Inisitituti
Mataupu 12: 2 Nifae 25–27


Mataupu 12

2 Nifae 25–27

Folasaga

Na ofoina mai e Nifae le faamatalaga faaperofeta e uiga i valoaga a Isaia na ia sii maia. Ia tagai lelei i vaaiga a Nifae e uiga i le matafaioi a le Faaola i le faataunuuina o le faaolataga o fanau a le Tama Faalelagi, le tele o le leaga e feagai ma i latou e mananao ia amiotonu i aso mulimuli, ma faamanuiaga o le Toefuataiga na folafola mai. O se vaega taua o le Toefuataiga valoia o le oo mai lea o le Tusi a Mamona. Faatasi ai ma le saunia o le lalolagi ia iloa le galuega tele a le Alii i aso mulimuli, o tusitusiga a Nifae o le a fesoasoani ia te oe ia iloa ai pe faapefea ona faaaoga le Togiola mo lou faamagaloga patino.

Faamatalaga

2 Nifae 25:1–8. Fesoasoani mo le Malamalamaaga ia Isaia

  • Mo fesoasoani ia malamalama ia Isaia, tagai i le faamatalaga mo le 1 Nifae 20–21 i le itulau 43.

2 Nifae 25:4. “Tumu i le Agaga o Valoaga”

  • Na faamanino mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le fuaiupu “le agaga o valoaga” ma le ala e mafai ai ona tatou maua lenei meaalofa:

    “O faaaliga e mafai ona tuuina atu i tagata uma o le Ekalesia. Na saunoa mai le Perofeta e faapea, o tagata uma e tatau ona avea ma se perofeta; o le molimau ia Iesu, o le agaga lea o valoaga. E le gata o se faamanuiaga ae o se tiute mo tagata uma o le Ekalesia ia iloa le mea moni lena o le a faasaolotoina o ia. E le mafai ona ia iloa lenei mea vagana ua faaalia ia te ia …

    “Ua tuuina atu i tagata o le Ekalesia le meaalofa o le Agaga Paia ina ia latou maua le agaga o valoaga ma faaaliga. Ae ui i lea e tatau ona faamalamalamaina, o le a le mafai ona latou maua faaaliga mo le taitaiga o le Ekalesia” (Church History and Modern Revelation, 2 vol. [1953], 2:217–18).

2 Nifae 25:9–30:18. Lauga a Nifae i Tagata Iutaia, Fanau a Liae, ma Nuu ese

  • O le vaaiga lautele lenei ua tuuina mai ai se otootoga o le 2 Nifae, mataupu 25–30, lena e maua ai se lauga na tuuina atu e Nifae i ni vaega eseese se tolu o tagata— Iutaia, fanau a Liae, ma tagata o Nuu Ese.

    O Le Savali a Nifae i Tagata Iutaia (2 Nifae 25:10–20)

    • Faafanoga o Ierusalema; ave faatagatao taua i Papelonia; toe foi mai i Ierusalema (tagai i le fuaiupu 10–11)

    • Teena e tagata Iutaia Keriso; Lona Faasatauroga ma le Toetu (tagai i le fuaiupu 12–13)

    • Na toe faaumatia Ierusalema i le T.A. 70 ma le T.A. 135 (tagai i le fuaiupu 14)

    • Faataapeapeina mulimuli ane o tagata Iutaia (tagai i le fuaiupu 17–20)

    Savali a Nifae i Fanau a Liae (2 Nifae 25:21–26:11)

    • Na faasaoina tusitusiga a Nifae ma tuufaasolo mai; e faasaoina le fanauga a Iosefa (tagai i le 25:21)

    • Ua olioli sa Nifae ia Keriso; faamoemoega o le tulafono a Mose (tagai i le 25:23–30)

    • Faailoga a o mulimuli mai le faafanoga; Asiasi Keriso i sa Nifae; faafanoga o sa Nifae (tagai i le 26:1–11)

    Savali a Nifae i Nuu Ese (2 Nifae 26:12–29:14)

    Otootoga (2 Nifae 30:1–8)

2 Nifae 25:13. “E Malolo I Ona Apaau”

  • Na saunoa Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le manaomia o le aafiaga o le faamalologa a le Togiola—e le mo na o le faamagaloga o agasala, ae mo faigata uma o le olaga:

    Ata
    O Le Afio Faalua Mai o le Faaola

    Harry Anderson, © IRI

    “[O le Faaola] ua toetu mai le oti ‘e malolo i ona apaau. ’

    “E, ua tatou manaomia uma lava le faamalologa e mafai ona tuuina mai e le Togiola. O la’u savali o le savali o le faamoemoe mo outou ua outou fia maua se malologa mai avega mamafa e lei mafua mai i ni mea na outou faia a o outou soifua i ni soifuaga agavaa. Ua faavaeina i mataupu ua faatinoina i aoaoga a le Faaola. Atonu o le lui ua ia te oe o se gasegase faigata faaletino, po o se gasegase ua loa ona oulua tauivi, po o le tauivi foi i aso taitasi ma se gasegase ua lamatia ai le soifua. Atonu o le lui ua ia te oe na tupu mai i le maliu o se ua pele ia te oe, po o se faanoanoa na mafua mai i se tasi ua noatia i le agasala, pe mafua mai i le saua i soo se ituaiga o mafuaaga leaga. Po o le a lava le mafuaaga, ou te molimau atu o le malologa tumau, e maua lea i tulaga ua faatutuina e le Alii” (i le Conference Report, Ape. 1994, 7; po o le Liahona, Iulai 1994, 8).

