Inisitituti
Mataupu 18: Mosaea 1–3


Mataupu 18

Mosaea 1–3

Folasaga

Faatasi ai ma le fesoasoani a perofeta paia o e na i ai faatasi ma lona nuu, na galue le Tupu o Peniamina “ma le malosi uma o lona tino ma le poto o lona agaga” ina ia “faatuina ai le filemu i le nuu” (Upu a Mamona 1:18). Ina ua lata ina maliu o ia, na valaau atu Peniamina i tagata ina ia faatasi i le malumalu. A o faia lenei faatasiga, na ia avatu ai se lipoti i lana puleaga o se tupu, ma faauuina lona atalii o Mosaea e suitulaga ia te ia, aoao atu e uiga i le talalelei a Keriso ma le Togiola, ma tauanau atu ia sa Nifae ia tauave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso. O le vaega o le lauga a Peniamina ua talanoaina i lenei mataupu o le tusi lesona ua faaalia ai tulaga faatauaina na ia faamalosiau atu ai ia—naunautai e auauna atu i isi, faafetai mo le taitaiga paia, ma le faalagolago i le Faaola. E mafai ona tatou tuputupu ae i le lotomaualalo ma faamalosia a tatou sootaga o feagaiga ma le Atua e ala lea i le ola ai e tusa ma mataupu faavae na aoao atu e le Tupu o Peniamina.

Faamatalaga

Mosaea 1:1–2. Sii mai i Tala a Tagata Muamua i le Tagata Lona Tolu i le Tusi a Mosaea

  • O loo i ai se siitia mai tala a le tagata muamua o tusi amata o le Tusi a Mamona i le tala a le tagata lona tolu o le tusi a Mosaea. O tusi o le 1 Nifae e oo ia Ominae na faaliliuina mai i papatusi laiti a Nifae ma o galuega a uluai tusiupu; ma o lea, na tusia ai i le tagata muamua. Peitai, o le tusi a Mosaea e oo atu i le 4 Nifae, e o mai uma mai le otootoga a Mamona o papatusi lapopoa a Nifae. O nei tusi o otootoga a Mamona o faamaumauga a uluai tusitala.

Mosaea 1:3–10. Mea Lilo a le Atua

  • O le faaupuga “mea lilo a le Atua” e pei ona faaaogaina i le Tusi a Mamona (Mosaea 1:3) e aofia ai mataupu faavae laveai o le talalelei a Iesu Keriso. Ua ta’ua o mea lilo e le faapea ona e le mafai ona faamatalaina pe faigata ona malamalama i ai, ae ona e faalagolago le faaalia mai e le Atua i lo tatou faatuatua ma le usiusitai. O lo latou faamoemoega ia taitai atu le fanau a le Atua i le ola e faavavau. “O se mea lilo o se mea moni lea e le mafai ona iloa vagana ua ala mai i faaaliga faalelagi—o se mea lilo paia. … I o tatou aso o na mea moni maoae e pei o le toefuataiina o le Perisitua, o galuega mo e ua maliliu, ma le toe faatuina o le Ekalesia o ‘mea lilo,’ aua na semanu e le mafai ona iloa pe ana le auala mai i faaaliga” (Hyrum M. Smith and Janne M. Sjodahl, The Doctrine and Covenants Commentary, toe. fa. [1972], 141).

Mosaea 1:4–6. “O Le Gagana a Aikupito”

  • O Peniamina, Nifae (tagai 1 Nifae 1:2), ma Moronae (tagai Mamona 9:32) sa faatatau uma i le gagana a Aikupito. I le Mosaea 1:4–6, na faamanino mai e le Tupu o Peniamina na i ai se mafuaaga na tatau ai ona aoaoina ona atalii i “le gagana a Aikupito.” O se mea sa tatau ai ina ia mafai ona suesue i poloaiga o loo i ai i papatusi apamemea ma papatusi a Nifae (tagai Mosaea 1:6). Mai le taimi o Nifae e oo mai ia Moronae, na ia sa Nifae se faatulagaga o le gagana a Aikupito (tagai faamatalaga mo 1 Nifae 1:2 i le itulau 12 ma mo le Mamona 9:32–34 i le itulau 359).

