Inisitituti
Mataupu 43: 3 Nifae 18–19


Mataupu 43

3 Nifae 18–19

Folasaga

I le 3 Nifae 18–19, tatou te faitau ai i aoaoga mai le Faaola e uiga i le faamanatuga, tatalo, ma le mafutaga a le Agaga Paia. E ala i le suesueina ma le toto’a o nei aoaoga, o le a sili atu ai ona malamalama tamaiti i le mafuaaga latou te aai ai ma feinu i le faamanatuga. O le a latou aoaoina le auala e latalata atu ai i lo latou Tama Faalelagi e ala i le tatalo ma le auala e maua ai le mafutaga a le Agaga Paia i aso taitasi.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O lo tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga tatou te maua ai le mafutaga a le Agaga Paia (tagai i le 3 Nifae 18:1–14, 28–32).

  • O tatalo e tuu atu i le faatuatua e fesoasoani e faataunuuina ai o tatou manaoga amiotonu ma taofia ai i tatou mai le faaseseina e Satani (tagai i le 3 Nifae 18:15–21).

  • E tatau i tagata o le Ekalesia ona faaaumea atu i tagata uma (tagai i le 3 Nifae 18:22–32).

  • E toina mai ia i tatou le mafutaga a le Agaga Paia pe a tatou mananao i ai ma agavaa ai (tagai i le 3 Nifae 19:6–13, 20–21).

  • O Iesu Keriso o lo tatou Puluvaga i le Tama (tagai i le 3 Nifae 19:15–23).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 18:1–14, 28–32. O Le Aai ma Feinu ma le Agavaa i le Faamanatuga Tatou te Maua ai le Mafutaga ma le Agaga Paia

Faitau le 3 Nifae 18:1–14, 28–32 faatasi ma tamaiti. Valaaulia i latou e saili ia le itiiti ifo ma le lima ni upumoni taua na aoao mai e le Faaola e uiga i le faamanatuga. Valaaulia tamaiti e faasoa mai ia upumoni na latou maua. Fai atu i se tamaitiiti e tusi nei upumoni i luga o le laupapa.

Na faamalamalama mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili e faapea o lo tatou agavaa e aai ma feinu i le faamanatuga e vavalalata le fesootaiga i lo tatou mauaina o le mafutaga a le Agaga Paia:

“A o tatou aai ma feinu ma le agavaa i le areto ua faapaiaina ma le vai, e manatua ai le taulaga a le Faaola, ua tatou molimau atu i le Atua le Tama ua tatou loto ina tauave i o tatou luga le suafa o Lona Alo ma ia manatua pea o Ia, ma tausi i Ana poloaiga ua Ia tuuina mai ia i tatou. A tatou faia nei mea, o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 1998, 20; po o le Liahona, Iul. 1998, 19).

Fai atu i tamaiti e faitau le tatalo o le faamanatuga i le Moronae 4:3 ma le 5:2. Uunaia i latou e faailoga mea o loo fai mai ai nei fuaiupu e tatau ona tatou faia e olioli ai i le mafutaga a le Agaga Paia. Tuu atu ia i latou e faasoa mai a latou tali.

  • O le a faapefea e le “manatua[ina] pea” o le Faaola ona taitai atu i tatou e “maua pea lona Agaga”?

E mafai ona e mafaufau e uunaia tamaiti e faitau le saunoaga a Elder Dallin H. Oaks o loo i le itulau 334 i le tusi lesona a tagata o le vasega. I lenei saunoaga o loo faamalamalama mai ai e Elder Oaks le fesootaiga i le va o le fetagofi atu i le faamanatuga ma le mauaina o asiasiga a agelu.

3 Nifae 18:15–21. O Tatalo e Tuu atu i le Faatuatua e Fesoasoani e Faataunuuina ai o Tatou Manaoga Amiotonu ma Taofia ai i Tatou mai le Faaseseina e Satani

Faamalamalama atu o le mauaina o le Agaga i taimi uma e aofia ai se sootaga malosi ma le Atua e ala i le tatalo.

  • O le a le eseesega i le va o le tatalo ma le tau lava ina faia se tatalo?

  • Na faapefea ona faamalosia oe e le tatalo?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 18:15, 18.

  • I nei fuaiupu, o le a le mea na poloaiina i tatou e le Faaola e fai? Aisea?