2 Nifae 25:15–17. O Le Toe Foi mai o Iuta

  • Na saunoa Peresitene Uilifoti Uitilafi (1807–98) i tagata o le ituaiga o Iuta, ma faapupula atu faamanuiaga maoae ia iloaina a o latou faataunuuina le galuega na poloaiina faaperofeta ai i latou—o le faapotopotoina lena e faataunuuina i lo latou laueleele o le tofi, ma le toe fausia o le malumalu tele i Ierusalema: “O le finagalo lenei o lo outou Eloima sili, Le aiga e, o Iuta, ma po o fea lava o le a valaauina ai outou e faataunuu lenei galuega, o le a fesoasoani le Atua o Isaraelu ia te outou. O loo i o outou luma se lumanai ma se taunuuga maoae ma e le mafai ona outou aloese mai le faataunuuina; o outou o le aiga filifilia taualoa, ma o le Atua o le aiga o lo outou tama ua faailogaina outou o se nuu mo le afe valu selau tausaga, i lalo o sauaga a le lalolagi uma o Nuu Ese. … Pe a outou feiloai ma Seloa lo outou tupu, o le a outou iloa o ia; ua faailogaina lo outou taunuuga, e le mafai ona outou aloese mai ai. E moni lava a mavae lo outou toe foi mai ma faapotopotoina mai lo outou nuu, ma toe fausia lo outou Aai ma le Malumalu, ona faapotopoto faatasi lea e Nuu Ese a latou autau e faasagatau atu ia te outou … ; ae pe a oo mai lenei puapuaga, o le Atua soifua, le na na taitaia Mose i le vaomatua, o le a laveaiina outou, ma o le a afio mai lo outou Seloa ma tulai i totonu ia te outou ma o le a tauina la outou taua; ma o le a outou iloa o ia, ma o puapuaga o tagata Iutaia o le a faaiuina” (siitia i le Matthias F. Cowley, Wilford Woodruff: History of His Life and Labors, lo. 2. [1909], 509–10).

2 Nifae 25:17. “O Le Galuega Taua ma le Ofoofogia”

  • O le fuaiupu “galuega taua ma le ofoofogia” o loo i le Isaia 29:14 ma e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai. I le 2 Nifae 27 tatou te faitau ai i le matafaioi taua a le Tusi a Mamona i lenei Toefuataiga. Na valoia e Isaia o le Tusi a Mamona o le a tafiesea le pogisa o le lata i le 2,000 tausaga o le liliuese, o le “poto” o o latou tagata “popoto ma le aoaoina” o le a “fano, e natia foi le mafaufau o o latou tagata mafaufau” (2 Nifae 27:26).

  • Na faamatalaina e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) nisi o mea mataina o loo i ai i lenei galuega taua ma le ofoofogia:

    “O lena aso viia na gafoa mai ata i le tausaga e 1820, ina ua savali atu se taulealea, ma le faamaoni ma le faatuatua, i se togavao ma sii ae ai lona leo i le tatalo, i le sailia o le poto na ia lagona na te manaomia.

    “O iina na oo mai ai le tali e ala i se faaaliga mamalu. Na faaali atu ma talanoa ma ia le Atua le Tama Faavavau ma le Alii toetu o Iesu Keriso. O faaaliga na taofia mo le silia ma le lua afe tausaga, ua toefuatai mai i le tisipenisione o le atoaga o taimi.

    “O iina na sosoo mai ai ma le toefuataiina mai o le perisitua paia, na muamua le Arona, ona sosoo mai lea ma le Mekisateko, i lalo o aao o i latou na umia i aso anamua. O le tasi molimau, na tautala mai o se leo mai le efuefu, na oo mai o se molimau lona lua i le moni ma le paia o le Alo o le Atua, le Togiola sili o le lalolagi.

    “Na toefuatai mai ki ma le pule paia, e aofia ai ki e tatau mo le faamauina faatasi o aiga mo le olaga nei ma le faavavau i se feagaiga e le mafai e le oti ona faataumaoiina.

    “Na laitiiti le maa i le amataga. Na toetoe lava a tau le iloa. Peitai, ua faatupulaia lelei ma o loo taavale atu e faatumulia ai le lalolagi atoa.” (i le Conference Report, Oke. 1999, 94; po o le Liahona, Ian. 2000, 79).

2 Nifae 25:19. “O Lona Suafa o Iesu Keriso”

  • O se mea taua tele le suafa o Iesu Keriso e tele taimi e ta’ua ai i le Tusi a Mamona. O le tapuai i le puna o le faaolataga, e manino le faailoaina mai o Iesu Keriso, o se sootaga masani lea i le va o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai ma tagata tapuai anamua ia Keriso i Amerika anamua. O ia foi lava lea e tasi na faatuina Lana Ekalesia i le Au Paia o le Feagaiga Fou, ma o Iesu Keriso e ona le suafa na papatisoina ai Atamu (tagai i le Mose 6:52). O le mea lea o le Au Paia i tupulaga uma o le lalolagi e vaai ia Iesu Keriso o le puna o le malosi ma le faaolataga, lena na molimau ai Nifae o “le Alo o le Atua” (2 Nifae 25:19).