Mosaea 1:10. Mosaea e Avea ma Tupu Fou

  • O se suesuega toto’a o le Tusi a Mamona ua faaalia ai le tele o tu ma aga e afua mai i Isaraelu anamua. O loo i ai se faatusaga mataina i le va o le tulai mai o Mosaea e fai ma tupu o sa Nifae i mataupu muamua o Mosaea ma le ala na faapaleina ai tupu i le Feagaiga Tuai (tagai Stephen D. Ricks, “King, Coronation, and Covenant in Mosiah 1–6,” i le John L. Sorenson and Melvin J. Thorne, ed., Rediscovering the Book of Mormon [1991], 209).

    O nisi o mea e iloagofie ai le tutusa o sauniga o le faauuina o tupu o le Tusi a Mamona ma le Feagaiga Tuai e aofia ai: (1) se talitonuga o tupu na filifilia mai le lagi (tagai Mosaea 1:9–10; 6:3, 5; 1 Tupu 2:15; 2 Tupu 15:5); (2) o falesa o se nofoaga mo le faauuga (tagai Mosaea 1:18; 1 Tupu 1:39–45); (3) faaeeina atu o palealii paia, mamanu, po o isi mea faitino i le taimi o le faauuina (tagai Mosaea 1:15–16; 2 Tupu 11:12); (4) faauuina (tagai Mosaea 6:3; 1 Tupu 1:33–34) (tagai i le Ricks, i le Rediscovering the Book of Mormon, 210, 213–14).

    “Ma le isi, o le faiga sa i ai e tulai mai le tupu fou i le tofi ao le i maliu le tupu tuai, ma o lenei siitia atu o le pule na fesootai ma le sauniga lea e faia pe faafou ai e tagata a latou feagaiga ma le Atua” (Ricks, i le Rediscovering the Book of Mormon, 216). Na tupu lenei mea i se taimi mulimuli ane i le nuu o le Tupu o Peniamina ina ua latou tau atu, “ua matou fia osi le feagaiga ma lo matou Atua e fai lona finagalo, ma usiusitai i ana poloaiga” (Mosaea 5:5).

Mosaea 1:11–12. O Le Igoa na Manao le Tupu o Peniamina e Tuuina Atu I Ona Tagata

  • O le faamoemoega sili o le Tupu o Peniamina na faapotopoto mai ai lona nuu o le tuuina atu lea ia i latou o se igoa. Na manao o ia e siitia i latou i le faaleagaga. Na tele ni tausaga sa faaaluina e ia ma le tele o isi perofeta paia e talai atu ai i tagata ma tapena i latou ina ia saunia faaleagaga e tauave i o latou luga le suafa o Keriso (tagai Upu a Mamona 1:5–18). I lana lauga atoa, sa talanoa atu le Tupu o Peniamina i le ala e taliaina ai ma le agavaa le suafa na ia manao e tuuina atu ia i latou. Ona ia faamaninoina lea i le faailoa atu, i le Mosaea 5:8–11, o lena suafa o Iesu Keriso.

Mosaea 2:17
Ata
mau tauloto
Auauna Atu

  • Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) o le amiotonu e tatau ona i ai i le fatu o auaunaga uma tatou te avatu: “Ia faaauau pea ona saili atu i avanoa e auauna atu ai. ‘Aua ne’i popole tele i tulaga. … E taua le talisapaiaina. Peita’i, tatou te tulimata’i atu i le amiotonu, a e le o le viiga; o le auauna atu, a e le o le tulaga. O le faiaoga asiasi faamaoni, e alu atu ma le filemu ma asiasi atu i lea masina ma lea masina, e tusa lava lona taua i le malo o le Atua ma i latou o e umia ni tulaga iloga o le Ekalesia. O le taua o le tagata e le fuaina i tulaga na te umia” (“I Tamaitai o le Ekalesia,” Liahona, Ian. 1993, 119–120).

