. Atonu e te manao e tusi ia fesili i luga o le laupapa.
-
E fia ia seti o papatusi na faia e Nifae?
-
O a auala e eseese ai isi seti o papatusi mai isi seti?
-
O le fea o seti o papatusi e i ai le 1 Nifae? E faapefea ona tatou iloa?
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 19:6.
-
Ina ua maea ona faamalamalama atu ia papatusi laiti ma o latou anotusi, o le a le mea na fai atu ai Nifae o le a ia tusia?
Faatonu le afa o le vasega e faitau le leoa le 1 Nifae 19:7–9 ma le isi afa e faitau le leoa le 1 Nifae 19:10–12. Fai i tamaiti e faailoa mai po o a fuaitau aupito anoa e uiga i le Faaola i mea na tofi atu latou te faitauina. Ona fesili lea pe aisea ua latou filifili ai na fasifuaitau. Faasoa atu lau molimau i le misiona a le Faaola o loo maua i nei fuaiupu.
Fai i se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 19:18.
-
O le a le faamoemoega o Nifae na tusia ai nei aoaoga?
-
O le a sou manatu i le uiga o le, ia manatua le Alii? E faapefea ona fesoasoani ia tusitusiga paia e te manatuaina ai o Ia?
O se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao ai e faasoa atu le faamatalaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:
“Tatou te tausia a tatou feagaiga e manatua ai o Ia i taimi uma tatou te faapotopoto ai o tatou aiga e faitau ia tusitusiga paia. Latou te molimau mai i le Alii o Iesu Keriso, aua o le savali lena ma o le savali lava lena a perofeta. E tusa lava pe le manatuaina e fanau ia upu, ae o le a latou manatua pea le Pogai moni, o Iesu Keriso lava” (i le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1998, 87; po o le Liahona, Iulai 1998, 78).
1 Nifae 19:23–24. E Tatau ia i Tatou ona Faatatau ia Tusitusiga Paia ia i Tatou Lava mo lo Tatou Lelei ma le Aoaoina
Fai i tamaiti e ta’u mai ni tagata mai tusitusiga paia o a latou faataitaiga na fesoasoani ia i latou.
-
Aisea e te manatu ai e taua tele le faatusatusa o i tatou lava ma o tatou tulaga ma tagata ma aoaoga o i tusitusiga paia?
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 1 Nifae 19:23–24. Atonu e te manao e ta’u i ai o le fuaiupu 23 o se mau tauloto .
-
O a nisi o auala e mafai ona tatou “faatatau ai tusitusiga paia” ia i tatou lava?
Otooto ia tali a tamaiti i luga o le laupapa. Atonu e te faasino i fesili o loo aofia i le itulau 43 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder L. Lionel Kendrick o le Fitugafulu:
“E ao ona tatou faitau [i tusitusiga paia] e pei lava o loo fetalai tuusao mai le Alii ia i tatou i se uiga patino” (i le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1993, 16; po o le Liahona, Iulai 1993, 16).
Faamalosiau atu i tamaiti ia manatua nisi o manatu o i luga o le laupapa ma faaaoga nei manatu a o latou suesue i tusitusiga paia.
1 Nifae 20. E Faamamaina e le Alii Lona Nuu i le Ogaumu o Puapuaga
Tusi i le laupapa “Aua o le ua alofagia e le Alii, ua aoai atu o ia ia te ia” (Eperu 12:6).
-
O le a le uiga o le aoai? (Ia faatonu i le faasalaga po o puapuaga.)
-
O a auala e avea ai aoaiga ma faamaoniga o le alofa o le Alii mo i tatou?
Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:
Faamaoniga o le le faamaoni o le aiga o Isaraelu i le Alii |
Faamaoniga na alofa pea le Alii ia i latou ma finagalo ia i latou ia faamaoni ia te Ia |
Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Faatonu le tasi vaega e faitau le 1 Nifae 20:1–8, tagai mo faamaoniga o tagata o le aiga o Isaraelu e lei faamaoni i le Alii i le taimi o lenei faaaliga. Faatonu le isi vaega e faitau le 1 Nifae 20:9–17, tagai mo faamaoniga na alofa pea le Alii ia i latou ma finagalo ia i latou ia faamaoni ia te Ia.
Valaaulia tamaiti mai vaega taitasi e faasoa mai mea na latou maua. Talanoaina ia tali a tamaiti, matau ia auala e mafai ai ona faatatau nei fuaiupu i o tatou aso.
Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 20:10.
