Mataupu 9
2 Nifae 9–10
Folasaga
A o tuufaatasia e Nifae ana faamaumauga, na ia faaaofia ai ma ni lauga se lua o lauga a lona uso o Iakopo. I le lauga muamua, lea o loo i le 2 Nifae 6–9, o loo molimau mai ai Iakopo i le mana o le Togiola a le Faaola na faaolaina ai i tatou mai aafiaga o le Pa’ū faaleagaga ma le faaletino. I le lauga lona lua o loo maua i le 2 Nifae 10, na toe faasoa mai ai foi e Iakopo se savali o le togiola. Ina ua uma ona ia vavalo mai i le faataapeapeina o tagata Iutaia, na ia ofo maia se savali o le faamoemoe mo tagata uma e ala i le alofa tunoa o le Faaola. Na ia faamalosiau mai ia i tatou ia “manatua [Iesu Keriso}, ma tuu ese a tatou agasala, a e le punonou o tatou ulu, aua ua le tuulafoaiina i tatou” (2 Nifae 10:20).
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
O le Togiola ua laveaiina ai tagata uma mai le Pa’ū ma saunia ai le ala mo e amiotonu e maua ai le malo o le Atua (tagai i le 2 Nifae 9:5–21, 41, 46).
-
O a tatou amioga ma faatinoga e iloa ai pe tatou te mauaina ia faamanuiaga atoatoa o le Togiola (tagai i le 2 Nifae 9:21–54).
-
Pe a talitonu tagata o le aiga o Isaraelu ia Iesu Keriso, e faapotopotoina mai i latou o Lona nuu o le feagaiga (tagai i le 2 Nifae 10).
Fautuaga mo le Aoaoga
2 Nifae 9:5–21, 41, 46. O Le Togiola na Faaolaina ai Tagata Uma mai le Pa’ū ma Saunia ai le Ala mo e Amiotonu e Maua ai le Malo o le Atua
A o lei amataina le vasega, saunia le laupapa e faaali atu mea i le vaega lenei.
Faamalamalama atu o le 2 Nifae 9 o se tasi lea o mataupu sili ona auiliili e uiga i le Togiola i tusitusiga paia uma. E ala i le suesueina o lenei mataupu, e mafai ona maua ai e tamaiti se malamalama loloto o le aoaoga faavae o le Togiola.
Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Tuu atu i vaega taitasi ia poloka mau taitasi o poloka o mau e fa o loo i luga o le laupapa. E mafai ona latou faitau le leoa pe leotele le tasi i le isi. Ona tatau lea ona latou talanoaina ia tali i a latou fesili atofaina. Tuu atu i vaega taitasi e tofi sa latou sooupu e tuuina mai a latou tali i le vasega. Valaaulia tamaiti e faailoga ia mau i a latou tusitusiga paia ia e taūa ia i latou a o latou faalogologo i tali mai vaega taitasi. (O lenei gaoioiga e ono faaaluina ai ni nai minute.)
I le faaiuga o lenei gaoioiga, atonu e te manao ai e valaaulia tamaiti e faasoa mai o latou lagona e uiga i le mea na aoao mai e Iakopo. E mafai ona e aotelea lagona o tamaiti a o e faasoa atu lau molimau i nei aoaoga.
Ina ia fesoasoani i tamaiti e taulai atu i le Togiola a Iesu Keriso, atonu e te mafaufau e valaaulia i latou e faasoa mai a latou laina e fiafia i ai mai a latou viiga e fiafia i ai o le faamanatuga.
2 Nifae 9:21–54. O o Tatou Uiga Faaalia ma Faatinoga e Iloa ai Pe Tatou te Mauaina ia Faamanuiaga Atoatoa o le Togiola
O aoaoga a Iakopo i le 2 Nifae 9 ua fesoasoani tatou te malamalama ai i le auala e aafia ai o tatou tomai e maua ai faamanuiaga uma o le Togiola ona o o tatou uiga faaalia ma faatinoga. O nisi uiga faaalia ma faatinoga e fesoasoani ia i tatou e o mai ai ia Keriso, ae o isi e taofia ai i tatou mai le o mai ia te Ia.