  • Na faamalamalama mai e Elder Robert J. Whetten o le Au Fitugafulu le ala e mafai ai e a tatou auaunaga i isi ona fuaina le loloto o lo tatou liua patino:

    “O le liua o lona uiga o le faapaiaina o lou olaga e tausia ai ma auauna atu i isi o e moomia lau fesoasoani ma le faasoa atu o au meaalofa ma faamanuiaga. …

    “O gaoioiga le faatuaoia uma o le agalelei ma le auauna atu, e faatuputeleina ai lou faaleagaga. O le a faaaoga oe e le Atua e faamanuia ai isi. O lou tuputupu ae faaleagaga ma le alualu i luma e faavavau e faatatau lelei lava i au sootaga—i le auala e te faia ai isi tagata. Pe o e alofa moni ea i isi ma avea [i tatou] ma faamanuiaga i o latou olaga? Pe o le auala o loo e faia ai isi, ua faaalia ai le tulaga o lou liuaina? O le tagata na te faia ni mea i totonu o le Ekalesia mo na o ia lava, o le a le mafai ona ausia le sini o le atoatoa. O le auauna atu i isi o le mea lena e faatatau i ai le talalelei ma le olaga faaeaina” (i le Conference Report, Ape. 2005, 96; po o le Liahona, Me 2005, 91).

  • Na fesoasoani mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ia tatou malamalama e faaopoopo atu i le ituaiga o auaunaga tatou te faia, e taua tele le mafuaaga tatou te faia ai:

    “O le mafuaaga mulimuli … o le, i lou manatu, o le mafuaaga sili lea. I lona fesootaiga ma le auauna atu, o le mea o loo ta’ua e tusitusiga paia ‘o le ala e silisili lava’ (1 Korinito 12:31). …

    “Ina ia sili ona aoga a tatou auaunaga, e tatau ona faatinoina i le alofa o le Atua ma le alofa i lana fanau” (i le Conference Report, Oke. 1984, 16; po o le Ensign, Nov. 1984, 14).

Mosaea 2:21–24, 34. “Nofoaitalafu ia te Ia”

  • Na aoao mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e tatau ona faaaluina o tatou olaga atoa i le sailia o le ola e faavavau, o se auala e faaali atu ai le agaga faafetai mo le aitalafu na totogiina e Iesu Keriso mo i tatou:

    “E mafai faapefea ona tatou toe totogi le aitalafu ua tatou nofo aitalafu ai i le Faaola? Sa Ia totogiina se aitalafu Na te lei faia, ina ia faasaoina ai i tatou mai se aitalafu e le mafai ona tatou totogia. Ona o Ia, o le a tatou ola ai e faavavau. Ona o Lana Taulaga e le iu, e mafai ai ona faamagaloina a tatou agasala, e mafai ai ona tatou maua le meaalofa sili o meaalofa uma a le Atua: o le ola e faavavau [tagai i le MFF 14:7].

    “E mafai ea ona i ai se tau o lena meaalofa? Pe mafai ea ona tatou tauia se meaalofa faapena? Na aoao mai perofeta O Le Tusi a Mamona, le Tupu o Peniamina,‘afai tou te avatu le faafetai ma le viiga uma a o outou agaga … [ma] afai tou te auauna ia te ia ma o outou agaga atoa, e fai pea outou ma auauna le aoga’ [Mosaea 2:20–21]” (i le Conference Report, Ape. 2004, 44; po o le Liahona, Me 2004, 43).

  • O se tasi o auala sili mo tatou taitoatasi e faaalia ai le agaga faafetai mo mea ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou o le tausia lea o poloaiga. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) e faapea:

    “E sili atu lo tatou lē loto faafetai i lo tatou Tama Faalelagi ma lona Alo Pele i le faamaulalo uma ma le ‘loto momomo ma agaga salamo’ tatou te le naunau ai e tausia poloaiga. O le le usitaia o soo se poloaiga faalelagi o se faatinoga sili o le lē loto faafetai, pe a manatu i mea uma na faia mo i tatou e ala i le togiola a lo tatou Faaola.

    “O le a le mafai lava ona tatou totogia le aitalafu. O le faafetai i o tatou loto e tatau ona taumasuasua i le alofa ma le usiusitai mo lona alofa tunoa sili. Mo le mea na ia faia, e le tatau ona tatou faagalo o ia. Na ia faatauina i tatou i se tau, o le tau o lona mafatiaga sili ma le faamaligiina o lona toto i le taulaga i luga o le satauro.

    “O lenei, ua ia talosagaina ia tatou tausia ana poloaiga. Na ia fetalai mai e le ogaoga [ia poloaiga], ae ua toatele naua i tatou e le o naunau e faia. Ou te tautala atu nei faalauaitele i tagata o le lalolagi. Tatou te le o naunau e faia. O le le faafetai lena. Tatou te le loto faafetai.