  • O le a sou manatu i le uiga ia “mataala ma tatalo e le aunoa”? E faapefea ona fesoasoani lenei mea ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga?

  • Ina ua maea ona poloaiina e le Faaola Ona soo e toasefululua ina ia “mataala ma tatalo e le aunoa,” na Ia tuu atu le poloaiga lava lea e tasi i tagata uma (tagai i le 3 Nifae 18:15–18). O le a se mea e mafai ona e aoaoina mai le mea moni e faapea na aoao uma e le Faaola le au soo ma le motu o tagata ina ia “mataala ma tatalo e le aunoa”?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 18:19–21. Ona fai atu lea i tamaiti uma e toe faitau le fuaiupu 20: “O mea uma e tatau tou te ole atu ai i le Tama i lo’u igoa ma le faatuatua tou te maua ai, faauta, e foaiina mai ai ia te outou.” Mafaufau e faaaoga fesili nei o le talanoaga e fesoasoani ai i tamaiti e mafaufau loloto atili e uiga i lenei fuaiupu:

  • Aisea e te manatu ai e manaomia ona tatou tatalo i le suafa o Iesu Keriso?

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “e tatau” i lenei mau? (Atonu foi e te manao e faasino atu tamaiti i le Iakopo 4:3.)

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:30 faatasi ma tamaiti.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le ki o le ōle atu mo mea e tatau ai?

Ia mautinoa ua malamalama tamaiti e tusa lava pe o le a se talosaga alofa, e pei o se faamaloloina o se tagata o le aiga, e tatau lava ona tusa ma le finagalo o le Alii ina ia tatau ai.

Faasoa atu le molimau lenei e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), le Peresitene lona 15 o le Ekalesia:

“O loo soifua le Atua, lo tatou Tama Faavavau. O Ia o Le Foafoa ma Pule o le atulaulau ae o Ia o lo tatou Tama. O Ia o le Silisili ese ma e silisili i tagata uma ma mea uma. E mafai ona tatou maua o Ia i le tatalo. … Pe Na te lagona ea se tatalo a se tamaitiiti? Ioe Na te lagonaina. Pe Na te taliina ea? Ioe Na te taliina. E le faapea o taimi uma lava e pei ona tatou moomoo i ai, ae e tali mai lava o Ia. Na te lagona ma tali mai” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 468).

E mafai ona e mafaufau e valaaulia se tasi pe sili atu foi tamaiti e faasoa mai ni aafiaga i le mauaina o tali i tatalo. (Ia nofouta i le natura patino o tatalo.) Faasoa atu lau molimau i le auala e taialaina ma faamanuiaina ai i tatou e le Tama Faalelagi a o tatou tatalo i le faatuatua ia te Ia.

3 Nifae 18:22–32. E Tatau i Tagata o le Ekalesia ona Faaaumea i Tagata Uma

Faamanatu atu i tamaiti ua talosagaina i tatou e taitai o le Ekalesia ina ia aapa atu i tagata lē toaaga, tagata fou, ma i latou e le o ni tagata o le Ekalesia. E le fou lenei fautuaga. Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 18:22–25.

  • I fuaiupu nei, o a mea ua poloaiina tagata o le Ekalesia e fai?

Ua fautua mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

“Ona o le faatupulaia o le fuainumera o tagata liliu mai, e ao ona tatou faia se taumafaiga tele naua e fesoasoani ai ia i latou pe a latou mauaina lo latou ala. E manaomia e i latou uma ni mea se tolu: o se uo, o se tiutetauave, ma le tausia i le ‘afioga lelei a le Atua’ (Moronae 6:4). O lo tatou tiute ma le avanoa le sauniaina o nei mea” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 1997, 66; po o le Liahona, Iul. 1997, 57).

E mafai foi ona faatatau le fautuaga a Peresitene Hinckley ia i latou e le o ni tagata o le Ekalesia. Uunaia tamaiti e mafaufau i se tasi e mafai ona latou valaaulia e aoao atili e uiga i le talalelei pe auai foi i se sauniga a le Ekalesia po o se gaoioiga. O lenei tagata o se tasi o se isi faatuatuaga, o se tagata lē toaga o le Ekalesia, po o se tagata fou.

