Inisitituti
Chapter 53: Moronae 1–6


Mataupu 53

Moronae 1–6

Folasaga

O uluai mataupu e ono o le tusi a Moronae o loo taulimaina ai sauniga ma faatinoga a le Ekalesia i aso o Moronae: papatisoga, faamauga ma le mea foai fua o le Agaga Paia, faaeeina atu o le perisitua ma le faauuga i tofi o le perisitua, le faamanatuga, faaaumeaina o tagata fou, ma le taitaiina o sauniga a le Ekalesia. O nisi faiaoga e ono fuafua e faapasi nei mataupu ona o ona anotusi ua masani tele ai tagata malolosi o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ae na faaaofia ai e Moronae nei aoaoga aua sa ia lagonaina “ai lava e aoga ai i [ona] uso o sa Lamana i se aso o i luma” (Moronae 1:4). E mafai ona e fesoasoani i tamaiti e iloa o nei aoaoga e aoga lava i tagata uma i aso nei.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O sauniga o le perisitua e taua i le talalelei a Iesu Keriso (tagai i le Moronae 2–6).

  • Tatou te fetagofi i le faamanatuga e faafou ai feagaiga ma le Alii (tagai i le Moronae 4–5).

  • O le salamo e taitai atu ai i le papatisoga (tagai i le Moronae 6:1–3).

  • E tatau ona tatou leoleo le tasi i le isi ma tausia e le tasi le isi i le afioga a le Atua (tagai i le Moronae 6:4–9).

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 1. “O A’u foi o Moronae, Ou te Le Faafitia le Keriso”

Fai atu i tamaiti ia sue pe o le a le umi na ola ai Moronae ina ua maea le taua mulimuli ua faamaumauina i le Tusi a Mamona. Faasino i latou i le Mamona 6, ma fai atu i ai e sue le aso i le pito i lalo o le itulau po o le ulutala mataupu (T.A. 385). Ona fai lea i ai e sue le aso i luga o le itulau mulimuli i le Tusi a Mamona po o le ulutala mataupu i le Moronae 10 (T.A. 421). (Na ola Moronae e le itiiti ifo ma le 36 tausaga talu ona mavae le taua mulimuli.)

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le Moronae 1.

  • O le a le mea o ta’u mai e nei mataupu ia i tatou e uiga i tausaga faaiu o le soifuaga o Moronae?

  • O le a sou manatu na faapefea ona faatumauina e Moronae lona faatuatua i lenei taimi atoa o le tofotofoina?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Sister Susan W. Tanner, o le na auauna o se peresitene aoao o Tamaitai Talavou (o loo maua foi i le companion DVD A):

“Ou te iloa e toatele i tatou e i ai taimi e lagona ai ua leai ni uo, ma ua tuulafoaiina i se lalolagi amioleaga. O nisi o i tatou e le iloa ‘pe o fea e o i ai’ pe a feagai ma o tatou tofotofoga. Peitai e le gata ina mafai ona e ola ma ou ola, ae tatou te manumalo foi e pei o Moronae, i a tatou taumafaiga e tutu atu mo le mea moni i taimi matautia. O le a le mea sa ia fai ina ua fetaiai ma se lalolagi tuulafoaiina ma le matautia? I lona usitai ma le faamaoni i faatonuga a lona tama, sa ia faamaeaina ai faamaumauga i papatusi auro. Sa masani o ia ma tusitusiga a perofeta. Ae o le mea pito sili, sa mafai ona ia teena lona lotovaivai i lona pipiimau lea i folafolaga a le Alii mo le lumanai. Sa ia pipiimau i feagaiga sa osia e le Atua ma le aiga o Isaraelu, e faamanuiaina i latou e faavavau” (“Tala Lelei Mai Kumora,” Liahona, Me 2005, 105).

Fai i tamaiti e toe faitau le Moronae 1:3.

  • O le a se mea e faafiafiaina ai oe e uiga i upu a Moronae i lenei fuaiupu?

  • E mafai faapefea ona tatou atiina ae le malosi o molimau ma uiga e tali tutusa ma Moronae?