-
O a nisi o uiga faigofie o le fuaitau “ogaumu o puapuaga”?
-
E mafai faapefea e le ogaumu o puapuaga ona fesoasoani ia i tatou ia faamaoni i le Alii?
Tuu atu se taimi i tamaiti e tali mai ai, ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:5–6 faatasi ma le vasega.
Valaaulia tamaiti e mafaufau i le eseesega i le va o le 1 Nifae 20:10 ma le 1 Nifae 20:18–19. Ona fai atu lea ia i latou e tusi a latou lava faaiuga o lenei faamatalaga: “Ou te lagona o le savali o le 1 Nifae 20 ia i tatou i le aso o le: .” Fai i tamaiti e faasoa mai a latou tali.
1 Nifae 21:1–17. O Le A Le Galo Lava I Le Alii I Tatou
O loo aofia i le 1 Nifae 21 ia mau ia e faaalia ai le manao o Nifae ina ia “faaoleole atili ia i [tatou] ia talitonu i le Alii lo [tatou] Togiola” (1 Nifae 19:23).
Faitau le 1 Nifae 21:6–13 faatasi ma tamaiti, fai atu ia i latou e tagai mo faatusa ia e faailoa mai ai le alofa o le Faaola mo i tatou.
-
Fuaiupu 9 o loo aofia ai se faasinoga i le faasaolotoina e le Faaola o pagota. E faapefea ona faatatau lenei mea i e ola atoa ma e ua oti?
-
O a auala o loo faamafanafanaina ai e le Alii Lona nuu? E faapefea ona Ia faaalia le “finagalo alofa i ona tagata ua puapuagatia”? (fuaiupu 13).
Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 21:14–17.
-
Aisea e te manatu ai e lagona e tagata i nisi taimi ua faagaloina i latou e le Alii? E faapefea ona e faaaogaina lenei mau e fesoasoani ai i se tasi e lagonaina le tuuatoatasi po o le fefe?
-
O le a le uiga ia te oe ina ia togitogia i alofilima o le Faaola?
A o mafaufau po o talanoaina e tamaiti lenei fesili, atonu e te manao e faasoa atu le faamatalaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“O le a le galo lava ia Keriso le fanau na ia togiolaina po o le feagaiga na ia osia ma i latou mo le faaolataga i Siona. O le faamanatu tiga o lena tausiga ma le feagaiga, o faailoga o fao a tagata Roma ua togitogia i ona alofilima” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 84).
-
O a aafiaga ua fesoasoani ia te oe e iloa ai e le o faagaloina oe e le Alii?
Faasoa atu lau molimau i le alofa o le Faaola.
1 Nifae 21:18–25; 22:7–22. Na Folafola Mai e le Alii e Toefuatai le Talalelei ma Faapotopoto Isaraelu i Aso e Gata Ai
Faasino atu e faapea o le 1 Nifae 22 o loo aofia ai le faamalamalamaga a Nifae o upu a Isaia i le 1 Nifae 20–21.
Tusi se ata faigofie o le faafanua o le lalolagi i luga o le laupapa, pe faaali atu se ata manino o le faafanua o le lalolagi. (A e filifili e tusi le faafanua i luga o le laupapa, atonu e te manao e fai a o lei amataina le vasega.)
Faitau le 1 Nifae 22:1–2 faatasi ma tamaiti.
-
E faapefea ona faamalosia e lenei fuaiupu le aoaoga faavae i le Amosa 3:7 ma le 2 Peteru 1:20–21?
Faitau le 1 Nifae 22:3–4 faatasi ma tamaiti.
-
O le a le mea o faamatala mai e Nifae i nei fuaiupu?
Ia mautinoa ua malamalama tamaiti o nei fuaiupu e faatatau i tagata o le aiga o Isaraelu ua faataapeapeina i le lalolagi atoa. Ina ia faamamafaina lenei manatu, faaaoga le faafanua o le lalolagi mai le ata o i luga, e mafai ona e tusia ai ni nai laina mai le eria o Isaraelu i matu i itu eseese. O nei laina e mafai ona faamalamalama ai le faataapeapeina o ituaiga e sefulu ua leiloloa ia na ave i matu pe tusa o le 722 T.L.M. (tagai i le 2 Tupu 18:9–11). Ona tusi lea o se laina mai Isaraelu i Amerika. E mafai ona faamalamalamaina e lenei mea le malaga ese atu o le aiga o Liae. Ona tusi lea o se isi laina i Amerika, e faailoa ai Moleka ma lona nuu (tagai i le Ominae 1:14–16). Ona tusi lea o se laina mai Amerika Tutotonu po o Amerika i Saute i matu ma se isi laina i sisifo i atumotu Polenisia. O nei laina e mafai ona faailoa ai le malaga ese atu o tagata o Hakota (tagai i le Alema 63:5–9). Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o loo faailoa e lenei ata se vaega itiiti o le faataapeapeina o Isaraelu. Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 22:3, 5 ma faailoa po o ai malo ia na faataapeape i ai le aiga o Isaraelu.