Ina ia fesoasoani i tamaiti ia iloa nei uiga faaalia ma faatinoga, tuu atu ia i latou taitoatasi se fasi pepa. Fai atu ia i latou e gaulua le pepa. I le isi afa o le pepa, ia latou tusi ai le Taumamao o i Tatou Lava mai ia Keriso. I le isi afa, ia latou tusi ai le O Mai ia Keriso. Valaaulia i latou e faitau le 2 Nifae 9:21–54 ma lisi ia uiga faaalia ma faatinoga mai na fuaiupu e faatatau i nei vaega e lua. Atonu e te manao e faagalulue taitoalua ia tamaiti. Atonu foi e te manao e faamalosiau i latou e faailoga mea ua latou maua i a latou tusitusiga paia e faaopoopo i mea ua latou tusia i a latou pepa.
A maea ni nai minute, valaaulia tamaiti e faasoa mai mea ua latou maua. Ina ia fesoasoani ia i latou e mafaufau ma faaaoga mea ua latou maua, fai atu nisi o fesili nei po o fesili uma. E mafai foi ona e saunia au lava fesili e uiga i nei lava fuaiupu e tasi po o isi mea na tofi e faitau.
-
E faapefea ona faatatau ia mataupu faavae ma sauniga o loo i fuaiupu 23–24 i o tatou tomai e maua ai faamanuiaga o le Togiola?
-
I le fuaiupu 27, o le a sou manatu i le uiga o le faamaumau o aso o lou olaga faataitai? (Atonu e te manao e ta’u atu o lo tatou olaga faaletino e ta’ua i nisi taimi “o aso o lo tatou olaga faataitai”—i se isi faaupuga, o se taimi e tofotofoina ai.) Aisea e le fiafia ai le Alii ia i tatou pe a tatou faamaumauina o tatou aso?
-
E mafai faapefea ona faaaoga le fautuaga o loo i fuaiupu 28–29 a o tatou saili e aoao ma maua se atamai? E faapefea ona tatou faaaoga le fautuaga o loo i le fuaiupu 30 a o tatou saili e lagolago i tatou lava ma o tatou aiga? I le fesootaiga ai ma nei fuaiupu, tagai i fuaiupu 42–43. Aisea e manaomia ai ona tatou vaai ia i tatou lava o “vale i luma o le Atua”?
-
O le a sou manatu i le uiga o le tutuli po o le tauaso, e pei ona faailoa mai i fuaiupu 31–32?
-
Na saunoa Iakopo e tetee ia i latou o e tapuai i tupua (tagai i le fuaiupu 37). O a nisi o faataitaiga faaonapo nei o le tapuai i tupua? Aisea e te manatu ai e “fiafia” le tiapolo i tapuaiga i tupua?
-
O le a sou manatu i le uiga o le “loto i la le tino”? (2 Nifae 9:39). E faapefea e lenei uiga faaalia ona taofia i tatou mai le o mai ia Keriso? O le a sou manatu i le uiga o le “loto i la le agaga”? E faapefea e lenei uiga faaalia ona fesoasoani ia i tatou e o mai ia Keriso? (Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti se taimi e tauloto ai le fuaiupu lona lua o le 2 Nifae 9:39. Ona valaaulia lea o se tamaitiiti se toatasi pe sili atu e toe tauloto mai le fuaiupu.)
-
I fuaiupu 50–51, na saunoa ai Iakopo i le faamalieina o lo tatou galala po o le faamalieina o lo tatou fia aai. E faapefea ona faatatau nei upu i a tatou taumafaiga e o mai ia Keriso?
-
O a auala e mafai ai e nei fuaiupu ona faatosinaina i tatou e faia ia faaiuga taua?
Valaaulia tamaiti taitasi e suesue i lana lisi ma iloa ai se mea o le a ia faia e maua lelei ai atoatoa ia faamanuiaga o le Togiola.
