Inisitituti
Folasaga


Folasaga

I le avea ai ma faiaoga o lenei kosi suesue, ua ia te oe le avanoa e fesoasoani ai i tamaiti ia maua, malamalama, ma ola i upumoni faaolaina i le Tusi a Mamona. I au sauniuniga e aoao atu, mulimuli i apoapoaiga a le Alii ia saili le taitaiga mai le Agaga Paia, “aua pe a tautala atu le tagata i le mana o le Agaga Paia, e moliooina ai i le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata” (2 Nifae 33:1). O mea e sili ona taua e mafai ona e faia e saunia ai e aoao atu, o le suesue lea ma le agaga tatalo i tusitusiga paia ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia. O lenei tusi lesona e faaopoopo atu i au sauniuniga. Ua tuuina mai ai faamatalaga folasiaina mo poloka mau taitasi, faailoa mai ai mataupu faavae taua o le talalelei i poloka mau, ma fautua mai ai auala e mafai ona e aoao atu ai na mataupu faavae e fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama ai ma faaaoga. Pe o oe o se faiaoga totogi po o se faiaoga volenitia, o le a fesoasoani lenei tusi lesona ia te oe e aoao atu ai.

Auala o Loo Faatulaga Ai le Tusi Lenei

O loo i ai i lenei tusi lesona ni mataupu e 56 ma ua mamanuina ina ia faaaoga i le taimi atoa lava o le tausaga faaleaoaoga. O loo aofia ai le Mataupu Faalelotu 121, lea o loo i ai le 1 Nifae 1 e oo atu i le Alema 29, ma le Mataupu Faalelotu 122, lea o loo i ai le Alema 30 e oo atu i le Moronae 10. E tatau ona aoaoina lesona taitasi i totonu o le 50 minute. Afai o loo e faiaoga i se vasega i se semesa e 14 vaiaso, o le a faatagaina ai le faia o lesona e lua i le vaiaso. Afai e taitasi i le vaiaso ona e faiaoga, ia fetuunai ‘anomea e faatatau i ou tulaga. Aua nei faalotovaivaia oe pe afai e le lava le taimi e te aoao atu ai itu uma o poloka mau taitasi po o aoaoga faavae ma mataupu faavae fautuaina. Filifili ma aoao atu mea e te lagona e sili ona taua mo au tamaiti.

E tofu mataupu taitasi ma vaega e tolu:

  • Folasaga

  • O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Fautuaga mo le Aoaoga

Folasaga

Ua faailogaina i le folasaga ia autu aoao i poloka mau.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

O le vaega ua faaulutalaina “O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae” o loo i ai se lisi o aoaoga faavae ma mataupu faavae autu i le poloka mau ua atofaina. Mo se faataitaiga, i le mataupu 23, o loo taulai atu i le Alema 1–4, lisi aoaoga faavae ma mataupu faavae nei:

  • E tatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona aloese mai faitaulaga pepelo (tagai i le Alema 1).

  • O le a faamalosia e le Atua i tatou a o tatou tetee atu i le amioleaga (tagai i le Alema 2).

  • E feteenai le molimau paia ma le faamaualuga (tagai i le Alema 4).

E faaopoopo atu i aoaoga faavae ma mataupu faavae ua lisiina i lenei vaega, atonu e te mauaina ai nisi upumoni taua e te lagona e tatau ona aoaoina. I lalo o le taitaiga a le Agaga Paia, filifili ma le faaeteete soo se aoaoga faavae ma mataupu faavae faaopoopo atonu e te manao e faaaofia ai. E ui i lea, ia manatua pea afai e le o talanoaina se mataupu faavae po o se aoaoga faavae mai se poloka mau i se mataupu, atonu o loo aumai i se isi mataupu faatasi ma se poloka mau o loo sili atu ona aoao maeaea ai le autu.

Fautuaga mo le Aoaoga

O le vaega o le “Fautuaga mo le Aoaoga” ua tuuina mai ai ni manatu maoti mo aitema taitasi ua lisiina i lalo o le “O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae.” I nisi mataupu, o le vaega o le “Fautuaga mo le Aoaoga” o loo i ai foi fautuaga mo manatu taua e le o lisiina i lalo “O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae.”

O fautuaga aoaoina taitasi e amata i le aikona lenei: . E ui lava o nisi o nei fautuaga o se mea fua lava le fesootai atu o le tasi i le isi, ae mafai lava ona e faaaogaina taitasi.

