Mataupu 8
2 Nifae 4–8
Folasaga
Na faamanatu mai e Peresitene Howard W. Hunter ia i tatou e faapea “o le olaga e tele naua ni luitau o i ai” (“O Le Ala O Se Aeto,” Liahona, Set. 1994, 17). O nisi o luitau tetele i le olaga, faapea ai ma olioli silisili, e oo mai i o tatou aiga. I le 2 Nifae 4–5 tatou te faitau ai i auala na taulimaina ai e le aiga o Liae ia luitau maoae tele—o nisi o tagata o le aiga na faia ni faaiuga atamai lea na taitai atu ai i le olioli, ae o isi sa faaauau pea i le ala o le faanoanoa. Tatou te faitau i le “salamo a Nifae” faamomoiloto, lea na tatou iloa ai le auala e mafai ona fesoasoani ai le Alii ia i tatou e faatoilalo vaivaiga patino ma le le fiafia (tagai i le 2 Nifae 4:15–35). Ua tatou iloa foi le mea na faia e Nifae ma lona nuu e nonofo ai “ma le fiafia” (2 Nifae 5:27). A o tatou faaaogaina nei mataupu faavae o i ai i nei mataupu, e mafai foi ona tatou ola ina ia taitai atu i tatou e a tatou taumafaiga i le fiafia. I le 2 Nifae 6–8 tatou te faitau ai i le vaega o se lauga a Iakopo le uso o Nifae, o loo molimau mai ai i le Togiola a Iesu Keriso ma le faapotopotoina o Isaraelu.
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
O le faalagolago i le Alii e maua ai e i tatou mafuaaga e olioli ai (tagai i le 2 Nifae 4:15–35).
-
Ua lapataia i tatou e le Alii ia vavaeese i tatou lava mai le amioleaga (tagai i le 2 Nifae 5:5–7).
-
O le a toefuatai mai Isaraelu pe a latou talitonu i le Mesia (tagai 2 Nifae 6–8).
Fautuaga mo le Aoaoga
2 Nifae 4:3–9. Ua Apoapoai atu Liae ma Faamanuia i le Fanau a Lamana ma Lemuelu
Ia faaali atu se ata o augatupulaga se tele mai lou aiga (ia i ai se tamaitiiti, se matua, ma se matua o matua). Fesili atu i tamaiti e uiga i le faatosinaga a ni matua alolofa, matua matutua, ma isi tagata o le aiga e mafai ona aafia ai fanau. Fai atu ni fesili e pei o fesili nei:
-
E faapefea ona faatosinaina e matua le fanau mo le lelei? E faapefea ona faatosinaina e matua matutua le fanau mo le lelei?
-
O faapefea ona faatosinaina e tagata o lou aiga lou olaga mo le lelei?
Faamalamalama atu e faapea e amata le 2 Nifae 4 i le apoapoai atu o Liae i nisi o fanau a ana fanau. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 4:3–9. Mafaufau e fai atu fesili nei e taitai ai se talanoaga:
-
O a mea o loo aoao atu e Liae i fanau a ana fanau i le fuaiupu 4?
-
O le a le mataupu faavae faamatua o loo aoao atu e Liae i le fuaiupu 5? O a nisi o mea e mafai e matua ona faia e tausia ai a latou fanau i le ala e tatau ona latou savavali ai?
-
O le a le folafolaga na tuu atu e Liae i fanau a Lamana ma Lemuelu i le fuaiupu 7 ma le 9?
O se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e tuu atu i se tamaitiiti e faitau mai le aafiaga o Peresitene Henry B. Eyring o loo i itulau 61–62 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
2 Nifae 4:15–35. Faalagolago i le Alii e Maua ai e i Tatou Mafuaaga e Olioli Ai
Fai i tamaiti e talanoa puupuu e uiga i se tasi latou te faatuatuaina ma faamalamalama pe aisea latou te faatuatuaina ai lena tagata.
-
O a nisi o taunuuga o lenei faatuatuaina?
Tuu atu i tamaiti e faitau le 2 Nifae 4:19–20 e iloa ai po o ai na faatuatuaina e Nifae. Faamalamalama atu o le a latou iloa nisi o taunuuga o le faatuatuaina o Nifae a o latou talanoaina isi fuaiupu i le 2 Nifae 4.
