Inisitituti
faaopoopoga - faapotopoto


O Le Faapotopotoina o Isaraelu

O Ai le Aiga o Isaraelu?

“O le aiga o Isaraelu” e faasino lautele lava i e tupuga mai ia Iakopo, lea na suia lona igoa ia Isaraelu i le Feagaiga Tuai (tagai Kenese 32:27–28). I le Tusi a Mamona na faalautele ai e le Faaola lenei faauigaga ina ia le gata e aofia ai tagata tonu na tupuga mai ia Isaraelu (tagai 3 Nifae 20:25–27) ae ia faapena foi tagata o nuu ese uma ua salamo, ma ua papatisoina, ma o mai ia Keriso (tagai 3 Nifae 21:6).

O Le a Faapotopotoina Isaraelu i le Faataunuuga o le Feagaiga

O le faapotopotoina o Isaraelu i aso amuli o se faataunuuga lea o le feagaiga a Ieova sa osia ma perofeta o le Feagaiga Tuai (tagai Isaia 11:12; Ieremia 31:10; Esekielu 34:12; 1 Nifae 19:15 –16; Aperaamo 2:9–11). Sa toe faia e Iesu Keriso lenei folafolaga i le3 Nifae 20:12–13, 29, i le taimi lea na Ia faailoa mai ai o le feagaiga e faapotopoto ai Isaraelu sa osia muamua lava ma Aperaamo o se vaega o le feagaiga faa-Aperaamo (tagai 2 Nifae 29:14; 3 Nifae 20:25; Aperaamo 2:9–11).

O Le Matafaioi a le Tusi a Mamona i le Faapotopotoina o Isaraelu

Na aoao mai e le Faaola i le3 Nifae 21:1–7 o le oo mai o le Tusi a Mamona o se faailoga lea i le lalolagi atoa ua amatalia e le Alii ona faapotopoto Isaraelu ma faataunuu feagaiga na Ia faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo (tagai foi3 Nifae 29:1; Eteru 4:17 ).

Sa aoao mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “o le Tusi a Mamona o le totonugalemu lea o lenei galuega. Ua folafola mai ai mataupu faavae o le faapotopotoina. E na te faaosofia tagata e aoao e uiga ia Iesu Keriso, ia talitonu i Lana talalelei, ma ia auai i Lana Ekalesia. O le mea moni, ana faapea e leai se Tusi a Mamona, semanu o le a le tupu le faapotopotoina o Isaraelu na folafolaina. (i le Conference Report, Oke. 2006, 84; po o leLiahona, Nov. 2006, 80).

O Le Faapotopotoina o Isaraelu e Faaleagaga ma Faaletino

O le faapotopotoina faaleagaga e tupu pe a talia e se tasi le talalelei a Iesu Keriso ma ua papatisoina e avea ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faamamafa mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le faapotopotoina faaleagaga ina ua ia faapea mai: “O le faapotopotoina faaleagaga e faamuamua nai lo le faaletino. … E mafai ona faaolaina tagata i soo se mea o loo latou soifua ai, ae e le mafai la ona faaolaina i latou, po o le a lava le fale, nuu po o fea lava le mea e nofo ai, vagana ua latou talia le talalelei ma o mai ia Keriso” A New Witness for the Articles of Faith [1985], 567).

Na aoao mai e Iesu Keriso o le a i ai mulimuli ane ni nofoaga autu o le faapotopotoina —o le Ierusalema Fou ma le Ierusalema Tuai (tagai 3 Nifae 20:21–22, 29). A o faalautele atu le faitau aofai o tagata o le Ekalesia i isi laueleele, sa aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) o le nofoaga o le faapotopotoina i aso nei o soo se mea lava o loo alaala ai se tagata: “O le faapotopotoina o Isaraelu mo tagata Mekisiko o totonu lava o Mekisiko; o Sikeninavia mo i latou i atunuu i matu; o le nofoaga o le faapotopotoina mo tagata Siamani o Siamani lava; ma tagata Polenisia, e faapotopoto i atumotu; mo tagata Pasila, i Pasila; mo tagata Atenitina i Atenitina lava” (i le Conference Report, Ape. 1975, 4; po o le Liahona, Aok. 1975, 32).

O Lo Tatou Tiutetauave e Fesoasoani e Faapotopoto Isaraelu

“O le avea ai ma se suli i le feagaiga faaAperaamo e le avea ai se tasi ma se ‘tagata filifilia’o lea feagaiga lava ia, ae e faailoa ai ua filifilia o ia e tauaveina lea tiutetauave o le avatu o le talalelei i tagata uma o le lalolagi” (Bible Dictionary, “Abraham, Covenant of,” 602). O le folafolaga ia faapotopotoina Isaraelu ua faataunuuina i nei aso a o tauaveina e suli o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo le suafa o le Alii, o Lana galuega, ma Lana perisitua i aiga uma o le lalolagi, o lea ua tuuina atu ai ia i latou “faamanuiaga o le Talalelei, o faamanuiaga lava ia o le faaolataga e oo i le ola e faavavau” (Aperaamo 2:11).

“E tatau foi i tagata uma ua uma ona lapataiina ona lapatai i lona tuaoi” (MFF 88:81).