O nei fautuaga ua galulue e avea o se taiala i le taimi o sauniuniga o au lesona, ma e mafai ona e fetuunaia i manaoga o i latou o loo e aoaoina. Manatua, o lou tiutetauave o le aoao atu lea e pei ona taitaiina ai e le Agaga, ma fesoasoani atu i tamaiti ia malamalama i aoaoga faavae ma mataupu faavae. E le manaomia ona e talanoaina mea uma lava. Ae fesoasoani i tamaiti ia malamalama i poloka mau i totonu o mea ua faatagaina i ou tulaga aoaoina ma ia tusa ai ma o latou manaoga.

I le tusi lesona atoa lava, o mau tauloto ua faailogaina i lenei aikona: . O se lisi o mau tauloto uma e 100 o loo i le itulau 4. Afai na auai tamaiti i le seminare, ua tatau la ona latou masani i nei mau faaleaoaoga faavae taua. A o e tau ai i se tasi o nei mau i au aoaoga, atonu e te uunaia tamaiti e faasoa mai pe aisea e taua ai ia i latou ia mau. Uunaia i latou e taulotoina pe toe taulotoina nei mau ma maua ai se malamalama loloto e uiga i ai. Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “Ou te fautua atu ina ia e taulotoina mau e ootia ai lou loto ma faatumuina ai lou agaga i le malamalama. Pe a faaaogaina mau e pei ona mafua ai ona uunaia e le Alii ina ia tusia, o loo i ai se mana taua e le maua pe a toe faaupuina” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1999, 112; po o le Liahona, Ian. 2000, 105–6).

O Isi Aoaoga e Fesoasoani atu

Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona: Mataupu Faalelotu 121–122 (numera o le aitema 32506). O mataupu taitasi i le tusi lesona a tagata o le vasega o loo i ai vaega ua faaulutalaina “Manatu e Mafaufau Loloto i ai” ma le “Galuega Fautuaina.” O fesili o loo i le vaega o le “Manatu e Mafaufau Loloto i ai” ma gaoioiga o loo i le vaega o “Galuega Fautuaina” e mafai ona fesoasoani i tamaiti e faalolotoina lo latou malamalama ma faaaoga mataupu faavae o tusitusiga paia i o latou olaga.

O nisi o manatu aoaoina i le tusi lesona a le faiaoga e faasino atu ai oe i le tusi lesona a tagata o le vasega. Mafaufau e faaaoga le tusi lesona a tagata o le vasega i lesona uma e atiae ai manatu, fesili, ma galuega.

Companion DVD. Ua aumai faatasi ma lenei tusi lesona a le faiaoga se DVD. O loo i ai i le DVD ni otio ma ni ata pue o le vitio o perofeta o aso e gata ai ma isi o le Pulega Aoao ma taitai aoao o le Ekalesia, ua faasoa mai ai ni fautuaga o loo ta’ua i le tusi lesona a tagata o le vasega ma le tusi lesona a le faiaoga. Ua faailogaina i le tusi lesona upusii o loo maua i le DVD i le aikona lenei: A. Ua vaevaeina le DVD e faatatau i mataupu i le tusi lesona. O le mataitusi i le aikona o loo faasino i se ata i le DVD.

Upu a Perofeta o Aso e Gata Ai, Pulega Aoao, ma Taitai Aoao o le Ekalesia. A o e suesueina lauga na tuuina mai i konafesi aoao ma tusiga i mekasini a le Ekalesia, tagai mo aoaoga faaopoopo ia e mafai ona fesoasoani ia te oe ma au tamaiti ia malamalama ma faaaoga ai tusitusiga paia.

O Isi Lomiga a le Ekalesia. O loo sii mai pea e lenei tusi lesona upusii mai isi lomiga a le Ekalesia ua faamaoniaina, e aofia ai le Bible Dictionary, le Guide to the Scriptures (scriptures.lds.org), Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (numera o le aitema 36863), ma le Mo Le Malosi o le Autalavou: Faataunuuina o lo Tatou Tiute i le Atua (tamaitusi, numera o le aitema 36550).

O Le Auala e Faaaogaina ai Lenei Tusi Lesona

O tusitusiga paia o au punaoa autu ia a o e saunia au lesona. E fesoasoani lenei tusi lesona ia te oe e aoao atu ai au tamaiti mai tusitusiga paia.

E mafai ona e faaaogaina lenei tusi lesona a le faiaoga i auala autu se tolu:

  1. E mafai ona e mulimulitai ma le toto’a i aoaoga fautuaina e pei ona otooto atu.

  2. E mafai ona e faaaogaina le tusi lesona e fai ma taiala e fesoasoani ai ia te oe e faailoa ai mataupu faavae ma autu e atiae ai lau lesona.

  3. E mafai ona e faaaogaina le tusi lesona e fai ma punaoa e faaopoopo ai manatu e oo atu ia te oe a o e suesueina ia poloka mau.