Faaali atu i tamaiti se mea faitino e te faatauaina. Tau atu faapuupuu e uiga i le mea faitino.
-
E mafai faapefea ona outou iloa ou te faatauaina lenei mea faitino? (Atonu o le a latou ta’ua ia upu na e faaaogaina e faamatala ai, o le ala o loo e taulimaina ai, po o le ala o loo e tagai i ai.)
Fai i tamaiti e faitau le 2 Nifae 4:15–16. Valaaulia i latou e vaai mea o loo faatauaina e Nifae. Ona taitai lea o se talanoaga, fai nisi o fesili nei po o fesili uma:
-
O le a le mea na faataua e Nifae? (O tusitusiga paia ma “mea a le Alii.”) E mafai faapefea ona e iloa na ia faatauaina nei mea? (O tali e mafai ona aofia ai na ia fiafia i ai, mafaufau pea i ai, ma tusia mo ia fanau.)
-
O a mea e mafai ona tatou faia e faataua ai tusitusiga paia ma mea a le Alii?
-
Na faapefea e le fiafia o Nifae i tusitusiga paia ona uunaia lona faalagolago i le Atua?
-
O a auala e uunaia ai e lou fiafia i tusitusiga paia lou faalagolago i le Atua?
O nisi taimi e ta’ua ai le 2 Nifae 4:15–35 o le salamo a Nifae. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti e sue i le itulau 62 i le tusi lesona a tagata o le vasega e aoao ai i le uiga o le upu salamo ona faasoa mai lea i mea ua latou aoaoina.
Faamalamalama atu e ala i le faitauina ma le toto’a o le salamo a Nifae, e mafai ona tatou iloa ai le mea na fai e Nifae e taulimaina ai ona vaivaiga ma le le fiafia. E mafai ona taialaina i tatou e upu a Nifae a o tatou galueaiina o tatou lava vaivaiga ma le le fiafia.
Tusi mea nei i luga o le laupapa, ae taatia ese ia saunoaga o i totonu o puipui:
I fuaiupu 15–27, na faailoa ai e Nifae mea maualuluga ma maualalalo i ona lagona faaleagaga. Tuu atu i tamaiti e faitau feauauai mai nei fuaiupu. Mo seti taitasi o fuaiupu, Fai i tamaiti e fautua mai ni faamatalaga e otooto ai lagona o Nifae. O faamatalaga faigofie o loo aofia ai i faamatalaga o loo i luga i puipui.
Fai i tamaiti e faitau le 2 Nifae 4:29–35 ia iloa ai pe faapefea ona maua e Nifae le malosi e fetaiai ai ma faigata.
-
Na ta’ua e Nifae na ia faalagolago i le Alii ma na te faalagolago lava i le Alii e faavavau (tagai i le fuaiupu 34). E mafai faapefea e le aoao ia faalagolago i le Alii i le taimi nei ona fesoasoani e atiina ae ai se faatuatua sili atu?
Valaaulia tamaiti e faasoa mai pe na faapefea ona latou faalagolago i le Alii i le taimi ua tuanai ma na faamanuiaina ai faapefea i latou ona o se taunuuga o lena mea.
2 Nifae 5:5–7. Ua Lapataia i Tatou e le Alii ia Vavaeese i Tatou Lava mai le Amioleaga
Afai o maua le ata o le Aiga o Liae ua Tuua Ierusalema (numera o le aitema 62238; Pusa Ata o le Talalelei 301), faaali i au tamaiti. Faamalamalama atu le mea o loo tupu i le ata.
-
Aisea na manaomia ai ona tuua e le aiga o Liae ia Ierusalema?
Fai i tamaiti e tau mai isi tagata po o vaega o tagata i totonu o tusitusiga paia na poloaiina e le Alii e tuua nofoaga o le amioleaga. Atonu e ta’ua e tamaiti nisi o tagata nei: Aperaamo (tagai i le Aperaamo 1–2), Mose (tagai i le Esoto 3), ma le uluai Tupu o Mosaea (tagai i le Ominae 1:12).
Faamalamalama atu o le taimi lava na maliu ai Liae, na poloaiina ai e le Alii ia Nifae ma lona nuu e toe vavaeese i latou lava—o le taimi lea, mai tagata amioleaga o la latou vaega. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 5:1–7.