  • O le a se eseesega o le a faia i le tuu atu o se valaaulia i le avea ai ma se uo nai lo le tuuina atu ona o se tofiga?

Faasoa atu le faamalosiauga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (o loo maua foi i le companion DVD A):

“Uso e ma tuafafine, e faanatinati lava la’u savali aua o loo manaomia ona tatou faatumauina i le faaaumea atoatoa o le toatele o tagata fou liliu mai, ma toe faatoaaga mai le toatele atu o ē le o toaaga. Ou te augani atu ia te outou ia faateleina le agaga faauo ma le faaaumeaina mama aiai faa-Kerisiano i o outou tuaoi. E tatau ona lagona e se tagata fou liliu mai po o se tagata faatoa faatoagaina mai talu ai nei, se lagona mafanafana o le manaomia ma le taliaina o ia i le faaaumeaina atoatoa e le Ekalesia. E tatau i tagata ma taitai o le Ekalesia ona tausia ma alolofa ia i latou e pei o Iesu” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1988, 36; po o le Liahona, Ian. 1989, 32).

Uunaia tamaiti e mafaufau ma le agaga tatalo i auala e mafai ona latou faaaumeaina ai tagata latou te mafaufau i ai—e le ona o se tofiga ae o le alofa faamaoni mo i latou. Fautua atu i tamaiti e faatusatusa le 3 Nifae 18:22–25 ma le Moronae 6:4.

Faamalamalama atu e mafai ona tatou fesoasoani e laveai le fanau a le Tama Faalelagi. Faasoa atu le tala lenei e uiga ia Peresitene Thomas S. Monson ina ua 12 pe 13 foi ona tausaga. B.

“Sa ou faalogo atu i le feei faanatinati, ‘Laveai o ia! Laveai o ia!’ … sa ou iloa atu lona tumuai o mou atu i lalo o le vai ma o le ātu tolu ai lea, i le mea e alu ifo ai i se tuugamau vai. Sa faaloaloa atu lo’u lima ma pu’e mai lona lauulu ma sii mai i le isi itu o le faagaau ma aumai ai i o’u lima. I le itu papau o le vai, sa tafe lemu le vai a o ou aloina le faagaau, faatasi ai ma la’u uta taua, i ona aiga ma uo o loo faatali mai ai. Sa latou opoina le teine ua susū pala ma feasogi atu i ai, ma fetagisi, “Faafetai i le Atua! Faafetai i le Atua ua e saogalemu!’ Ona latou fusi lea o au ma feasogi mai. Sa ou ma lava ma sa ou toe foi vave i le faagaau ma faaauau ona faatafeatafea atu i le alalaupapa i Vivian Park. Sa ma’atiati le malulu o le vai, ae ou te lei maalili, aua sa faatumulia au i lagona mafanafana. Sa ou iloa, ua ou auai i le laveaiina o se ola. Sa faafofogaina e le Tama Faalelagi auega, ‘Laveai o ia! Laveai o ia,’ ma faatagaina au, o se tiakono, e faatafea atu i le taimi tonu ua moomia ai au. O lena aso, na ou aoaoina ai, o le faalogoga aupito suamalie i le olaga faitino o le iloa lea e silafia e le Atua, lo tatou Tama Faalelagi, i tatou taitoatasi ma faatagaina ma le lima mafola i tatou e vaai ma fetufaai Lona mana paia e laveai ai. (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1995, 65–66; po o le Liahona, Ian. 1996, 59).

  • O a ni mea e tutusa ai, e mafai ona e iloa i le va o le aafiaga o Peresitene Monson i le vaitafe ma a tatou fegalegaleaiga ma i latou o loo sailiili i le Ekalesia, ni tagata fou, po o i latou e le o toaaga mai?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 18:26.

  • O ai o loo faatatau i ai le fetalaiga a le Faaola?

Faitau le 3 Nifae 18:28–29 faatasi ma tamaiti.

  • Aisea e te manatu ai e taua le malamalama o loo faatatau tonu nei fuaiupu i taitai perisitua ae le o tagata lautele o le Ekalesia? (Tatou te le o i ai i se tulaga e faamasinoina ai le agavaa o se isi e tagofia ai le faamanatuga. O le tiutetauave lena a le tagata lava ia ma lona epikopo po o le peresitene o le paranesi.)

Faitau le 3 Nifae 18:30–32 faatasi ma le vasega.