Filifili Pe o a Mea e Aoao Atu

Mo poloka mau taitasi, filifili aoaoga faavae, mataupu faavae, ma mea na tutupu e sili ona taua mo au tamaiti ia malamalama i ai. Ia avea uunaiga a le Agaga ma manaoga o au tamaiti e taialaina oe a o e filifili pe o a mea e aoao atu. Suesue maeaea i poloka mau, ma tusi ni manatu e uiga i aoaoga faavae, mataupu faavae, mea na tutupu, faapea upu faigata po o fuaiupu ia o le a fesoasoani i tamaiti ia malamalama ai. E mafai ona faamanuiaina oe mai le faitauina o poloka mau e sili atu ma le faatasi.

E le o noatia oe e aoao atu uma aoaoga faavae ma mataupu faavae fautuaina o loo i mataupu taitasi. O le mea moni, atonu o le a e iloaina e le lava se taimi e faia ai lena mea. Na fautua mai Elder Richard G. Scott: “Manatua, o le mea aupito sili ona e faamuamua e le o le taumafai lea e aoao atu mea uma pe afai e le i matuai mautu lelei ia te oe. Fai le mea e te mafaia i lou malamalama” (“To Understand and Live Truth,” address to CES religious educators, Feb. 4, 2005, 2, ldsces.org).

Filifili Pe Faapefea ona Aoao Atu

A o e filifili pe o a metotia o le a e faaaogaina e aoao atu ai, manatua le tulaga faatagata matua o le faaleagaga o au tamaiti. A o saunoa atu i faiaoga o seminare ma inisitituti, na ta’ua ai e Peresitene J. Reuben Clark Jr. (1871–1961) o le Au Peresitene Sili e faapea “E te le tau tolotolo atu i tua o lenei talavou ua aafia faaleagaga ma musumusu atu mataupu faalelotu i ona taliga” (The Charted Course of the Church in Education, rev. ed. [pamphlet, 1994], 9).

Ona o le tele o au tamaiti ua matutua faaleagaga, e mafai ona e faamoemoeina i latou e faatino ma le manatu mamafa i a latou matafaioi o ni tamaiti a’oga. Fuafua ni auala e fesoasoani latou te tauaveina ai le tiutetauave mo lo latou aoaoina. Atonu e aoga fautuaga nei:

  • Uunaia i latou e faitau le poloka mau ua atofaina ma ‘anomea o loo i le tusi lesona a tagata o le vasega a o le i faia lesona taitasi. I se faaopoopoga, fesoasoani ia i latou e atiina ae se mausa o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi. Uunaia i latou e suesue le Tusi a Mamona i o latou olaga atoa.

  • Tuu atu ia i latou ni avanoa e fai ai fesili ma tali. O fesili lelei e mafai ona fesoasoani latou te tauaveina ai le tiutetauave mo a latou aoaoga. A o latou mafaufau loloto i aoaoga faavae ma mataupu faavae i le Tusi a Mamona, uunaia i latou e faamalamalama mai uiga, faasoa mai malamalamaaga, ma molimau mai i upu moni ua latou aoaoina. Fatu se siosiomaga e iloa ai e tamaiti ua latou maua se avanoa e faalogo ai ma talanoa atu. Tuu atu ni avanoa mo i latou e faamalamalama ai e le tasi le isi (tagai i le MFF 88:122).

  • Aloese mai le faaaogaina o le lauga atu e fai ma se metotia lava e tasi o le aoao atu. Ae tuu atu i tamaiti ia latou maua upumoni. Taiala i latou ia latou iloa mea ua e iloa faatasi ma isi e oo lava i le iloaina o mea e te lei matauina muamua. Manatua le faamatalaga a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ua ou matauina se uiga tutusa i faiaoga na i ai so latou faatosinaga tele i lo’u olaga. Na latou fesoasoani ia te au e saili le aoaoga e ala i le faatuatua. Na latou teenaina le tuu mai ia te au o ni tali faigofie i ni fesili faigata. O le mea moni, latou te lei tuu maia lava ni tali. Ae na latou faasino mai le ala ma fesoasoani mai ia te au i laasaga e maua ai a’u lava tali. Ou te mautinoa lava ou te lei talisapaia pea lenei ala, ae o aafiaga na ou mafai ai ona malamalama o se tali e aumai e se tasi tagata e masani lava ona le manatuaina mo se taimi umi, pe afai e manatuaina. Ae o se tali tatou te iloa pe maua mai e ala i le faatinoina o le faatuatua, e masani lava ona faatumauina mo le olaga atoa” (“Seek Learning by Faith,” address to CES religious educators, Feb. 3, 2006, 5, ldsces.org). Nai lo le faasalalau atu o faamatalaga e ala i le na o le lauga atu, ia saili mo metotia faaleaoaoga o le a fesoasoani i tamaiti ina ia malamalama i tusitusiga paia a o latou ta’u maia aoaoga faavae ma mataupu faavae e i latou lava.