    “O tagata uma o lenei Ekalesia o e solia le aso Sapati, o e le faamaoni i le totogiina o lana sefuluai, o e le tausia le Upu o le Poto, o e solia ma le iloa lelei o soo se poloaiga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, e le loto faafetai i le Alo o le Atua, ma a le faafetai i le Alo o le Atua o le le faafetai foi lena i le Tama na auina mai o ia” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 volu. [1954–56], 1:131–32).

Mosaea 2:25 O Lou Tino “E Pule i ai Le Na Faia Outou”

  • Mosaea 2:25 o le tali a le Alii ia i latou o e fai mai “O lo’u tino ma e pule lava au i le mea e fai i ai.” O le faatatauga a le Tupu o Peniamina e uiga i o tatou tino e pule i ai le Atua e ogatasi ma le aoaoga a Paulo ina ua ia tusia, “Aua ua faatauina outou i le tau: o lenei, ia outou vivii atu i le Atua i o outou tino ma o outou agaga, o mea a le Atua ia” (1 Korinito 6:20).

Mosaea 2:34–41. Fouvale ma le Iloa i le Atua

  • Pe a silafia e se tagata le mea sao ae na te le o faia, e le gata ua ia solia le tulafono moni, ae ua ia tuuina o ia lava i se tulaga o le teenaina o le Atua—o se agasala mamafa lava lea. Na faasoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) se faataitaiga faigofie lenei o lea ituaiga o tetee: “Ou te manatua na tau mai e se epikopo se tamaitai na alu atu ia te ia mo se pepa faataga o le malumalu. Ina ua fesiligia po o ia tausia le Upu o le Poto, na ia tali mai e i ai lava taimi na te inuina ai se ipu kofe. Na ia faapea mai, ‘Ia, epikopo, o le a e le avea lena mea e taofia ai a’u mai i le alu atu i le malumalu, a ea?’ O lea na ia tali atu ai, ‘Tuafafine, e moni lava e te le faatagaina se ipu kofe e tu i le va o oe ma le maota o le Alii’” (i le Conference Report, Ape. 1990, 67; po o le Ensign, Me 1990, 51).

Mosaea 3:5, 17–18. O Le a le Uiga o le Faaupuga O Le Alii e Pule Aoao?

  • Mai i perofeta uma o loo ta’ua i le Tusi a Mamona, na o le Tupu o Peniamina na ia faaaogaina le faaupuga pule aoao, lea na faamatalaina e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le auala lenei: “O Keriso o le Alii Pule Aoao (Mosaea 3:5, 17–18, 21; 5:2, 15; Faaaliga 19:6), o lona uiga i le avea ai ma Alii o mea uma o loo ia te ia le pule uma” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 452).

Mosaea 3:7. E Maoae Ona Tiga

  • Na ta’ua e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia mafatiaga na oo i ai Iesu Keriso “o le Togiola e le mafaatusalia”:

    “Sei faauta, ua ‘maofa’ Ieova, le Tufuga o le lalolagi lenei ma lalolagi uma. Sa silafia lelei e Iesu le mea e ao ona Ia fai, ae lei oo ia te ia se mea faapea muamua. Sa ia lei silafia muamua le auala tonu ma le tiga e fai ai le togiola. O lena ina ua oo ifo ai le tiga atoatoa ia te ia, na sili atu, sili atu lona tiga tele, nai lo le mea na ia silafia! O lena na oo ifo ai se agelu e faamalosi ia te ia! (Tagai Luka 22:43.)

    Ata
    O Keriso o loo tatalo i Ketesemane

    Del Parson, © 1987 IRI

    “Sa oo ifo i le Alo alofa lē pona ma atoatoa, le mamafa o agasala a tagata uma ua—mavae atu, ma le taimi nei, ma le lumanai—Sa faaopoopo foi i ai o tatou vaivaiga ma tiga uma. (Tagai Alema 7:11–12; Isaia 53:3–5; Mataio 8:17.) Sa le gata ina aioi atu Iesu ma le tiga i le Tama ia aveesea lena itu aso ma le ipu mai ia te Ia, ae sa ia fetalai atu foi i ni upu uiga loloto e faapea. ‘Ava, lo’u Tama e, e te mafaia e oe mea uma lava; ia e aveeseina lenei ipu ia te au’ (Mareko 14:35–36).