  • O a ni faatonuga maoti mai nei fuaiupu e tatau ona mulimuli ai tagata uma? (Atonu e te manao e lisi tali a tamaiti i luga o le laupapa.)

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama e ui lava latou te le o auauna i ni tofiga e pei o le epikopo po o se peresitene o le siteki, ae ua latou maua ni avanoa e fesoasoani ma faauo atu ai ma tatalo mo le manuia o isi.

3 Nifae 19:6–13, 20–21. Ua Tuuina mai ia i Tatou le Mafutaga a le Agaga Paia a o Tatou Mananao Ai ma Agavaa Ai

A o lei amataina le vasega, ia faia ni kopi o pepa e tufa atu o loo i le itulau 171.

Uunaia tamaiti taitasi e mafaufau i se mea taua latou te fia mauaina. Fai atu ia i latou e mafaufau i le auala e ono faamauoaina ai o latou olaga e lena mea ma pe o le a foi le mea e ao ona latou faia e maua ai.

Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 19:6–13, 20–21 e iloa ai mea na sili ona mananao ai tagata. Fai atu ia i latou e mafaufau i auala e faamanuiaina ai o latou olaga e meaalofa a le Agaga Paia ma mea e ao ona latou faia e maua ai le mafutaga a le Agaga.

  • Aisea na sili ai le manao o nei tagata sa Nifae i le Agaga Paia nai lo se isi lava mea? O le a le mea na mafai ona faaopoopo atu e le Agaga Paia i o latou olaga?

  • O le a le mea na faia e tagata ina ia maua ai le Agaga Paia?

  • O le a le mea e mafai ona tatou faia e faateleina ai lo tatou manao e maua le faatosinaga a le Agaga Paia i o tatou olaga? Aisea e taua ai le tatalo mo le taitaiga mai le Agaga Paia?

Tufa atu pepa o faamatalaga. Tuu atu se taimi i tamaiti e faitau ai. Fai atu ia i latou e saili mo mataupu faavae o loo latou vaaia o faatinoina i o latou olaga, i olaga o tagata o le aiga po o uo, po o totonu foi o tusitusiga paia. Ona tuu atu lea ia i latou se avanoa e fefaasoaai ai ma isi nei aafiaga po o tala i tusitusiga paia .

3 Nifae 19:15–23. O Iesu Keriso o Lo Tatou Puluvaga i le Tama

Tusi le upu Puluvaga i luga o le laupapa.

  • O le a se puluvaga? (O se tagata e ōle atu mo mea e manaomia e se isi tagata.)

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5 faatasi ma tamaiti.

  • O faapefea ona galue Iesu Keriso e fai ma a tatou Puluvaga?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972), le Peresitene lona 10 a le Ekalesia:

“O se puluvaga o se tasi e puipuia pe ōle atu mo se isi tagata pe fai ma sui o se isi. … O le vaega lena [o le] misiona maoae [a Iesu Keriso]. … Ina ua i ai o ia i le lalolagi, na ia tatalo soo mo ona soo, ma ōle atu i lona Tama e fai ma o latou sui, ma o loo ia ōle pea talu mai lava lena taimi” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:26–27).

  • O le a sou lagona pe a e mafaufau atu ia Iesu o loo faaauau pea ona avea ma ou Puluvaga i le Tama?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 19:15–23. Ona talanoaina lea o fesili nei o se vasega. (Afai e i ai ni fesili a tamaiti e uiga i le mafuaaga na tatalo ai soo ia Iesu nai lo le Tama, atonu e te manao e faasino atu i le saunoaga a Elder Bruce R. McConkie o loo i le itulau 337–338i le tusi lesona a tagata o le vasega.)

  • O le a le mea na poloaiina e Iesu le motu o tagata ma Ona soo e faia?

  • O le a le mea o aoao mai ai le tatalo a le Faaola i fuaiupu 20–22 e uiga i le mauaina o le Agaga Paia?

  • O le a le mea na ole atu ai Iesu ina ua Ia tatalo atu i Lona Tama? O le a le mea patino na Ia ole atu ai e faatatau ia i latou o le a faalogo i upu o Ana auauna filifilia?