2 Nifae 25:20–21. Papatusi a Nifae e Faasaoina mo Tupulaga o le Lumanai

  • Ata
    Tusitusi Nifae i Papatusi

    © 1988 Paul Mann

    Na poloaiina Nifae e le Alii e tausia lana tala faamaumau. Na ia iloa na poloaiina o ia e tusia ma na ia iloa mea e tusi; atonu e lei iloaina e ia i taimi uma pe aisea e tusi ai. Ae na ia “iloa o a latou faamaumauga o le a faasaoina ma tuuina atu i tupulaga o le lumanai e fesoasoani i le Toefuataiga” (Robert J. Matthews, Selected Writings of Robert J. Matthews: Gospel Scholars Series [1999], 356).

2 Nifae 25:22. Faamasinoina e tusa ai ma lo Tatou Naunau e Talia le Tusi a Mamona

  • Na talanoaina e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le taua o le suesueina o le Tusi a Mamona ma taunuuga le mailoa o le le amanaiaina o lena suesuega:

    “Pe faalagolago ea lo tatou taunuuga faavavau i lo tatou tali atu i lenei tusi? Ioe, a le o lo tatou faamanuiaga o lo tatou faasalaga.

    “O tagata uma o le Ekalesia e tatau ona avea le suesueina o lenei tusi o se taula i le olaga atoa. A leai ua ia tuuina lona lava agaga i se tulaga pagatia ma ua le amanaia e ia lena mea e tuuina mai ai le filemu faaleagaga ma faaletino i lona olaga atoa. E i ai le eseesega i le liua e faavae i luga o le papa o Keriso e ala atu i le Tusi a Mamona ma piimau i lena ai uamea, ma le tagata e leai” (A Witness and a Warning [1988], 7–8).

2 Nifae 25:23. O Le Aoaoga Faavae o le Alofa Tunoa

  • O le alofa tunoa e faatatau i le fesoasoani po o le malosi paia, e tuuina mai e ala mai i le tele o le alofa mutimutivale ma le alofa o Iesu Keriso. “E ala atu i le alofa tunoa o le Alii o Iesu Keriso, na mafaia ona o lana taulaga togiola, o le a toetutu tagata i le tino ola pea, o tagata taitoatasi o le a mauaina lona tino mai le tuugamau i se tulaga o le ola faavavau. E faapena foi e ala atu i le alofa tunoa o le Alii o tagata taitoatasi, e ala atu i le faatuatua i le togiola a Iesu Keriso ma le salamo ia latou agasala, e maua le malosi ma le fesoasoani e fai ai galuega lelei na e le mafai ona latou faia pe afai e tuu ia te i latou lava ia. O lenei alofa tunoa o se mana galue e faatagaina alii ma tamaitai e piimau i le ola faavavau ma le faaeaga pe a maea ona latou faia la latou taumafaiga sili.

    “O le alofa tunoa e manaomia e agaga uma ona o le taunuuga o le pau o Atamu e faapena foi ona o vaivaiga ma sese o le tagata. Ae ui i lea, e le lava le alofa tunoa e aunoa ma le taumafaiga atoatoa i le vaega a le taliaina. O le faamalamalamaina la, ‘E faaolaina i tatou i le alofa tunoa pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia’ (2 Ni. 25:23). O le alofa tunoa moni lava o Iesu Keriso e mafai ai ona maua le faaolataga. O lenei mataupu faavae ua faamatalaina mai i le faataoto a Iesu i le vine ma la (Ioane 15:1–11). Tagai foi i leIoane 1:12–17; Efe. 2:8–9; Filipi. 4:13; MFF 93:11–14)” (Bible Dictionary, “Grace,” 697).

  • Na talanoaina e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua aafiaga o le alofa tunoa ma le ala e avea ai le alofa tunoa ma se aoaoga faavae taua mo tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai:

    “O nisi Kerisiano ua latou tuuaia le Au Paia o Aso e Gata ai … i le faafitia o le alofa tunoa o le Atua e ala i le tautino atu e mafai ona latou sailia lo latou lava faaolataga. Tatou te tali atu i lenei tuuaiga i upu a perofeta e toalua o le Tusi a Mamona. Na aoao mai Nifae, ‘Aua ua matou galulue ma le maelega … e faaoleole ia matou fanau … ia talitonu ia Keriso, ma ia lelei ma le Atua; aua ua matou iloa e faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma ona faia mea uma ua mafaia e i matou’ (2 Nifae 25:23). Ma o le a le ‘mea uma ua mafaia e i matou’? E mautinoa lava e aofia ai le salamo (tagai i le Alema 24:11) ma le papatisoga, tausia o poloaiga, ma le tumau e oo i le iuga. Na aioi atu Moronae, ‘Ioe, o mai ia ia Keriso, ina ia faaatoatoaina outou e ia, ma ia teena e outou le amioletonu uma; ma afai o le a teena e outou le amioletonu uma, ma alolofa atu i le Atua ma o outou loto atoa, ma o outou manatu ma lo outou malosi, ona lava ai lea lona alofa tunoa mo outou, ina ia atoatoa ai outou ia Keriso i lona alofa tunoa’ (Moronae 10:32).

    “E le faaolaina i tatou ia tatou agasala, i le faalagolago atoa lea i le tautau atu o Keriso ae mulimuli ane, ua tatou faia le agasala i aso o totoe o o tatou olaga (tagai i le Alema 11:36–37). E faaolaina i tatou mai ia tatou agasala (tagai i le Helamana 5:10) e ala i le toe faafouina o lo tatou salamo ma le faamamaina e ala i le alofa tunoa o le Atua ma Lana ata faamanuiaina o le faaolataga (tagai i le 3 Nifae 9:20–22)” (i le Conference Report, Ape. 1998, 77; po o le Liahona, Iulai 1998, 69).