-
O le a le mafuaaga o loo tau mai e Nifae i le 1 Nifae 22:5 mo le faataapeapeina o Isaraelu?
Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 1 Nifae 21:22–25. Fai i ai e faasoa otooto mai o latou malamalamaaga i lenei valoaga. Ona faitau lea o le 1 Nifae 22:6–8 faatasi ma tamaiti.
-
O le a le faauigaga e Nifae o le valoaga i le 1 Nifae 21:22–25? (Na vaai Nifae i le faamalamalamaga e pei ona tauina mai i le 1 Nifae 22:6–8 o se vaega o le faataunuuga o le valoaga i le 1 Nifae 21:22–25.)
-
O le a le “atunuu malosi” o loo faasino i ai i le 1 Nifae 22:7? (E mafai ona e faasino i le Iunaite Setete o Amerika i luga o le faafanua.) O le a le “galuega ofoofogia” o loo faasino i ai ia fuaiupu 7–8?
Faasoa atu le faamatalaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), o le Peresitene lona 15 o le Ekalesia:
“Ou te matua faafetai mo mea ofoofogia o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O le galuega mamana moni lava ma le ofoofogia, lea ua faataunuuina e ala i le mana o le Silisiliese mo Ona atalii ma afafine. O i tatou i lenei vaitau i Lana galuega e mafai ona auauna atu i se galuega o le faaolataga mo le aiga atoa o tagata, e aofia ai augatupulaga uma o atalii ma afafine o le Atua o e na soifua i le lalolagi i seneturi ua mavae. E moni le galuega” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 242).
Faitau le 1 Nifae 22:9–10 faatasi ma tamaiti.
-
O a auala o le a faamanuiaina ai e lenei “galuega ofoofogia” ia “ituaiga uma o le lalolagi”? (A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, e mafai ona e tusia ni aū i luga o le faafanua, e o mai mai le Iunaite Setete o Amerika, e faailogaina ai le talalelei na toefuatai i le Iunaite Setete ma ua salalau atu i le lalolagi atoa.
-
I le fuaiupu 10, o le a le mea na fai mai ai Nifae o le a faia e le Alii? (Ina ia fesoasoani i tamaiti e maua se afuaga tonu o le fuaitau “faailoa mai lona aao” faasino i latou i le itulau 49 i le tusi lesona a tagata o le vasega.)
Na faamalamalama mai e Nifae le auala o le a “faailoa mai ai [e le Alii] lona aao” pe faaalia foi Lona mana, “i luma o atunuu.” Vaevae tamaiti i vaega e tolu mo le gaoioiga lenei. Fai atu i vaega taitasi e suesue a latou fuaiupu tofia e maua ai pe faapefea ona faaalia le mana o le Alii i atunuu. Fai foi i ai e talanoaina ia faataitaiga ua latou vaaia o mataupu faavae i nei fuaiupu.
Vaega 1
1 Nifae 22:11–12, 24–25 (feagaiga toefuataiina, aveesea ai Isaraelu mai le pogisa faaleagaga, fesoasoani ia i latou e iloa o Iesu Keriso lo latou Faaola, faitaulia Ana mamoe ma faapotopotoina i latou i le lafu e tasi)
Vaega 2
1 Nifae 22:14–15, 22–23 (faaumatia e faamaualuluga ma amioleaga e tau ma Siona)
Vaega 3
1 Nifae 22:16–21 (faasaoina Lona nuu o le feagaiga)
Fai i vaega e faasoa atu mea na latou maua i le isi i se talanoaga a le vasega. Ona faaauau lea i fesili nei:
-
E faapefea e aoaoga o i nei fuaiupu ona fesoasoani ia te oe a o e mafaufau i le lumanai?
-
O a auala e puipuia ai oe e le amiotonu patino i le tele o faigata i le lalolagi?
Faasoa atu lau molimau o faamanuiaga tatou te maua a o faapotopotoina i tatou i le aiga o Isaraelu i aso e gata ai ma tausi ai a tatou feagaiga.