Atonu e te manao e faamatala na ofo mai e le Faaola se tatalo tali tutusa lea e lei leva ae puapuagatia loa o Ia i le Faatoaga i Ketesemane (tagai i le Ioane 17). E mafai ona maua e tamaiti se malamalama faaopoopo e ala i le faatusatusaina o le Ioane 17:11, 20–23 ma le 3 Nifae 19:20–23. Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni malamalamaaga se lua mai nei tatalo. Tuu atu i tamaiti e faitau mea na ia matauina o loo i le itulau 338 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • O le a le uiga ina ia tasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? O le a le uiga ina ia tasi o le tasi ma le isi?

Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto i fesili nei:

  • Na i ai se taimi lata mai na e lagonaina ai le faatosinaga a le Agaga Paia? Na faapefea e lenei aafiaga ona taitai atu oe e lagona se latalata atu i le Faaola ma i latou o siomia oe?

Pe a maea le taimi na tuu atu i tamaiti e mafaufau loloto ai i nei fesili, valaaulia i latou e faasoa mai o latou manatu. Atonu foi e te manao e faasoa atu ou manatu.

Pepa e tufa atu

O Auala e Faamanuiaina ai i Tatou e le Agaga Paia

“E mafai e le Agaga Paia ona taialaina ma musuia a tatou gaoioiga mo le lelei i aso taitasi” (Richard G. Scott, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2001, 107; po o le Liahona, Ian. 2002, 100).

“O le Agaga Paia … o le punavai o a tatou molimau o le Tama ma le Alo” (Robert D. Hales, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2000, 6; po o le Liahona, Ian. 2001, 8).

“Tatou te manaomiaina le Agaga Paia e avea ma a tatou soa tumau e fesoasoani ia i tatou e faia ni filifiliga e sili atu ona lelei i le faia o ni faaiuga o loo feagai ma i tatou i aso taitasi. … O le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia ua fesoasoani lea i tagata o le aiga e faia ni filifiliga atamai—filifiliga ia o le a fesoasoani ai ia i latou e toe foi atu ma o latou aiga i lo latou Tama i le Lagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma mau faatasi ma i La’ua e faavavau” (Robert D. Hales, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2000, 6; po o le Liahona, Ian. 2001, 8).

“O loo osofaia pea o tatou alii ma tamaitai talavou i mea mataga o le lalolagi. O le mafutaga ma le Agaga o le a maua ai e i latou le malosi e tetee atu ai i le leaga ma, pe a talafeagai ai, ia salamo ma toe foi atu i le ala sa’o ma le vaapiapi. … Tatou te manaomia uma lava le faamalosiauga e ala mai i le Agaga Paia” (Robert D. Hales, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2000, 6; po o le Liahona, Ian. 2001, 8).

“O le meaalofa o le Agaga Paia … ua fesoasoani ia i tatou ia malamalama ai i aoaoga faavae ma faaaoga patino ai” (Russell M. Nelson, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2000, 19; po o le Liahona, Ian. 2001, 21).

“O le a taialaina e le Agaga Paia mea tatou te tautatala ai” (Henry B. Eyring, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1997, 114; po o le Liahona, Ian. 1998, 100).

“E leai se faamanuiaga e sili atu e mafai ona oo mai i o tatou olaga nai lo le meaalofa o le Agaga Paia—le mafutaga a le Agaga Paia e taialaina i tatou, puipuia i tatou, ma faamanuia i tatou” (Gordon B. Hinckley, Teachings of Gordon B. Hinckley, [1997], 259).

O Le Auala e Valaaulia ai le Agaga

“O le suesue ma le faamaoni i tusitusiga paia e oo mai ai le Agaga Paia ia te i tatou” (Henry B. Eyring, i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2004, 16; po o le Liahona, Me 2004, 18).

“O olega i le tatalo i aso taitasi [e valaaulia ai le Agaga Paia]. Afai tatou te le ōle atu i le tatalo, o le a seaseā ona Ia afio mai, ma a aunoa ma a tatou talosaga e le faatasi mai lava o Ia” (Henry B. Eyring, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1997, 115; po o le Liahona, Ian. 1998, 100).

“A o tatou usiusitai i le finagalo o lo tatou Tama i le Lagi, o le a faatasi mai pea lava pea lenei meaalofa e le mafaatauina ia i tatou” (Robert D. Hales, i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2000, 6; po o le Liahona, Ian. 2001, 8).