Inisitituti
Mataupu 45: 3 Nifae 23–26


Mataupu 45

3 Nifae 23–26

Folasaga

Ina ua asiasi atu Iesu Keriso i tagata i Amerika, na Ia aoao atu le taua o tusitusiga paia. Na Ia poloai atu ia sa Nifae ina ia sailiili ma le filiga i tusitusiga paia (tagai i le 3 Nifae 23:1–5). O lenei poloaiga e sailiili e aofia ai le sili atu nai lo se faitauga masani. Na Ia poloaiina foi i latou ina ia faaopoopo atu ni auiliiliga patino ma valoaga i faamaumauga mo le manuia o tupulaga i le lumanai (tagai i le 3 Nifae 23:6–14; 24–25). O nisi o nei faaopoopoga, aemaise lava i valoaga a Malaki, e mafai ona fesoasoani ia i tatou i aso nei i a tatou taumafaiga e saunia ai mo le AfioMai Faalua o le Faaola. A o e sauniuni e aoao atu nei upumoni, mafaufau pe faapefea ona e uunaia tamaiti ia faateleina le loloto ma le filiga i a latou suesuega patino o tusitusiga paia. E mafai foi ona e fesoasoani i tamaiti ia iloa le auala e mafai ona fesoasoani ai valoaga a Malaki ia i latou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Ua poloaiina i tatou e le Faaola ia sailiili ma le filiga i upu a perofeta (tagai i le 3 Nifae 23:1–5).

  • E fesoasoani lo tatou usiusitai i mataupu faavae o le talalelei e saunia i tatou mo le Afio Mai Faalua o le Faaola (tagai i le 3 Nifae 24–25).

  • A o tatou faalogo atu i mea ua faaalia mai e le Alii, ua tatou saunia i tatou lava e maua faaaliga sili atu (tagai i le 3 Nifae 26:7–11).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 23:1–5. Ua Poloaiina i Tatou e le Faaola ia Sailiili ma le Filiga i Upu a Perofeta

A o lei amataina le vasega, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

I nei fuaiupu, o le a le mea na poloai mai le Alii ia i tatou e fai?

3 Nifae 23:1–5

MFF 1:37–38

Faatonu tamaiti e faitau le leoa nei fuaiupu. Atonu e te manao e faamalamalama atu e ui lava o loo faasino maoti atu nei fuaiupu i upu a Isaia ma faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ae o loo faatatau foi i a tatou taumafaiga e suesue ia tusitusiga paia uma. Pe a maea le taimi na tuu atu, fesili i tamaiti pe faapefea ona latou taliina le fesili o loo i luga o le laupapa.

  • Aisea e te manatu ai ua tuu e le Alii sea faamamafa i le sailiiliina o tusitusiga paia?

Faitau ma talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), le Peresitene lona 13 o le Ekalesia:

“Pe a faatofuina e le aunoa ma le faifai pea e tagata taitoatasi ma aiga i latou lava i tusitusiga paia, o le a otometi lava le oo mai o isi vaega o gaoioiga. O le a faateleina ia molimau. O le a faamalolosia tautinoga. O le a faamalolosia aiga. O le a tafe mai faaaliga patino” (“The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 81).

  • Aisea o le a faateleina ai isi vaega o gaoioiga a le Ekalesia ona o se taunuuga o le suesueina e le aunoa ma le faifai pea o tusitusiga paia?

Valaaulia tamaiti e ta’u mai pe o le a le taimi o le aso e masani ona latou faitau ai tusitusiga paia. Fai atu pe o a ni fuafuaga ma ni metotia latou te faaogaina tatau ai o latou taimi i tusiusiga paia.

Faasoa atu le fautuaga lenei mai le Faamaoni i le Faatuatua:

“Ua fautuaina i tatou e perofeta o Aso e Gata Ai e suesue i tusitusiga paia i aso uma, e le gata i le tagata lava ia ae ia faapea foi ma o tatou aiga. …

“O le a matua sili ona faamanuiaina oe pe a e mulimuli i lenei fautuaga. O le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi e fesoasoani e saunia ai oe e maua musumusuga a le Agaga Paia. E fausia ai lou faatuatua, faamalosia ai oe e tetee atu i faaosoosoga, ma fesoasoani e te latalata atu ai i lou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele.