    “E lei fetalai atu ea Iesu po o Ieova ia Aperaamo, ‘E i ai ea se mea e faigata ia Ieova?’ (Kenese 18:14). E lei fetalai mai ea se tasi o Ana agelu ia Maria, ‘Aua e leai lava se mea e tasi e le mafaia e le Atua’? (Luka 1:37; tagai foi Mataio 19:28; Mareko 10:27; Luka 18:27).

    “E le o se mea faatauvaa le talosaga a Iesu!

    “Faamata sa ia faamoemoe i se mamoe o lavelavea i le laau filifili i le taimi o lona puapuaga tele? Ou te le iloa. O le—mamafa, o lona mafatia le mamafa lē mafaatusalia—na alaga atu ai lona agaga i le satauro, o se alaga o le tuulafoaiina. (Tagai i le Mataio 27:46.)

    “E ui i lea, sa lotomaualalo lava Iesu, faapei ona ia faaali i Ana upu i Ketesemane e faapea: ‘Ae ‘aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo’ (Mataio 26:39)” (i le Conference Report, Ape. 1985, 92; po o le Liahona, Iulai 1985, 68–69).

  • Sa tusia e se tasi o tagata fai manatu o puapuaga o le Faaola o le tuufaatasiga atoa o le mamafa o taunuuga o le Pau: “Na silafia e Iesu ua oo i le itula e sili ona leaga ai le ogaoga o le faalumaina o Ia—mai i lenei taimi seia oo i le alagaina o lena alaga sili lea na Ia maliu ai, na leai se mea na totoe ia te Ia i le fogaeleele ae ua na o le faatauga i tiga faaletino ma le matuitui o le tiga faalemafaufau. O mafatiaga uma e mafai e le tagata soifua ona onosaia, sa fatu uma atu i luga o Lona tino vaivai; o faanoanoaga uma e mafai ona faatupuina e le tausuai mataga ma le matautia, sa o se avega mamafa i Lona agaga; ma i lenei faataugaina o le tino ma le tiga o le agaga, e ui i le maualuga ma le fiafia o le toafilemu o Lona agaga faapaiaina ae na tatau lava ona tigaina lona agaga i se pogisa puupuu ae matautia. O le tiga i lona maini aupito tigaina, o le maasiasi aupito lofituina o faiga faatautala, o avega uma o agasala ma mea lilo o le i ai o le tagata i lona liliuese ma le pau—o le mea lenei na tatau ona feagai nei ma Ia i le tuufaatasiga e matuai le mafaamatalaina” (F. W. Farrar, The Life of Christ [London: Cassell and Co., 1874], itulau 622–23; sii mai i le Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, Tusi 4 [1981], 126).

Mosaea 3:17 “E Leai Se Tasi Igoa E Foaiina Mai”

  • Na faamautinoa mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, e oo mai le faaolataga e ala ia Iesu Keriso: “Matou te molimau atu, i le avea ai ma Ana Aposetolo ua faauuina i le ala e tatau ai—o Iesu o le Keriso Soifua, o le Alo tino ola pea o le Atua. O Ia o le Tupu silisili o Emanuelu, o loo afio i le taimi nei i le itu taumatau o Lona Tama. O Ia o le malamalama, o le ola, ma le faamoemoega o le lalolagi. O Lana ala o le auala lea e taitai atu ai i le olioli i lenei olaga ma le olaga e faavavau i le isi olaga a sau” (“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le au Aposetolo,” Liahona, Ape. 2000, 3).

Mosaea 3:19
Ata
mau tauloto
O Le Tagata o le Lalolagi

  • O faaupuga tagata o le lalolagi po o le e ala i le natura, e pei ona faaaogaina soo ai, e faailoa ai se vaega e afua mai totonu o lo tatou faasinomaga, o se mea na tatou fananau mai ma i tatou. Peitai, i tusitusiga paia, o le faalelalolagi o lona uiga o le pau po o le agasala. E ui ina fanau mai ma le mama (tagai MFF 93:38), o tagata uma, e ala i le Pau a Atamu, na oo mai i se lalolagi pau ma i se tulaga o le oti faaleagaga (tagai Alema 42:9), tuuesea mai le afioaga o le Atua. I le iloa ai o le lelei ma le leaga (tagai Mose 4:11; 5:11) ma ola ai i lenei tulaga le atoatoa, e agasala ai tagata uma (tagai Roma 3:23; 1 Ioane 1:8, 10) ma aafia ai i se taunuuga o lo latou lava “pau” (tagai Mose 6:49, 55). I se isi faaupuga, o le solitulafono i tulafono a le Atua e avea ai se tasi ma “tagata o le lalolagi” (tagai Alema 42:10, 12; MFF 20:20). O lea la, o le tagata o le lalolagi o le ita lea i le Atua (tagai Mosaea 3:19 ) seia agavaa o ia mo le mana faamamaina o le Togiola e ala i le ola i poloaiga a le Atua (tagai Mosaea 3:11–12, 19 ).