Moronae 2–6. O Sauniga o le Perisitua e Taua i le Talalelei a Iesu Keriso

Vaevae le vasega i ni vaega. Valaaulia vaega e suesue puupuu le Moronae 2–6 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37–39, 46–60, 68–79, saili mo mea e tutusa ai le va o le Ekalesia i taimi o Moronae ma le Ekalesia i aso e gata ai (atonu e te manao e tusi mau faasino i luga o le laupapa). Pe a maea le taimi na tuu atu, fai atu i se tasi o vaega e faailoa mai se mea se tasi e tutusa ai. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Faaauau mai lea vaega i lea vaega seia oo lava ina le toe i ai se malamalamaaga o se tasi e toe faasoa mai i le mataupu.

  • O a ni ou manatu a o e iloaina o nei lava sauniga ma mataupu faavae e tasi sa i ai lava i le Ekalesia a le Alii i taimi eseese i le talafaasolopito o le lalolagi?

  • Na mafai faapefea ona aoga nei mataupu ia Iosefa Samita a o toefuatai mai e le Alii le Ekalesia e ala mai ia te ia?

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le matafaioi taua a sauniga o le perisitua i le Ekalesia a le Alii. Atonu e mafai ona fesoasoani fesili nei:

  • Aisea e taua ai sauniga i tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai? (A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, atonu e te manao e valaaulia i latou e faitau ia saunoaga a Peresitene Boyd K. Packer ma Elder Dallin H. Oaks i itulau 404–5 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Fai atu ia i latou e faailoa mai ia le itiiti ifo ma le lua ni mafuaaga i le pogai e taua ai sauniga. O loo maua foi saunoaga e lua nei a Peresitene Packer i le companion DVD B C).

  • Aisea e tatau ai ona faatinoina e le pule o le perisitua ia sauniga uma lava?

  • E faapefea ona saofaga faatusa i le natura paia o sauniga?

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o le faamoemoe autu o le Tusi a Mamona o le fesoasoani lea ia tatou o mai ia Keriso. O mataupu 2–6 o le Moronae o loo faamatalaina ai sauniga o loo fesoasoani ia i tatou ia o mai ia Keriso.

Moronae 4–5. Tatou te Fetagofi i le Faamanatuga e Faafou ai Feagaiga ma le Alii

O le Moronae 4 ma le 5 o loo i ai se faamaumauga o tatalo o le faamanatuga lea na faaalia mai e le Alii i Lana Ekalesia i Amerika anamua. Ua toe faaalia mai foi e le Alii tatalo lava ia e tasi i aso e gata ai (tagai i le MFF 20:77, 79). Faamatala e sili atu lava nai lo na o ni tatalo—o ni vaega se lua o se sauniga paia. I nisi sauniga, e manaomia ai le faia e le fai sauniga o upu lava e tasi i taimi taitasi.

Tuu atu i tamaiti taitasi se fasi pepa. Fai i ai pe mafai ona latou tusia le tatalo o le areto o le faamanatuga i luga o le laupapa e aunoa ma le tilotilo i tusitusiga paia. Fai i ai e fai lena mea mo le tatalo o le vai o le faamanatuga.

Faitau leotele atu tatalo o le faamanatuga ina ia mafai ai ona siaki e tamaiti le sao atoatoa o mea na latou tusia. Ona fai atu lea ia i latou ia mafaufau le leoa i fesili nei:

  • E faapefea ona e iloiloina lou migao pe a e tagofia le faamanatuga?

Pe a lava le taimi na tuu atu i tamaiti e mafaufau loloto ai i lenei fesili, mafaufau e taitaia se talanoaga e faavae i fesili nei:

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e saunia ai i tatou lava e aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi?

  • E faapefea ona faamanatu mai e tatalo o le faamanatuga ia i tatou a tatou feagaiga o le papatisoga?

Valaaulia tamaiti e faatusatusa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37 ma le Mosaea 18:8–10 faatasi ma le Moronae 4–5. Fautua atu ina ia latou tusia o latou manatu e uiga i le papatisoga ma le faamanatuga i le pito o a latou tusitusiga paia.