2 Nifae 25:26. “Olioli ia Keriso”

  • Na taua e Peresitene Gordon B. Hinckley o le malamalama e maua mai le Toefuataiga e faatagaina ai i tatou e olioli moni lava i lo tatou Faaola: “E i ai le au faitio i le Ekalesia, e toatele. Latou te fai mai tatou te le talitonu i le Keriso masani o le Faa-Kerisiano. E i ai ni nai mea e sa’o ai le latou mau. O lo tatou faatuatuaga, ma lo tatou malamalama e le faavaea i tu ma aga masani faaanamua, o talitonuga na maua mai isi malamalama utiuti, ma talatalanoaga faifai pea a tagata sa taumafai ia maua ai se faauigaga o le Keriso toetu. O lo tatou faatuatuaga, ma lo tatou malamalama, e maua mai i le molimau a se perofeta o lenei tisipenisione, o le na vaai i le Atua silisili o le atulaulau ma Lona Alo Pele, le Alii toetu o Iesu Keriso. Sa La fetalai atu ia te ia. Sa ia talanoa ma i Laua. Sa ia molimau mai ma le manino, ma le totoa, ma le mauai i lena faaaliga maoae. O se faaaliga vaaia o le Silisiliese ma le Togiola o le lalolagi, e le oo i ai lo tatou mamalama i le ofoofogia, ae e mautinoa ma manino le malamalama na aumai ai. O le malamalama lena, ua faavaeina ma le mausali ma o se taunuuga lea o faaaliga i ona po nei, i upu a Nifae, matou te ‘tautalatala ia Keriso, matou te olioli ia Keriso, tatou te talai atu Keriso, ua matou vavalo atu foi ia Keriso, ua matou tusitusi e tusa ma a matou valoaga, ina ia iloa e [i matou ma] a matou fanau le puna [matou] te faamoemoe i ai mo le faamagaloina o a [matou] agasala’ (2 Nifae 25:26)” (i le Conference Report, Aper. 2002, 107–8; po o le Liahona, Iulai 2002, 101–102).

    Ata
    Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua saunia e Christus

    © IRI

  • Na tuufaatasia e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le olioli ia Iesu Keriso ma le poloaiga e tausia tulafono ma sauniga o le talalelei:

    “O lou mitamitaga sili ma le fiafiaga sili mai malamalama uma lava o le iloa lea e i ai lou avanoa, e pei ona toe faaupu mai e Nifae, ia ‘tautalatala ia Keriso, … olioli ia Keriso, … talai atu Keriso, [ma] vavalo atu ia Keriso’ (2 Nifae 25:26) po o fea lava ou te i ai ma po o ai foi ou te faatasi atu i ai seia oo i le taimi mulimuli o lau manava. E mautinoa lava e leai se faamoemoega sili atu po o se avanoa sili atu nai lo le avea ma se ‘molimau [faapitoa] o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa’ (MFF 107:23).

    “Peitai o lou popolega sili lava e mafua mai lena lava valaauga. O se laina o tusitusiga paia o loo faamanatu mai ai ia i tatou se tulaga faigofie e faapea ‘o e folafola le talalelei ia ola … i le talalelei’ (1 Korinito 9:14). E faaopoopo atu i au upu ma aoaoga ma molimau ua tuuina atu, o lou olaga e tatau ona avea ma vaega o lena molimau ia Keriso. E tatau i lou tagata ona faaalia ai le paia o lenei galuega. O le a faigata ona ou talia pe afai e i ai se upu ou te fai atu ai pe o se mea ou te faia o le a faavaivaia ai lo outou faatuatua ia Keriso, lo outou alofa i lenei Ekalesia, po o o outou lagona tou te tausia ai tulaga paia faaaposetolo” (i le Conference Report, Oke. 1994, 39–40; po o le Liahona, Ian. 1995, 36).

2 Nifae 25:28. Mulimuli ia Keriso ma Ana Taitai

  • Na faamanino mai e Elder Charles Didier o le Fitugafulu le taua o le faalogo i le Faaola ma Ana taitai i le lalolagi e faamalolosia ai molimau:

    “A oo ina tatou maua se molimau, e faapei o se afi e manaomia ai fafie ma le okesene ina ia mu, e tatau ona fafagaina ma tausia a leai e mate. O le molimau e mate, e tupu mai ai le faafitia o Keriso lo tatou Faaola ma le Togiola. …

    “Ae paga lea, e i ai i latou e maua ni molimau, ona latou faafitia lea ma toe aveesea ai. O le a le mafuaaga o lena mea? Afai e te mulimuli i laasaga o le mauaina o se molimau, o lou le usiusitai i ai e te faafitia pe toe aveese ai. E te le tatalo; ma o le a tapunia ai le faitotoa o faaaliga. E te le loto maualalo ae faalogo i lou lava leo. E te le auai i sauniga o le talalelei ae e mulimuli i aoaoga a le lalolagi. E te le mulimuli i taitai o le Ekalesia ae e faitio i ai. E te le faalogo i perofeta pe mulimuli ia latou fautuaga ae e nofo ma faauiga a latou saunoaga i ou lava manatu. E te le usitai i poloaiga ae e te ola e tusa ma ou lava tuinanau ma manaoga” (i le Conference Report, Oke. 1991, 86; po o le Liahona, Ian. 1992, 72).