-
A o tatou faitauina nei fuaiupu, o a auiliiliga tatou te iloa e uiga i le malaga ese atu o Nifae?
Fai atu i se tamaitiiti e tusi ia tali a isi tamaiti i luga o le laupapa. Atonu e tali tutusa ia tali ma le lisi lea:
-
Na lapataia e le Alii ia Nifae.
-
Sa tatau ona sola Nifae i le vao.
-
Na ia aveina i latou uma e fia o ma ia.
-
O i latou na ō na talitonu i lapataiga ma faaaliga a le Atua.
-
Na latou malaga i le tele o aso seia oo ina latou maua se nofoaga fou e nonofo ai.
Faamalamalama atu semanu e lamatia le ola o Nifae pe ana le usitai i le lapataiga a le Alii e sola ese. Afai tatou te le faalogo i lapataiga a le Alii, atonu o le a le faamatauina o tatou olaga faaletino, ae o le a lamatia o tatou olaga faaleagaga.
Fai i tamaiti e vaai i faamatalaga i luga o le laupapa.
-
E faapefea ona faatatau nei faamatalaga i a tatou taumafaiga e sosola ese mai le amioleaga?
Atonu e te manao e lisi ia tali i luga o le laupapa. O nisi o tali faigofie o loo faaalia i lalo:
-
Na lapataia e le Alii ia Nifae. E masani lava ona lapataia i tatou e le Alii e uiga i mea matautia.
-
Sa tatau ona sola atu Nifae i le vao. Ua uma ona lapataiina i tatou e sosola ese mai le amioleaga.
-
Na ia aveina i latou na fia o ma ia. Ua uma ona fautuaina i tatou ia fegalegaleai ma uo lelei e talitonu foi e pei o tatou.
-
O i latou na o na talitonu i lapataiga ma faaaliga a le Atua. Ua uma ona fautuaina i tatou ia usiusitai i upu a o tatou matua, o tatou taitai, ma le perofeta.
-
Na latou malaga i le tele o aso seia oo ina latou maua se nofoaga fou e nonofo ai. O nisi taimi tatou te faia ai se taumafaiga iloga e fai ai le mea ua uunaia i tatou e fai.
Fai i tamaiti e mafaufau i luitau atonu latou te feagai ma se tasi po o le sili atu o mea nei: uo, patī, taimi paganoa, galuega, a’oga, televise, tifaga, o le Initoneti, musika, tusi faitau, ma mekasini.
-
E mafai faapefea e le mataupu faavae o le sola ese mai le amioleaga ona faaaoga i nei luitau?
-
O a mea na maimauina e ē na mulimuli ia Lamana ma Lemuelu ina ua vaveeseina e Nifae o ia mai ia i latou? (O tali e mafai ona aofia ai le perisitua, sauniga faaola, faaaliga, tusitusiga paia, ma se perofeta.)
-
O a mea e maimau e tagata i le asō pe a latou vavaeeseina i latou lava mai le perofeta?
-
E tusa ai ma le Helamana 13:14, o le a se isi tulaga le lelei mo e amioleaga pe a tuua uma e tagata amiotonu se nuu?
I se aotelega, atonu e te manao e faasino tamaiti i le saunoaga a Elder Richard G. Scott o loo i itulau 60–61 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
2 Nifae 5:7–18, 26–27. Na Nonofo le Nuu o Nifae i le Fiafia
Valaaulia tamaiti e faitau le 2 Nifae 5:7–18, 26–27. Fai atu ia i latou e vaavaai mo mea na faia e sa Nifae po o mea na saofaga i lo latou fiafia. Pe a uma ona tuu ni nai minute i tamaiti e faitau ai, fai i ai e faasoa mai ni mea ua latou maua.
Fai i se tamaitiiti e faitau le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i itulau 61–62 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
-
O a mataupu faavae o le fiafia o e vaaia i lenei saunoaga?
-
O le a se faatatauga o mafai ona e iloa ai i lou olaga?
2 Nifae 6–8. O Le A Toefuatai Isaraelu Pe a Latou Talitonu i le Mesia
O nei mataupu o loo i ai vaega o se lauga a Iakopo le uso o Nifae, e aofia ai nisi o valoaga a Isaia. Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o nei aoaoga e faatatau i le “aiga uma o Isaraelu” (2 Nifae 6:5).