2 Nifae 10. Pe a Talitonu Tagata o le Aiga o Isaraelu ia Iesu Keriso, E Faapotopotoina Mai i Latou o Lona Nuu o le Feagaiga
Ina ua maea ona aoao atu e uiga i le togiola patino, faaletagata lava ia (tagai i le 2 Nifae 9), na faaiu e Iakopo lana lauga. Na ia tau atu i tagata o le a ia “faailoa atu ia i [latou ana] upu o totoe” i le aso e sosoo ai (2 Nifae 9:54). Ina ua ia toe aoao atu i tagata, na ia toe ta’ua le mataupu na ia aoaoina i le amataga o lana lauga muamua: o le togiolaina o le aiga o Isaraelu. Na ia saunoa e uiga i le lumanai o tagata Iutaia i Ierusalema, o lona nuu, ma Tagata o Nuu ese ia o le a nonofo i Amerika. O lenei mataupu e fesoasoani foi e folasia ia tusitusiga a Isaia o loo i ai i le 2 Nifae 12–24.
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 10:3–6. O nei fuaiupu o loo i ai le valoaga e faatatau ia i latou i le laueleele o Ierusalema.
-
E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea o le a taitai atu ai i le faataapeapeina o Isaraelu pe a maea le galuega a le Faaola?
Valaaulia se isi tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 10:7–8.
-
O le a le mea e tatau ona tupu i tagata o le aiga o Isaraelu a o lei mafai ona latou toe foi atu i o latou nuu o le tofi?
-
O le a le matafaioi o loo faatinoina e faifeautalai faamisiona i le faapotopotoina o Isaraelu?
-
O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i le faapotopotoina o Isaraelu?
A o talanoaina e tamaiti nei fesili, atonu e te manao e tuu atu ia i latou e faitau le saunoaga a Elder Bruce R. McConkie o loo i itulau 74–75 i le tusi lesona a tagata o le vasega ma le saunoaga a Elder Russell M. Nelson o loo i le itulau 75 i le tusi lesona a tagata o le vasega. O loo maua foi le saunoaga a Elder Nelson i le companion DVD A.
Sa faamatala atu e Iakopo le tele o mea e tutupu o le a siomia ai le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. Tusi mau nei i luga o le laupapa. Fai i tamaiti e kopi le lisi i se laupepa.
Fai i tamaiti e faitau e le tagata lava ia ia faamatalaga taitasi ma otooto ia aoaoga a Iakopo i a latou lava upu. (O nisi tamaiti atonu e fesili e uiga i valoaga a Iakopo i fuaiupu 10–12 o le a leai ni tupu. Atonu latou te manatu e le ogatusa le valoaga ma faamaumauga o mulimuli ane o loo i le Tusi a Mamona, lea e aofia ai ia tupu e pei o Mosaea, lona atalii o Peniamina, ma le atalii o Peniamina o Mosaea. Ta’u i ai o tupu o sa Nifae o tagata Isaraelu, e le o ni tagata o Nuu ese. O le valoaga a Iakopo o loo faatatau i tagata o Nuu ese o aso amuli, ae le o tupu o o latou aso.)
Pe a maea ni nai minute, fai i tamaiti e faasoa mai ni mea ua latou maua i faamatalaga taitasi. Atonu e maua e tamaiti ni manatu e sili atu ma le tasi e faatatau i mau taitasi.
Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 10:22–25.
-
O a upumoni o i nei fuaiupu e mafai ona fesoasoani “ia [tatou] lototele” ai”? (fuaiupu 23). Aisea e anoa ai nei upumoni ia te oe?
-
Ina ua poloaiina e Iakopo ia tagata e “faalelei i [latou] ma le finagalo o le Atua” (fuaiupu 24), na ia faamalosiau ia i latou ina ia tutusa o latou loto ma le finagalo o le Atua. O a nisi o mea e manaomia ona tatou faia i le asō e faalelei ai i tatou lava ma le finagalo o le Atua?
-
Aisea e taua ai le manatuaina e tusa lava pe uma ona tatou galulue filiga e faalelei i tatou ma le finagalo o le Atua, ae ua na o Lona alofa tunoa lava e faaolaina ai i tatou?
Molimau atu i le Togiola a Iesu Keriso ma isi o mataupu faavae na talanoaina e tamaiti i lenei lesona. Faasoa atu ou lagona e uiga i le auala ua faamanuiaina ai lou olaga i nei upumoni.