  • Na aoao mai le Tupu o Peniamina, ina ia tuu ese le tagata o le lalolagi e tatau ona tatou gauai atu i faatosinaga a le Agaga Paia (tagai Mosaea 3:19 ). I se lauga o le konafesi, na saunoa ai Elder Neal A. Maxwell i le ala e ono mafai ona tatou ausia ai lenei galuega: “O le amiotonu o le tagata lava ia, tapuai, tatalo, ma suesue i tusitusiga paia e matua taua tele ina ia ‘[tuu] ese ai le tagata o le lalolagi’ (Mosaea 3:19)” (i le Conference Report, Oke. 2000, 46; po o le Liahona, Ian. 2001, 44).

    I sana saunoaga na muamua atu na fautuaina mai ai e Elder Maxwell se isi mea faigaluega, faatasi ai ma se lapataiga, mo le tuuesea o le tagata o le lalolagi: “Ua manaomia faapitoa le faamoemoe i le taua soosootauau ua manaomia e tuu ese ai le tagata o le lalolagi (tagai i le Mosaea 3:19). O le lafoai o le Atua ma le tagata lava ia, o le gauai atu lava lena i le tagata o le lalolagi” ( i le Conference Report, Oke. 1994, 46; po o le Liahona, Ian. 1995, 42).

Mosaea 3:19.
Ata
mau tauloto
Avea o se Au Paia

  • I le talanoaina o le uiga o le avea ma se Au Paia, na taua ai e Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei faauigaga ma tuuina mai ai ni faataitaiga o mea e tatau ona tatou aloese mai ai:

    “O le upu au paia i le gagana Eperu o lona uiga o le ‘vaetofia, tuuese, [ma] paia’ [i le Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vol. (1992), 3:1249]. Afai e fia avea i tatou o ni Au Paia i o tatou aso, e tatau ona tatou o ese mai amioga leaga ma taumfaiga faatamai ia ua faateteleina i le lalolagi.

    “Ua lofia i tatou i foliga vaaia o le fevatauai ma le ola le mama. O musika le lelei ma tusi ma ata mataga ua sili ona taliaina. O le faaaogaina o fualaau ma vailaau faasaina ma mea inu malolosi ua le mafai ona taofiofia. Ua itiiti le faatauaina o le faamaoni ma uiga lelei o se tagata. Ua fesiligia aia a le tagata lava ia, ae ua lafoai ia matafaioi ma tiute. Ua faateteleina le faaaogaina o gagana ma upu mataga ma le faaalia o mea leaga ma le le migao. Ua le malolo le fili i ana taumafaiga ina ia faatamaia le ala sili o le fiafia. Afai tatou te o ese mai lenei amioga faalelalolagi, o le a tatou maua le Agaga i o tatou olaga ma iloa ai le olioli o le avea ma ni tagata agavaa o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (i le Conference Report, Oke. 2003, 100–101; po o le Liahona, Nov. 2003, 96).

Mosaea 3:19.
Ata
mau tauloto
“E Faapei o se Tamaitiiti”

  • Na aoao mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le auala e mafai ai e le avea “e faapei o se tamaitiiti” (Mosaea 3:19) ona tau atu i le saogalemu faaleagaga:

    “Na faamanino mai e le Tupu o Peniamina le ala e mafai ai … ona suia o tatou natura e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Ua na o le pau lena o le ala e mafai ai ona tatou atiina ae i luga o le faavae mautu ma tutu ai ma le mausali i le amiotonu i taimi o matagi malolosi o faaosoosoga.

    “Ua faamatalaina e le Tupu o Peniamina lena suiga i se faatusatusaga matagofie lava, na faaaogaina e perofeta mo le fia afe o tausaga ma le Alii lava Ia. O lenei: tatou te mafaia, ma e tatau ona tatou liua, e faapei o se tamaitiiti—o se tamaitiiti laititi.