Faaali atu i tamaiti se seti o taofitusi. Fesili atu po o le a le faamoemoega o taofitusi. (Latou te lagolagoina tusi ma isi aitema ua tovaa’i.) Faamalamalama atu e masani lava ona faaaoga e faiaoga ia “taofitusi” e aoao atu ai se lesona. O nei taofitusi o folasaga ia ma aotelega o lesona. I le 2 Nifae 6–8, na aoao mai ai Iakopo mai tusitusiga a Isaia. Na faaaofia ai taofitusi mo nei aoaoga, e fesoasoani ai ia i tatou ia malamalama i mea na te manao tatou te aoaoina.
O le taofitusi tomua a Iakopo e mafai ona maua i le 2 Nifae 6. Fai i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 6:4–5.
-
O a vaitaimi na saunoa i ai Iakopo o le a ia aoao e faatatau i ai?
-
E tusa ai ma le tala a Iakopo, aisea na taua ai aoaoga a Isaia mo tagata?
O le aotelega o taofitusi a Iakopo o loo i le 2 Nifae 9:1–3. Faitau faatasi ma tamaiti fuaiupu nei. Valaaulia tamaiti e vaavaai mo mafuaaga na ala ai ona faasoa atu e Iakopo ia tusitusiga a Isaia?
-
E faapefea e se malamalamaaga i nei taofitusi ona fesoasoani ia i tatou a o tatou faitauina le 2 Nifae 6–8?
I luga o le laupapa, tusi ai le Talafasolopito o Tagata Iutaia ma le Taunuuga ma le Mataupu Faavae o le Faapotopotoina o Isaraelu. Faamalamalama atu e mafai ona faatulagaina aoaoga a Iakopo i vaega nei e lua.
Talafaasolopito o Tagata Iutaia ma le Taunuuga
Tusi ia aso nei ma mea na tutupu ai, o nisi o nei mea ua sii mai le faasologa o mea na tutupu i itulau 635–45 i le Bible Dictionary, i luga o le laupapa i lalo o le ulutala Talafaasolopito o Tagata Iutaia ma le Taunuuga. (Atonu e te manao e tusi mea nei i luga o le laupapa po o se pepa a o lei amataina le vasega.) Aua ne’i tusiina mea e faasino i ai o le Tusi a Mamona i totonu o puipui.
Valaaulia tamaiti e faitau le 2 Nifae 6:6–11 ma faailoa po o a fuaiupu e o faatasi ma mea na tutupu. O nisi fuaiupu e mafai ona faaaogaina i faamatalaga e sili atu ma le tasi. A o fautua mai e tamaiti ia mea e faasino i ai, fai atu i se tasi o tamaiti e faaopoopo atu i ai i le lisi.
Talafaasolopito o Tagata Iutaia ma le Taunuuga
-
587 T.L.M.— Aveina Faamalosi o Ierusalema (fuaiupu 8)
-
537 T.L.M.—Poloaiga a Kuresa mo le toe foi atu o Tagata Iutaia (fuaiupu 9)
-
T.A. 30–33—Galuega i La Le Tino a Iesu Keriso (fuaiupu 9)
-
T.A. 33—Faasatauroga o Iesu Keriso (fuaiupu 9)
-
T. A. 70— A’eaina ma le Aveina Faamalosi o Ierusalema, na oo atu ai i le isi faataapeapeina o Tagata Iutaia (fuaiupu 10–11)
-
Fai i tamaiti e toe vaai i le 2 Nifae 6:11. O le a le mea e taitai atu ai i le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu? (Pe a oo ina latou iloa lo latou Togiola, o le a faapotopotoina i latou i laueleele o o latou tofi. Mo se faamalamalamaga i le uiga mo tagata o le aiga o Isaraelu e oo ina latou iloa lo latou Togiola, tagai i le 1 Nifae 15:14–16; 2 Nifae 30:7.)
Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le faaulutala o le mataupu mo le 2 Nifae 7. Ta’u i ai o lenei mataupu o loo i ai valoaga a Isaia e uiga i le galuega i la le tino ma le Togiola a Iesu Keriso.
Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 7:2, 4–8. Fai i ai e vaavaai mo fuaitau i lenei valoaga lea na avea ma faailoga o le mea o le a fetalai i ai le Mesia, faia, pe oo i ai. Talanoaina pe na faapefea ona faataunuuina lenei valoaga i le taimi o le galuega a le Faaola.
Valaaulia tamaiti e faailoa mai o latou lagona i mea o loo aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le Faaola.
Faitau faatasi ma tamaiti le 2 Nifae 8:17–23. Faamalamalama atu o nei fuaiupu o loo talanoa e uiga i mea e tutupu i le lumanai.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 18, o le a le mea o le a le i ai i le soifuaga o Tagata Iutaia? (Aunoa ma se tasi e taialaina i latou.)
-
I fuaiupu 21–23, o le a le mea na folafola atu e le Alii Na te faia mo Lona nuu? (Na Ia folafola atu Na te tauaveina o latou tiga—“le ipu e tautevateva ai, le alu o le ipu o [Lona] ita”—ma tuu i luga o e faatiga ia i latou.)
Mataupu Faavae o le Faapotopotoina o Isaraelu
Ina ia fesoasoani i tamaiti e iloa o le 2 Nifae 8 e faatatau i le faapotopotoina o Isaraelu, valaaulia i latou e faitau le ulutala o le mataupu. Ona vaevae lea o i latou i ni vaega se lua. Tofi le tasi vaega e faitau le 2 Nifae 8:1–2, 7–8, 12, 24–25, e saili ai tali mo lenei fesili:
-
E mafai faapefea e le apoapoaiga a le Alii i nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou e faitaulia faatasi ma i latou ua faapotopotoina i aso amuli?
Tofi le isi vaega e faitau le 2 Nifae 8:3–6, 11, e saili ai tali mo lenei fesili:
-
E mafai faapefea e le manatuaina o nei faamanuiaga folafolaina ona fesoasoani ia i tatou e tumau ai ma le faamaoni i taimi o faaosoosoga?
Pe a maea le 4 pe 5 minute, fesili atu i tamaiti i mea ua latou aoaoina.
-
O le a le sootaga i le va o le galuega faafaifeautalai ma le faapotopotoina o Isaraelu? (Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o i latou o se vaega o le faapotopotoina o Isaraelu a o latou valaaulia a latou uo ma e pele e aoao atili e uiga i le talalelei.)
Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“Aisea na faataapeapeina ai Isaraelu? … Na faataapeapeina o tatou uluai tama o Isaraelu ona na latou teena le talalelei, faaleagaina le perisitua, lafoaia le ekalesia, ma o ese mai i le malo. Na faataapeapeina i latou ona sa latou liliuese mai le Alii, tapuai atu i atua ese, ma savavali i ala uma o malo faapaupau. Na faataapeapeina i latou ona sa latou lafoaia le feagaiga faa-Aperaamo, ua solia i lalo o latou vae ia sauniga paia, ma teena le Alii o Ieova, o ia o le Alii o Iesu, lea na molimau uma mai ai a latou perofeta. Na faataapeapeina Isaraelu ona o le liliuese. I le toasa o le Alii ona o lo latou amioleaga ma le fouvale, na faataapeape ai i latou i malo faapaupau uma o le lalolagi.
“O le a la le mea o loo aofia ai i le faapotopotoina o Isaraelu? O loo aofia ai i le faapotopotoina o Isaraelu le talitonu ma le taliaina ma le ola ai i le fealofani i mea uma ia e pei ona ofoina atu e le Alii i lona nuu filifilia anamua. E aofia ai le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o le salamo, o le papatisoina ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tausia o poloaiga a le Atua. E aofia ai le talitonu i le talalelei, auai i le Ekalesia, ma o mai i le malo. E aofia ai le mauaina o le perisitua paia, mauaina o faaeega paia i nofoaga paia i le mana mai luga, ma mauaina ia faamanuiaga uma o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, e ala i le sauniga o le faaipoipoga e faavavau” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).
Tuu atu se molimau o le faapotopotoina o Isaraelu, o lo tatou avanoa e faapotopoto ai i le Faaola o ni tagata o Lana Ekalesia, ma lo tatou avanoa e fesoasoani ai e faapotopoto mai foi isi.