2 Nifae 26:11. “E Le Faavavau ona Finau le Agaga o le Atua ma le Tagata”

  • Na aoao mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o taumafaiga filiga ia agavaa mo le mafutaga ma le Agaga Paia: “E pei lava o meaalofa uma, [o le meaalofa o le Agaga Paia] e tatau ona mauaina ma taliaina ina ia olioli i ai. Ina ua faaee atu lima o e o loo i ai le perisitua i luga o lou ulu ma faamauina oe o se tagata o le Ekalesia, na e faalogo i upu, ‘Talia le Agaga Paia.’ O le uiga o lenei mea e le faapea o le a matuai avea lava le Agaga Paia ma au soa tumau. Ua lapatai mai tusitusiga paia ia i tatou e faapea ‘e le faavavau ona finau le Agaga o le Atua ma tagata.’ Ina ua faamauina i tatou, ua tuuina mai ia i tatou le aia i le mafutaga ma le Agaga Paia, ae o se aia e tatau ona tatou faaauau pea ona mauaina e ala i le usiusitai ma le ta’uagavaaina. E le mafai ona tatou aveina lenei meaalofa ma le le mautinoa” (i le Conference Report, Ape. 2003, 27; po o le Liahona, Me 2003, 26).

2 Nifae 26:15–16. Tautala mai le Efuefu

  • Na toe faaupuina e Nifae le Isaia 29:4 e faaalia ai e ui lava o le a faaumatia lona nuu, “o i latou o e faaumatia e tautala mai ia te i latou nai le eleele, e leo itiiti mai a latou upu mai le efuefu, o lo latou leo foi e oo mai mai le eleele e pei o le ua i ai le aitu vavalo” (2 Nifae 26:16). O le uiga autu o le “aitu vavalo” o se mea faitino, o lona uiga o se agaga e aumaia se tagata po o le agaga o se tagata ua maliu. Atonu o lenei uiga e foliga malie ia i tatou i aso nei, i aso la sa masani ona i ai le lagona o e ua maliliu e mafai ona i ai la latou uunaiga i tua atu o le tuugamau i lenei olaga. I lena lagona, o le leo o le nuu o Nifae “o e ua momoe i le efuefu” (2 Nifae 27:9) mo seneturi o loo musumusu “mai le efuefu” i itulau o le Tusi a Mamona, lena na aumaia moni lava e Iosefa Samita “mai le eleele” (Isaia 29:4; tagai i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:51–52).

2 Nifae 26:22. “Ua Ia Taitai foi ia te i Latou i le Maea Vavae i o Latou Ua”

  • A o galue o ia i le au Fitugafulu, na faamatalaina e Elder Carlos E. Asay (1926–99) le ala e faia ai le maea vavae ma avea ma amo o puapuaga le mavae: “O le mea sese muamua lava e pei o se fasi filo e tasi o le vavae; e faigofie ona momotu ma togi ese. Ae o taimi uma lava e toe fai ai le sese ua milo atu le isi fasi filo faataamilo i lena na i ai muamua, ma faaauau ai pea lava pea seia oo ina maua se maea e le mafai ona momotu e milo mai fasi filo e tele. ‘Le filifili o amioga,’ na saunoa Samuel Johnson, ‘e laitiiti tele e le mafai ona lagona seia oo ina malosi tele e le mafai ona momotu’” (The Road to Somewhere: A Guide for Young Men and Women [1994], 88).

2 Nifae 26:29. O Le Agasala o le Faitaulaga Pepelo

  • Na faamalamalamaina e Nifae e tupu le faitaulaga pepelo i tagata pe a “faatuina i latou lava e fai ma malamalama i le lalolagi” (2 Nifae 26:29). I le faatusatusaga, na aoao atu Iesu i sa Nifae, “O au o le malamalama tou te sisii i luga” (3 Nifae 18:24).

  • Na faaopoopo mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o faitaulaga pepelo e mafai ona tupu i totonu o le Ekalesia faapea foi mai fili o le Ekalesia: “O lea la, ia tatou nofouta i perofeta pepelo ma faiaoga pepelo, e le gata i alii ma tamaitai, o e na taofiaina i latou lava e faailoa atu ia aoaoga o le Ekalesia ma taumafai e faasalalau atu a latou talalelei pepelo ma faatosina mai ai i latou o e mulimuli i ai e ala lea i le lagolagoina o faatasiga tetele, o tusi, o talaaga o olaga o loo aofia ai ia faamatalaga e luitau ai ia aoaoga faavae o le Ekalesia. Ia nofouta ia i latou o e tautatala ma faasalalau e tetee i perofeta moni a le Atua ma talaiina atu ma le malosi i isi ma le le fefe ae le amanaia ai le tulaga lelei e faavavau o i latou o loo latou faaseseina. E pei o Neoa ma Korioa i le Tusi a Mamona, latou te faalagolago i poto leaga ina ia faasese ma faamalosi i isi i o latou manatu. Ua latou ‘faatuina i latou lava e fai ma malamalama i le lalolagi ina ia latou maua le oloa atoa ma viiga o le lalolagi; a ua latou le saili le manuia o Siona’ (2 Nifae 26:29)” (i le Conference Report, Oke. 1999, 78; po o le Liahona, Ian. 2000, 74).