    “O nisi tagata o lena mea o le a le faigofie ona malamalama i ai pe taliaina foi. O le toatele lava o i tatou e mananao ia malolosi. Atonu tatou te manatu o le faapei o se tamaitiiti o le tulaga vaivai lea. …

    “Ae o le Tupu o Peniamina, o le sa malamalama lelei e pei lava o soo se isi tagata i le uiga o le avea ma se tagata e malosi ma lototele, ua ia faamanino mai o le avea e faapei o se tamaitiiti e le o le amio faatamaitiiti. O le avea lea e faapei o le Faaola, o le na tatalo i Lona Tama mo le malosi ina ia mafai ai ona faia Lona finagalo ona faia ai lea. E ao ona suia o tatou natura ia avea e faapei o se tamaitiiti ina ia maua le malosi e tatau ona tatou maua e saogalemu ai i taimi e lutia ai i faigata o le amio mama. …

    “Tatou te saogalemu i luga o le papa o lo tatou Faaola lea pe a tatou gauai atu i le faatuatua ia te Ia, ma tali atu i le taitaiga a le Agaga Paia, ia lava le umi ma le faamaoni e tausi poloaiga e suia ai e le mana o le Togiola o tatou loto. A oo ina avea lena aafiaga tatou te faapei ai o se tamaitiiti i lo tatou malosi e alofa ma usitai ai, ua tatou i ai i luga o lena faavae.

    “Ua tatou aoao mai i le Tupu o Peniamina mea e mafai ona tatou faia ina ia avatu ai i tatou i lena nofoaga saogalemu. Peitai ia manatua: o mea tatou te fai o auala na tatou te maua ai se mea, ae le o le faaiuga lena o le sailiga. O mea tatou te fai e faatagaina ai le Togiola a Iesu Keriso e suia i tatou i le tulaga e tatau ona tatou i ai. O lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso tatou te oo atu ai i le salamo ma le tausiga o Ana poloaiga. Tatou te usiusitai ma tetee atu i tofotofoga e ala i le mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia. E oo mai le taimi e suia ai o tatou uiga. O le a avea atili i tatou e faapei o se tamaitiiti, e usitai i le Atua ma atili ai ona alolofa. O lena suiga, afai tatou te faia mea uma e tatau ona tatou faia ina ia tausia ai, o le a faaagavaaina ai i tatou ia sapi i meaalofa ia e auala mai i le Agaga Paia. Ona tatou saogalemu ai lea i luga o le papa mautinoa e tasi” ( i le Conference Report, Ape. 2006, 14–15; po o le Liahona, Me 2006, 15–16).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O a ni auala na fesoasoani ai ia te oe le auauna atu i isi e te latalata atili ai i le Atua?

  • E mafai faapefea i le Togiola ona e faatoilaloina le tagata o le lalolagi? Aisea ua na o le Togiola ai a Keriso e mafai ona avea ai oe ma se Au Paia? (tagai Mosaea 3:19 ).

  • Ua faamalamalamaina mai e le Mosaea 1:5–6 o le i ai o tusitusiga paia “i luma o [latou] mata” na taofia ai sa Nifae mai le lolo atu i le le talitonu. Aisea e taua ai ia te oe le i ai o se faiga masani o le suesue o le tagata lava ia i aso uma i tusitusiga paia?

Galuega Fautuaina

  • Na faamalamalama mai e le Tupu o Peniamina a aoaoina i tatou i le afioga a le Atua ua tatou “le maua se toatasi ua sao” i Lana silafaga (Mosaea 3:22). Tusi se tali i finauga o loo i lalo: Afai o le faalogo i afioga a le Atua e atili ai ona faamasinoina i tatou, aisea la e avea ai o se avanoa lelei le suesue ma aoao atili i le talalelei? (tagai MFF130:18–19; 131:6). Saili ma lisi ia le itiiti ifo ma le tolu ni mau o loo faamatalaina ai faamanuiaga o le suesue i le talalelei.

  • Mai le Mosaea 3, fatu se otootoga e faaalia ai ma faamalamalama ai le misiona a le Faaola i [Lona] soifuaga i le olaga nei ma i le olaga pe a mavae lenei olaga.