“Ia faia se fuafuaga mo au suesuega o tusitusiga paia. Mafaufau e faaavanoaina se taimi i aso taitasi e suesueina ai tusitusiga paia. I lena taimi, faitau ma le faaeteete, ma ia faalogo atu i musumusuga a le Agaga. Ole atu i lou Tama Faalelagi e fesoasoani mai ina ia e iloa le mea o loo Ia finagalo e te aoaoina ma faia” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 191–92).

  • O a ni auala e mafai ona sili atu ai lou faataunuuina o le poloaiga ina ia sailiili ma le filiga i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai?

Valaaulia tamaiti e atiae se fuafuaga e faaleleia ai a latou mausa o le suesueina patino o tusitusiga paia. Mafaufau e tuu atu ia i latou se taimi i le vasega e tusi ai a latou fuafuaga.

3 Nifae 23:6–14. Ua Poloaiina e Iesu Keriso ia Perofeta ia Tausia se Faamaumauga Tonu o Tusitusiga Paia

A o lei amataina le vasega, tusi se parakalafa i luga o le laupapa po o se fasi pepa, ae aua le tusia ai ia fuaitau autu. Faaali atu le parakalafa. Faaali atu i tamaiti avanoa o loo misi mai ai tusitusiga.

  • E faapefea ona aafia le tomai o le tagata faitau e malamalama ai i le savali atoa o le parakalafa, ona o mea ua tapē ese?

Faamalamalama atu na faatonuina e Iesu Keriso ia perofeta e tausia ni faamaumauga tonu o tusitusiga paia. Fai atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 23:6–14, saili mo popolega o le Faaola e uiga i se mea na misi mai faamaumauga a Nifae.

  • Aisea e te manatu ai o le a taua mo tagata i le lumanai le iloa ua faataunuuina lenei valoaga?

3 Nifae 24–25. E Fesoasoani lo Tatou Usiusitai i Mataupu Faavae o le Talalelei e Saunia i Tatou mo le Afio Mai Faalua o le Faaola

Fai atu i tamaiti e mafaufau i ni gaoioiga e manaomia ai ni sauniuniga ma le faaeteete mo se vaitaimi. Valaaulia i latou e faasoa mai o latou manatu. (E ono faailoa mai e tamaiti ni gaoioiga e pei o le tamoe i se tuuga mamao po o le faaputuina o se tupe mo le misiona po o se aoga i le iunivesite.)

Faitau le 3 Nifae 24:1 faatasi ma tamaiti, o loo faamalamalama ai o se valoaga e uiga i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Fai atu ia i latou e faailoa mai le upu o loo faamatala ai le ala o le a afio mai ai le Alii i Lona malumalu.

Faamalamalama atu e ui lava o le faaali atu o le Faaola i le malumalu o le a foliga mai e tupu “faafuasei,” ae o le a avea ma faatumutumuga o sauniuniga e tele na Ia faia ma Lona nuu.

  • E tusa ai ma valoaga, o le a le mea o manaomia ona tupu e saunia ai le malo o le Alii mo le Afio Mai Faalua? (E mafai ona aofia i tali le toefuataiga o le talalelei ma le perisitua, o le oo mai o le Tusi a Mamona, ma le talaiina o le talalelei i le lalolagi atoa.)

Faasino atu e pei lava ona tatau ai le saunia o le malo o le Alii mo Lona afio mai, e manaomia foi ona saunia tagata taitasi o lena malo. I le 3 Nifae 24 ma le 25, ua tatou maua ai valoaga ia na poloaiina e le Faaola ia tusia mo le manuia o tupulaga i le lumanai (tagai i le 3 Nifae 26:2–3). E le o aofia ai nei valoaga i papatusi apamemea—na faamaumauina e Malaki pe tusa o le 430T.L.M., pe ā ma le 170 tausaga talu ona tuua e Liae Ierusalema (tagai i le Bible Dictionary, “Malachi,” 728).

Faamalamalama atu e mafai ona tatou faitauina le 3 Nifae 24 ma le 25 e fai ma taiala e mafai ona fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Tuu atu i tamaiti se taimi latou te faitauina ai mataupu ma faailoa mai ia le itiiti ma le lua ni mataupu faavae o le talalelei o loo fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua.