2 Nifae 26:33. “E Talai atu e Ia ia Latou o Mai ia te Ia”

  • Na luitauina i tatou e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili e tuuese le manatu faapito ma ia galulue e pei o ni uso ma tuafafine i le malo:

    “Ou te faamoemoe o le a mafai e i tatou uma ona faatoilaloina soo se eseesega faaleaganuu, ituaiga, ma gagana. …

    “… I aafiaga na ou oo i ai, e leai se ituaiga po o se vaega o tagata e foliga mai e sili ae nai lo le isi i le faaleagaga ma le faamaoni. …

    “O le filemu faaleagaga e le maua i ni ituaiga, po o ni aganuu, po o atunuu, ae ala mai i lo tatou faamaoni i le Atua ma feagaiga ma sauniga o le talalelei” (i le Conference Report, Ape. 1995, 80–81, 83; po o le Liahona, Iulai 1995, 66, 69).

  • Na faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard o faamanuiaga o le talalelei e mo tagata taitoatasi o fanau a le Atua:

    “O lo tatou Tama i le Lagi e tutusa lona alofa i Lana fanau uma, e atoatoa, ma e le gata mai. O Lona alofa mo Ona atalii. O lo tatou Faaola, le Alii o Iesu Keriso, e tutusa foi lona alofa i alii ma tamaitai. O Lana Togiola ma Lana talalelei e mo fanau uma a le Atua. A o i ai o ia i lenei lalolagi, sa tutusa Lona alofa ma Lona auauna atu i alii ma tamaitai: Sa Ia faamaloloina ma aoaoina alii ma tamaitai.

    “… Mo se faataitaiga, faatuatua, salamo, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia o tulaga ia e manaomia e fanau uma a le Atua, po o se alii po o se tamaitai. E faapea foi ona moni i feagaiga ma faamanuiaga o le malumalu. O le galuega ma le mamalu o le Tama, o le aumaia lea o le tino ola pea ma le ola e faavavau i Lana fanau (tagai i le Mose 1:39). … O Lana meaalofa silisili, o le meaalofa o le ola e faavavau, e avanoa mo tagata uma” (“Tutusa e ala i Eseesega,” Liahona, Ian. 1994, 106).

2 Nifae 27. O Le a Faia e le Alii “se Galuega Taua ma le Ofoofogia”

  • O tusitusiga mulimuli a Isaia na sii mai e Nifae le (Isaia 29) ua faaalia ai le tele o valoaga o le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai e le o maua i faamaumauga faaletusipaia. O se faatusatusaga ma le faaeteete o le Isaia 29 ma le mataupu lava lea mai papatusi apamemea (2 Nifae 27) o loo faaalia ai nisi vaega “malamalama ma sili ona taua” ua “aveeseina” (1 Nifae 13:26–27) ma le:

    1. Faamatalaga o le valoaga o aso e gata ai (tagai i le 2 Nifae 27:1).

    2. O se “tusi” na valoia e Isaia o le a oo mai i aso e gata ai (fuaiupu 6).

    3. O le a “faamaufaailogaina” le tusi (fuaiupu 7–8).

    4. Matafaioi a Moronae ma Iosefa Samita i le aumaia o le Tusi a Mamona (tagai i le fuaiupu 9–10).

    5. “Molimau e toatolu” o e o le a vaai i le “tusi” ma molimau “i le moni o … mea o i ai” ( fuaiupu 12–13).

      Ata
      O papatusi auro

      © 1987 Greg K. Olsen

    E le faigata ona vaai faalemafaufau pe afai e aveesea nei valoaga o le oo mai o le Toefuataiga, ua fuafuaina e le fili e “sui ala sao a le Alii ina ia faatauaso e [ia] mata ma faamaaa loto o fanau a tagata” (1 Nifae 13:27).

2 Nifae 27:1–2. “Onana i le Amioleaga”

  • Na faasoa mai e Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, lona popolega e uiga i faafitauli maoae i le lalolagi i aso nei:

    “Ou te iloa e leai se mea i le talafaasolopito o le Ekalesia po o le talafaasolopito o le lalolagi e mafai ona faatusatusa i tulaga ua tatou i ai nei. E leai se mea na tupu i Sotoma ma Komoro e sili atu le amioleaga ma le maualalo nai lo mea ua siomia ai tatou nei.

    “O upu leaga, masoa, ma le upu leaga i le agaga paia ua faalogoina i soo se mea. O amioga leaga e le mafaamatalaina ma taufaasese na masani ona natia i nofoaga pogisa; o lenei ua vaaia i nofoaga faitele, e oo lava i puipuiga faaletulafono e tatau ai.

    “I Sotoma ma Komoro o nei mea na tutupu i le lotoifale. O lenei ua faasalalauina i le salafa o le lalolagi, ma o loo ua i ai nei faatasi ma i tatou” (“The One Pure Defense” [o se afiafi ma Peresitene Boyd K. Packer, Fep. 6, 2004], 4, www.ldsces.org).