  • O a ni auala e mafai ai e le fetagofi atu ma le agavaa i le faamanatuga ona faamalosia a tatou sootaga o feagaiga ma lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Valaaulia tamaiti e mafaufau e uiga i le talanoaga lea faatoa maea e uiga i le faamanatuga. Fai atu ia i latou e faasoa mai se mea se tasi na latou aoaoina po o se malamalamaaga ua latou maua.

Moronae 6:1–3. O Le Salamo e Taitai atu ai i le Papatisoga

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Moronae 6:1.

  • O le a sou manatu i le uiga mo se tasi ia fua mai i fua ua faaalia ai le agavaa ina ia papatisoina?

Ina ia fesoasoani i tamaiti e taliina lenei fesili, valaaulia i latou e faitau le leoa le Moronae 6:2–3. Uunaia i latou e faailoga i a latou tusitusiga paia mea ua faailoa mai e Moronae ua avea ma “fua” lea e faaalia ai ua saunia tagata e ulu atu i le vai o le papatisoga.

  • E faapefea ona fesootai atu le salamo i le liua?

  • E faapefea ona fesootai le salamo i le auauna atu ia Keriso e oo i le iuga?

Faamalamalama atu o mea faavae e manaomia mo le avea ai ma tagata o le Ekalesia ua leva lava ona i ai: faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma le naunautai e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma auauna atu ia te Ia. O nei mea e manaomia e faaauau pea mo i tatou, e tusa lava pe ua uma ona papatisoina ma faamauina i tatou.

Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto i a latou taumafaiga e faatino le faatuatua, salamo i a latou agasala, tauave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso, ma auauna atu ma le filiga. E mafai ona e mafaufau e tuu atu i tamaiti se taimi e tusi ai o latou manatu.

Moronae 6:4–9. E Tatau Ona Tatou Leoleo le Tasi i le Isi ma Tausia e le Tasi le Isi i le Afioga a le Atua

Faamalamalama atu i le Moronae 6:4, o loo aoao mai ai Moronae e uiga i tiutetauave o tagata o le Ekalesia ina ia tausi i tagata fou liliu mai.

Faitau le Moronae 6:4 faatasi ma tamaiti. Fai atu i tamaiti e faailoa mai mea na faia e le Ekalesia i taimi o Moronae e fesoasoani ai i tagata fou liliu mai.

  • Fai mai Moronae pe a auai tagata i le Ekalesia, “ua faitaulia i latou … ma ua tusia o latou igoa.” E tusa ai ma le Moronae 6:4, aisea na taua ai le tausia o se faamaumauga o igoa o tagata?

  • O le a sou manatu i le uiga o le tausia o se tasi “i le afioga lelei a le Atua”? O a ni auala e mafai ai ona fesoasoani le tasi i le isi ia tumau “i le ala tonu”?

Faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), le Peresitene lona 15 o le Ekalesia (o loo maua foi i le companion DVD D):

“A maua ma papatisoina se tagata fou ua liliu mai, ua ia te i tatou le luitau o le faaaumeaina o ia ma faamalosi lana molimau e uiga i le moni o lenei galuega. E le tatau ona tatou tuu o ia e ulufale mai i le faitotoa i luma ma toe ulufafo atu i le faitotoa i tua. O le auai mai i le Ekalesia o se mea e matua taua tele. O tagata liliu mai taitoatasi na te tauaveina i ona lava luga le suafa o Keriso faatasi ma se folafolaga, e tausia Ana poloaiga. Peitai e mafai ona avea le sau i le lotu ma se aafiaga matautia. A leai ni lima alofa ma le malolosi e faafeiloaia le tagata liliu mai, leai ni lima mafola o le alofa ma le manatu popole i ai, o le a amata ona fesetai i le laasaga ua ia faia. A leai ni lima faauo ma ni loto naunau e faafeiloai ia te ia ma taitai o ia i le ala, atonu o le a faamaamulu.

“E matua leai se uiga o le faia o galuega faafaifeautalai sei vagana ua tatou taofimauina fua o lena galuega. E tatau ona le matuueseeseina ia mea e lua. E taua tele nei tagata liliu mai. O tagata liliu mai taitoatasi, o se atalii ma se afafine o le Atua. O tagata liliu mai taitoatasi o se matafaioi tele ma le taua. O se matafaioi a’ia’i lo tatou tausia lelei o i latou ua avea ma se vaega o i tatou” (“Saili Tamai Mamoe, Fafaga Mamoe,” Liahona, Iul. 1999, 122).

Toe ta’u atu le saunoaga a Peresitene Hinckley e faapea “E matua leai se uiga o le faia o galuega faafaifeautalai sei vagana ua tatou taofimauina fua o lena galuega.”

  • O le a le uiga o lenei saunoaga ia te oe?

  • Aisea e faigata ai i nisi tagata fou liliu mai ona tumau i le faamaoni ma toaga pe a uma ona papatisoina ma faamauina i latou?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Hinckley (o loo maua foi i le companion DVD E):

“E manaomia e tagata uma e liliu mai ni mea se tolu:

“1. O se uo i le Ekalesia e mafai ona ia liliu atu i ai i taimi uma, o se o le a fesoasoani ia te ia i taimi uma, na te taliina ana fesili, ma o le a malamalama foi i ona faafitauli.

“2. O se tofiga. O le toaga o se uiga moni lea o lenei Ekalesia. O le faagasologa lea tatou te tuputupu ae ai. … O le mea moni o le a le iloa e le tagata fou liliu mai mea uma. Atonu o le a i ai ni nai ona masei. O le a la le mea o i ai? E tofu i tatou ma masei. O le mea taua o le alualu i luma ona o le toaaga. …

“3. O tagata uma e liliu mai e tatau ona ‘tausia i le afioga lelei a le Atua’ (Moro. 6:4)” (“Saili Tamai Mamoe, Fafaga Mamoe,” Liahona, Iul. 1999, 122–123).

  • E faapefea ona fesoasoani nei mea e tolu i se tagata ia tumau ai le malosi i le Ekalesia?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai e tuuina atu nei mea e tolu i tagata fou o lau uarota pe faatoa papatisoina pe faatoa malaga atu?

Afai e i ai ni tamaiti na auai i le Ekalesia a o talavou pe ua matutua, fai atu ia i latou e faasoa mai nisi o o latou aafiaga o ni tagata fou liliu mai. Uunaia i latou e talanoa e uiga i luitau na latou oo i ai ma le faaaumeaina na latou maua. Atonu foi e te manao e valaaulia se tamaitiiti e faitau le tala na faamatalaina e Peresitene Hinckley i itulau 406–7 i le tusi lesona a tagata o le vasega (o loo maua foi i le companion DVD F).

  • O a ni auala e mafai ona tatou fesoasoani patino ai i tagata fou liliu mai e faia se suiga malie ma le fiafia i gaoioiga i le Ekalesia?

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama e tusa lava pe o tatou o ni tagata fou liliu mai pe leai, e manaomia lava ona tausia faaleagaga ma leoleoina i tatou uma. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Moronae 6:5–9.

  • Aisea e manaomia ai ona tatou feiloai soo? O a ni auala ua fesoasoani ai sauniga a le Ekalesia, vasega, ma gaoioiga ia te oe? E faapefea ona e vaaia ua maua e isi le malosi a o latou auai ma le mataalia i le Ekalesia?

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe i sauniga na “faia … e tusa ma le galuega a le Agaga ma le mana o le Agaga Paia”?

Faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga e oo mai i tagata uma o le Ekalesia a o tatou taufai faaaumea e le tasi le isi. Uunaia tamaiti e saili mo auala e fesoasoani ai le tasi i le isi e o mai ia Keriso ma tumau ai “i le ala tonu.” Uunaia i latou ina ia manatunatu tonu i auala e mafai ona latou fesoasoani ai i tagata fou liliu mai.