Pe a maea le taimi na tuu i ai, fai atu i tamaiti e faasoa mai ni mataupu faavae ua latou maua. Fai i ai pe faapefea ona latou faaaogaina ia mataupu faavae i o latou olaga i le taimi nei. (E mafai ona e filifili e talanoaina le sefuluai ma galuega faalemalumalu i ni auiliiliga sili atu i se taimi mulimuli ane i le lesona. Afai e te faia lea mea, o le a le manaomia ona e faaalu se taimi tele i le talanoaina o nei mataupu faavae i lenei gaoioiga.)

I le 3 Nifae 24:8–11 na poloai ai e le Alii Lona nuu ia ola i le tulafono o le sefuluai. A o e talanoaina le tulafono o le sefuluai ma tamaiti, atonu e te manao e faaaoga nisi o punaoa nei: itulau 352–53 i le tusi lesona a tagata o le vasega; “Sefuluai” i le Faamaoni i le Faatuatua, itulau 155–57; ma le “Sefuluai ma Taulaga” i le Mo Le Malosi o le Autalavou, itulau 34–35.

Fai atu i tamaiti e mafaufau pe faapefea e le totogiina o a latou sefuluai ma taulaga ona fesoasoani ia i latou e “lavā tali le aso o lona afio mai” (3 Nifae 24:2; tagai foi i le MFF 64:23 ). Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 24:8.

  • Aisea e tutusa ai le le totogia o le sefuluai ma le faoa o mea a le Alii?

Tuu atu i tamaiti e faitau vave i le 3 Nifae 24:9–12 ma saili mo tali i fesili nei:

  • O a nisi o faamanuiaga ua folafola atu ia i latou e totogi a latou sefuluai ma taulaga?

  • E faapefea ona tuueseeseina e le poloaiga o le totogi o le sefuluai ē amiotonu mai ē amioleaga?

Valaaulia tamaiti e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou a o latou ola ai i le tulafono o le sefuluai.

Faaali atu nisi o aitema o talafaasolopito o le aiga, e pei o ata o augatama, siata o le faasologa o gafa, po o pepa o faamatalaga o le aiga.

  • O a o tatou matafaioi i o tatou augatama?

Faitau le saunoaga lenei a Iosefa Samita:

“O le tiutetauave silisili i lenei lalolagi ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga o le sailia lea o tatou aiga ua maliliu” (in History of the Church, 6:313).

Valaaulia tamaiti e faitau le 3 Nifae 25:5–6. Atonu e te manao e faasino atu e faapea na toe ta’u atu e le agelu o Moronae lenei valoaga i le taimi muamua na ia asia ai Iosefa Samita (tagai i le MFF 2; Iosefa Samita 2:36–39). E faatatau i lenei valoaga, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, “O le a taia le lalolagi i le fetuu sei iloga e i ai se ituaiga o sootaga i le va o tamā ma fanau” (MFF 128:18).

  • O ai lea na fetalai ai le Alii o le a sau a o lei oo i le Afio Mai Faalua?

  • Aisea na auina mai ai Elia?

Fautua atu ia faailoga e tamaiti le 3 Nifae 25:6, vaefaamatalaga c, pe tusi le MFF 110:13–16 i le pito o a latou tusitusiga paia, e latalata i le 3 Nifae 25:5–6. Fai atu i se tamaitiiti e faitau le ulutala o le vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110. Ona fai atu lea i se isi tamaitiiti e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16.

  • O anafea ma o fea na toe foi mai ai Elia?

Atonu e te manao e faasoa atu le saunoaga lenei e uiga i le toe foi mai o Elia. O loo maua foi le saunoaga a Elder Russell M. Nelson i le companion DVD A.

“E faafiafiaina le iloa e faapea i le aso lona tolu o Aperila, 1836, sa faamanatuina ai e tagata Iutaia le tausamiga o le Paseka, ma faamatala ai faitotoa o o latou fale mo le oo mai o Elia. I lena aso na oo mai ai Elia, ae e le o fale o tagata Iutaia, ae o le Malumalu i le nuu o Katelani … i auauna faatauvaa e toalua a le Alii” (Joseph Fielding Smith, Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 3:84).