2 Nifae 27:7–11. “Faauta e Faamaufaailogaina le Tusi”

  • Ata
    Ua faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita papatusi auro

    © 1982 Robert Barrett

    Na saunoa Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i tusitusiga paia o le a faaalia mai, aemaise lava na mai le Tusi a Mamona: “E tele isi tusitusiga faaletusipaia o le a oo mai ia i tatou, e aofia ai tusitusiga a Enoka (tagai i le MFF 107:57), tusitusiga uma a le Aposetolo o Ioane (tagai i le Eteru 4:16), o upu a ituaiga o Isaraelu ua leiloloa (tagai i le 2 Nifae 29:13), ma le toeitiiti lava o le lua vaetolu o papatusi o le Tusi a Mamona na faamaufaailogaina: ‘E oo mai foi le aso e faitauina ai i tumutumu o fale upu e faitauina ai foi i le mana o Keriso, e faaalia i le fanauga a tagata mea uma sa i ai i le fanauga a tagata, atoa ma mea uma e oo mai i ai, e oo lava i le iuga o le lalolagi’ (2 Nifae 27:11). O aso nei ua tatou tauaveina se fusifa e faigofie ona feaveai o le tuufaatasia o tusitusiga paia, ae e i ai se aso, ona e tele atu tusitusiga o le a oo mai, o le a tatou manaomia e toso ni tamai taavale toso mumu e tumu i tusi” (A Wonderful Flood of Light [1990], 18).

2 Nifae 27:12. “E Toatolu E Vaai Atu I Ai”

  • Na tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks lenei vaaiga i molimau mamana a Molimau e Toatolu: “O alii e toatolu na filifilia e fai ma molimau o le Tusi a Mamona o Oliva Kaotui, Tavita Uitimera ma Matini Harisi. O le ‘Mau a Molimau e Toatolu’ tusitusia o loo aofia ai lea i kopi uma e lata atu i le 100 miliona o le Tusi a Mamona na lomia e le Ekalesia talu mai le 1830. O nei molimau na tautino atu ma le faamaoni na latou ‘vaai i papatusi ia sa i ai lenei talafaamaumau’ ma ‘togitogiga ia sa i ai i luga o papatusi.’ Na latou tautino mai, ‘Matou te tautino atu ma le upu faamaoni, na afio ifo se agelu a le Atua mai le lagi, ma sa ia aumaia ma tuu mai i luma o o matou mata, ma sa matou vaai ma iloa ai papatusi ma togitogiga sa i ai i luga; ma ua matou iloa foi ona o le alofa tunoa o le Atua le Tama, ma lo tatou Alii o Iesu Keriso, ua matou vaai ai ma molimau i le moni o nei mea’” (i le Conference Report, Ape. 1999, 45; po o le Liahona, Iul. 1999, 41).

  • Tagai i le kata “O Molimau o Papatusi o le Tusi a Mamona” i le faaopoopoga (itulau 433). O loo lisiina ai faamatalaga e uiga i tagata taitoatasi o Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu.

2 Nifae 27:13. Tau Lava o le “Toaitiiti” e “Molimau” i Papatusi

  • Ata
    Agelu o loo faaali atu papatusi auro

    © 1988 William Maughan

    E le gata i Molimau e Toatolu o papatusi auro, ae na i ai le isi toavalu na vaai i papatusi ma na valaaulia e fai ma molimau o papatusi (tagai i le “O Le Mau a Molimau e Toavalu” i luma o le Tusi a Mamona; tagai foi i le kata “O Molimau o Papatusi o le Tusi a Mamona,” o loo lisiina ai faamatalaga e uiga i molimau taitasi, i le lisi o mea faaopoopo i le itulau 433).

2 Nifae 27:15–19. “Tuuina atu le Tusi … i le ua Aoaoina”

  • Na faatonuina Iosefa Samita e le Alii ia asiasi atu Matini Harisi i se tagata ua aoaoina. Na lipoti mai e Oliva Kaotui le asiasiga muamua a Moronae ia Iosefa Samita ia Setema 21–22, 1823, na sii mai ai e Moronae le valoaga a Isaia o loo vaaia i le 2 Nifae 27 ma faapea mai ia faataunuuina e Iosefa: “‘Ae peitai,’ na ia saunoa mai, ‘o le mau e tatau ona faataunuuina ae lei faaliliuina, lena o loo faapea mai o upu o se tusi, ua faamaufaailogaina, e tuuina atu i le ua aoaoina; ma lena e finagalo le Atua ia le tuua tagata ma se ‘alofaga, ma faaali atu i e loto maualalo e le faapuupuuina lona aao e le mafai ai ona laveai’” (“Letter IV. To W. W. Phelps,” Messenger and Advocate, Fep. 1835, 80). Na faataunuuina lenei valoaga i le 1828 ina ua asiasi atu Matini Harisi i le tagata “ua aoaoina”, o Charles Anthon (tagai i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:63–65).

    Ata
    Matini Harisi ma Charles Anthon

    William Whitaker, © IRI

    Na faalauteleina e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei gaoioiga e tasi faatasi ma Polofesa Anthon ia aofia ai le tali masani mai a e aoaoina i le Tusi a Mamona: “E le faatatau faapitoa lenei faamatalaga ia Polofesa Anthon, ona o le numera tele o le suinauna latou o loo faaaogaina [2 Nifae 27:20]. O le faamatalaga o loo fautuaina mai le vaaiga a le toatele o e aoaoina o le lalolagi, o e, e toatele lava, e manatu mama i le Tusi a Mamona. E tusa lava pe latou te faitaua, latou te le faitaua moni lava, vagana ai se vaaiga e aofia ai vavega, e aofia ai vavega o le oo mai o le tusi i le ‘meaalofa o le mana o le Atua’” (“The Book of Mormon: A Great Answer to ‘the Great Question,’” in Monte S. Nyman and Charles D. Tate Jr., eds., The Book of Mormon: First Nephi, The Doctrinal Foundation [1988], 9).

2 Nifae 27:20. “Ou Te Mafaia foi La’u Lava Galuega”

  • Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell i le ala o le a faatoilaloina ai mulimuli e le Alii mea uma lava e tetee i Lana galuega: “O loo soifua nei le Atua e faavavau a o mea ua tuanai, o le taimi nei, ma le lumanai o loo i ai pea i ona luma (tagai i le MFF 130:7). O Ana fuafuaga paia e mautinoa lava e tutupu, talu ai po o le a lava le mea Na te fuafuaina e fai, e Na te faia lava (tagai i le Aperaamo 3:17). Na te silafia le iuga ma le amataga! (tagai i le Aperaamo 2:8). E mafai atoatoa e le Atua ‘ona fai [Lana] … galuega’ (2 Nifae 27:20) ma faataunuu Ona faamoemoega uma, o se mea e le sao i fuafuaga sili e faataatitia e le tagata, aua e tele ina faaaoga sese o tatou saolotoga e filifili ai!” (i le Conference Report, Ape. 2003, 72; po o le Liahona, Me 2003, 70).

  • I se vaega muamua atu, na taua ai foi, e Elder Maxwell e faataunuuina e le Atua Ona faamoemoega e aunoa ma le faalēaogaina o le saolotoga o le tagata: “Talu ai ona ua uma ona faataatia le poutu faavae o le togiola, ua tatou iloa o le a taunuu mea uma o le fuafuaga a le Atua. E mafai lava e le Atua ona faia Lana lava galuega! (Tagai i le 2 Nifae 27:20–21.) I lana fuafuaga mo le aiga o tagata, ua loa ona faia ai e le Atua o se fuafuaga e tatau ai mo sese o tagata. O le a faataunuuina lava ona faamoemoega uma e aunoa ma le aveesea o le filifiliga saoloto a le tagata. E le gata i lea, o le a faataunuuina Ona faamoemoega uma i o latou lava taimi (tagai i le MFF 64:32)” (i le Conference Report, Oke. 1990, 17; po o le Liahona, Ian. 1991, 14).

2 Nifae 27:21. “I le Aso Ou Te Loto I Ai”

  • Na talanoaina e Elder Neal A. Maxwell lo tatou taimi ma le taimi a le Atua: “O le faatuatua foi e aofia ai le faalagolago i le taimi a le Atua, aua ua ia fetalai mai, ‘A o mea uma e ao ina oo mai i ona aso’ (MFF 64:32). E ui i lea, e i ai nisi ua talitonu ua tofotofoina i le fuafuaga o le taimi a le Atua e faatatau i mea o le lalolagi ma faatatau foi ia i latou lava!” (i le Conference Report, Ape. 1991, 119; po o le Liahona, Iul. 1991, 96).

    I se tasi taimi, na saunoa ai Elder Maxwell e faapea: “O le faatuatua i le taimi a le Atua [o le] mafai lea ona fai atu ia faia Lou taimi , e tusa lava pe tatou te le malamalama i ai” (“Glorify Christ” [o se faasauga ma Elder Neal A. Maxwell, Fep. 2, 2001], 7, www.ldsces.org).

2 Nifae 27:35. “E Aoao Foi i Le Mataupu E Na Muimui”

  • Na faasino mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala o le a aoao ai e tagata o e muimui i mea moni faaalia o aoaoga faavae fou: “O le faamoemoega lena o le Tusi a Mamona. O tagata o lotu sese e sese faaleagaga, o e manatu ua ia i latou le upu moni, e aumaia e le Tusi a Mamona i le atoatoaga o le talalelei. O e faavae o latou talitonuga i fuaiupu taitasi ma vaega le manino o mau, ma e e taumanatunatu ma muimui i mau o tusi paia e foliga mai e feteenai, e oo ina aoao mataupu faavae moni. E le toe popole i le togiola, faaolataga i le na o le alofa tunoa, papatisoga o tamaiti, le perisitua, meaalofa a le Agaga Paia, fuaiupu e uiga i le liliuese, se talalelei o le toefuataiga, ma le faapotopotoina o Isaraelu. E talafeagai uma lava mea uma ona o lenei molimau fou mo Keriso ma lana talalelei” (The Millennial Messiah [1982], 174–75).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O le a le uiga o le fuaitau “pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia” ia te oe e tusa ai ma le faaolaina i le alofa tunoa? (2 Nifae 25:23).

  • O faapefea ona e vaai atu i le faamaualuga ma le fiafia i tupe, o se mafuaaga o le pau maualalo faaleagaga o i latou o siomia oe?

  • Na talanoaina e Nifae le taua o molimau i le 2 Nifae 27. Faailoa mai molimau eseese ua ia taua i le (tagai i le fuaiupu 12–14). E faapefea e tagata taitoatasi o le Ekalesia, e aofia ai oe, ona fai ma matafaioi le avea o se molimau i le faamautuina o le afioga a le Atua (tagai i le fuaiupu 14).

Galuega Fautuaina

  • I se tasi o le aiga po o se uo faatuatuaina, faamalamalama i ai le mataupu faavae o le alofa tunoa e pei ona tautino mai e le perofeta o Nifae.

  • Saunia se lauga po o se lesona o le afiafi faaleaiga e uiga i le faataunuuina o le valoaga a Isaia i le “galuega taua ma le ofoofogia” (2 Nifae 27:26) o loo galue le Alii i aso e gata ai.