  • Uunaia tamaiti ia ola e tusa ma mataupu faavae ua latou aoaoina. Fesoasoani ia i latou ia pipii atu i ituaiga o aoaoga ua faamatalaina e Elder Bednar—o le aoaoga e “oo i tala atu o se malamalama ua na ona faatatau i manatu ma le faatumauina ma le toe manatuaina o faamatalaga” ma o lena mea “e mafua ai ona tatou tuueseina le tagata o le lalolagi (tagai i le Mosaea 3:19) [ma] suia ai o tatou loto (tagai i le Mosaea 5:2)” (“Seek Learning by Faith,” 3).

Fetuunaia o Lesona e Fesoasoani ai i Tamaiti e i ai Tulaga le Atoatoa

Pe a e aoaoina tamaiti e i ai tulaga le atoatoa, fetuunai lesona e faafetaia’ia ai o latou manaoga. Mo se faataitaiga, o le tele o lesona e tofi ai tamaiti e faitau leotele pe le leoa foi ma tusi ai tali i pepa. Ina ia fetuunai sea gaoioiga i tamaiti o loo i ai se faafitauli i le faitau po o le tusitusi, atonu e te mafaufau e faitau leotele oe lava ia, tuu atu i isi tamaiti e faitau, pe faaaoga foi otio ua uma ona pueina. Pe a manaomia e ni gaoioiga ni tali tusitusia, e mafai ona e uunaia ni tali faaleo nai lo lena.

Mo nisi manatu ma punaoa, saili atu i le vaega ua faaulutalaina ““Adapted Classes and Programs for Students with Disabilities” i le tusitaulima o aiaiga a le OAE.

Mau Tauloto

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga

Mose 1:39

Mataio 5:14–16

1 Nifae 3:7.

MFF 1:37–38

Mose 7:18

Mataio 6:24

1 Nifae 19:23

MFF 8:2–3

Aperaamo 3:22–23

Mataio 16:15–19

2 Nifae 2:25

MFF 10:5

Kenese 1:26–27

Mataio 25:40

2 Nifae 2:27

MFF 14:7

Kenese 39:9

Luka 24:36–39

2 Nifae 9:28–29

MFF 18:10, 15–16

Esoto 20:3–17

Ioane 3:5

2 Nifae 28:7–9

MFF 19:16–19

Esoto 33:11

Ioane 7:17

2 Nifae 32:3

MFF 25:12

Levitiko 19:18

Ioane 10:16

2 Nifae 32:8–9

MFF 58:26–27

Teuteronome 7:3–4

Ioane 14:15

Iakopo 2:18–19

MFF 58:42–43

Iosua 1:8

Ioane 17:3

Mosaea 2:17

MFF 59:9–10

Iosua 24:15

Galuega 7:55–56

Mosaea 3:19

MFF 64:9–11

1 Samuelu 16:7

Roma 1:16

Mosaea 4:30

MFF 64:23

Iopu 19:25–26

1 Korinito 10:13

Alema 32:21

MFF 76:22–24

Salamo 24:3–4

1 Korinito 15: 20–22

Alema 34:32–34

MFF 82:3

Faataoto 3:5–6

1 Korinito 15:29

Alema 37:6–7

MFF 82:10

Isaia 1:18

1 Korinito 15:40–42

Alema 37:35

MFF 84:33–39

Isaia 29:13–14

Efeso 4:11–14

Alema 41:10

MFF 88:123–24

Isaia 53:3–5

2 Tesalonia 2:1–3

Helamana 5:12

MFF 89:18–21

Isaia 55:8–9

2 Timoteo 3:1–5

3 Nifae 11:29

MFF 121:34–36

Ieremia 16:16

2 Timoteo 3:16–17

3 Nifae 27:27

MFF 130:18–19

Esekielu 37:15–17

Eperu 5:4

Eteru 12:6

MFF 130:20–21

Tanielu 2:44–45

Iakopo 1:5–6

Eteru 12:27

MFF 130:22–23

Amosa 3:7

Iakopo 2:17–18

Moronae 7:16–17

MFF 131:1–4

Malaki 3:8–10

Faaaliga 14:6–7

Moronae 7:45

MFF 137:7–10

Malaki 4:5–6

Faaaliga 20:12–13

Moronae 10:4–5

Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:15–20