“O le toe foi mai o Elia i le lalolagi na tupu i le uluai malumalu na fausia i lenei tisipenisione, lea na latou tuuina atu ai ma isi avefeau faalelagi, i lalo o le taitaiga a le Alii, ki faapitoa o le pule o le perisitua i le Eklaesia toefuataiina. …

Faatasi ai ma lena, ua amata ai ona faamauoaina le alofa moni i augatupulaga. O lenei toefuataiga na o mai faatasi ma le mea e ta’ua i nisi taimi o le agaga o Elia—o se faaaliga mai o le Agaga Paia o loo molimau i le uiga paia o le aiga. O le mea lea, o tagata i le lalolagi atoa, e tusa pe o a o latou talitonuga faalelotu ua latou faaputuputuina faamaumauga o tagata o o latou aiga ua maliliu i se saoasaoa ua faateleina.

“E le na o le faaosofiaina o le sailia o tuaa na sau ai Elia. Ua ia faia foi ina ia mafai ai e aiga ona soofaatasi e faavavau i luga atu o noataga o le olaga nei. Ioe, o le avanoa mo aiga ina ia faamauina e faavavau, o le mafuaaga moni lea mo a tatou sailiga” (Russell M. Nelson, i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 1998, 43; po o le Liahona, Iul. 1998, 39).

  • O a ni auala ua faaliliu ai e sauniga o le malumalu o tatou loto i o tatou augatama ua maliliu? O a ni auala e mafai ai e sauniga o le malumalu ona faaliliu o tatou loto i tagata o o tatou aiga o loo ola pea?

Fai atu i tamaiti e faasoa mai pe na faapefea ae pe mafai foi faapefea ona faamanuiaina o latou olaga ona o sauniga o le malumalu. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e faataunuuina ai a latou matafaioi i o latou augatama.

Faasoa atu lau molimau e faatatau i faamanuiaga lea e maua mai i sauniga o le malumalu.

3 Nifae 26:7–11. Pe a Tatou Gauai atu i Mea ua Faaalia Mai e le Alii, ua Tatou Saunia i Tatou Lava e Maua Faaaliga Sili atu

Tuu atu ni nai minute i tamaiti e tusi ai fesili e mafai ona taliina e faaaoga ai le 3 Nifae 26:7–11. Faatonu i latou e sefe a latou fesili seia oo i se taimi mulimuli ane o le lesona.

Faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i leitulau 354 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • O le a se mea tatou te aoaoina mai le saunoaga a Peresitene Kimball?

  • Aisea e tatau ai ona tatou suesue ma mulimuli i le mea ua faaalia mai ae tatou te lei faamoemoeina nisi mea sili atu?

Fai i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 26:7–11. Ona valaaulia lea o ni nai tamaiti e faitau mai fesili na latou muai tusiaina e faatatau i nei fuaiupu. Tuu atu i isi tamaiti uma e tagai i le 3 Nifae 26:7–11 mo tali i nei fesili. A maea se talanoaga o fesili a tamaiti, atonu e te manao e fai atu fesili nei:

  • E faapefea e le mauaina o “le vaega itiiti” ona tofotofoina lo tatou faatuatua?

  • O a mea e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona faaalia “mea ua sili” ia te i tatou?

  • O le a le mataupu faavae o le faatuatua e sili ona tutusa ma le mataupu faavae o loo aoaoina i le 3 Nifae 26:9–10?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (o loo maua foi i le companion DVD B):

“E pei lava ona o le a faateleina pea tagata o le Ekalesia, aiga, uarota, siteki, ma malumalu—mulimuli ane, o le a faateleina foi tusitusiga paia musuia ma le aoga o le a oo mai. Peitai, e tatau ona tatou taumamafa muamua ma le agavaa i tusitusiga paia ia ua uma ona tatou maua!” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1986, 70; po o le Liahona, Ian. 1987, 57).

Fai atu i tamaiti e mafaufau i se aafiaga na mafai ona latou aoaoina ai ni upumoni sili atu ona sa latou faamaoni i upumoni ua uma ona latou maua. Valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga.