Inisitituti
Mataupu 45: 3 Nifae 23–26


Mataupu 45

3 Nifae 23–26

Folasaga

I le aso lona lua o Lana galuega mo aso e tolu, na faamaonia ma faamalamalama e le Faaola valoaga a Isaia ma Malaki. Na ia matauina le aotelega o valoaga a Isaia na ta’ua ai “mea uma i lo’u nuu, o e o i le aiga o Isaraelu” (3 Nifae 23:2). Na suesueina patino e Iesu Keriso faamaumauga faatusitusiga paia mo le sa’o ma na mafua ai le faataunuuina o le valoaga a Samuelu o le Toefuataiga ma aofia ai upu a Malaki (tagai 3 Nifae 24:1; 26:1–2). Na folafola mai i upu a Malaki faamanuiaga e faatatau i le tulafono o le sefuluai ma le matafaioi a le perofeta o Elia o le a i ai i aso mulimuli o le sauniuniga mo le Afio Mai Faalua.

Na poloaiina i tatou e le Alii ia suesue i tusitusiga paia ma perofeta (tagai 3 Nifae 23:5). Na folafola e le Faaola o le poto o i “nei upu paia … e tuuina atu ai i tupulaga atali” (3 Nifae 26:2). O tagata uma lava o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua i ai se tiute e suesue ai ma le filiga i tusitusiga paia. Mafaufau i le uiga o le suesue ma le filiga i tusitusiga paia ma perofeta nai lo le na o le faitauina.

Faamatalaga

3 Nifae 23:1. “Ua Matua Sili Upu a Isaia”

  • Na aoao e le Faaola o le faalauaiteleina o valoaga a Isaia e aofia ai “mea uma i lo’u nuu” (3 Nifae 23:2)—o fegalegaleaiga taua ofoofogia a le Atua. Na faamaonia e le Faaola valoaga a Isaia e ala i le tautino mai, “Ua matua sili upu a Isaia” (3 Nifae 23:1). Mataupu 22 o le 3 Nifae o le mataupu mulimuli o mataupu e silia ma le 20 mataupu a Isaia o loo ta’ua i le Tusi a Mamona. Ia matau na taitai patino lava e le Faaola Ana tagata faalogologo ia saili ia tusitusiga a le perofeta o Isaia (tagai 3 Nifae 23:1). E le o se mea e ofo ai le ta’u faamamafa mai o Isaia i le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia.

    Na faamamafaina e Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le tulaga ese ma le taua o le matafaioi o valoaga a Isaia ma le mafuaaga na faasaoina ai e le Alii ana upu:

    “O Isaia o se perofeta e sili ona ta’ua soo i le Feagaiga Fou. O le Alii lava Ia na ia ta’ua faafitu ia Isaia, o Aposetolo e silia ma le faafasefulu taimi. E le gata i lea, e ivasefulu ni vaegā upusii po o fasifuaitau o upu a Isaia.

    “O Isaia o le perofeta e sili ona ta’ua soo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E onosefulu ma le ono upusii mai mataupu e tolusefulu ma le tasi a Isaia e faamautu ai le taua uiga ese o lenei perofeta maoae.

    “O mea uma nei ua faamaonia ai na i ai le faamoemoega o le Alii i le faasaoina o upu a Isaia” (Let Not Your Heart Be Troubled [1991], 280).

  • Manatua: Mo se talaaga faaopoopo ia Isaia ma fautuaga i le auala e suesue ma malamalama ai i ana tusitusiga, tagai faamatalaga mo le 1 Nifae 20–21 (itulau 43) ma mo le 2 Nifae 12–16 (itulau 73).

3 Nifae 23:1–5. Saili i Tusitusiga Paia

  • Ata
    O le fafine o loo tootuli e tatalo

    © 1999 Bryant Livingston

    Na poloaiina e le Alii Lana Au Paia e saili i tusitusiga paia nai lo le na o le faitau i ai. Pe a saili e tagata tusitusiga paia e latou te suesue ma le faaeteete i ai ma se taumafaiga e iloa ai se mea, po o lo latou saili i ai e ala i le manatu mamafa i fesili ma iloiloga. O le sailia o tusitusiga paia e ta’u mai ai e tatou te mafaufau i ai (tagai Iosua 1:8), suesue (tagai 2 Timoteo 3:15; MFF 26:1), faalogo (tagai 1 Nifae 15:25), ma mafaufau (tagai 2 Nifae 4:15). E le gata i tusitusiga paia, na poloaiina i tatou e le Faaola e saili i upu a perofeta (tagai 3 Nifae 23:5).

  • Na faamalosiau le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) i le Au Paia ia saili i tusitusiga paia ina ia maua ai le molimau tutoatasi o le moni ma maua ai faatonuga tuusao mai le Atua: “Suesue i tusitusiga paia—saili i faaaliga ua lomia ma faasalalauina, ma ole atu i le Tama Faalelagi, i le suafa o Lona Alo o Iesu Keriso, e faaalia le moni ia te oe, ma afai e te faia ma le manatu tasi i lona mamalu, e leai ma se masalosalo i se mea e tasi, o le a Ia tali mai ia te oe e ala i le mana o le Agaga Paia. O le a e iloa ai mo oe lava ae le mo se isi. Ma o le a e le faalagolago ai i le tagata mo le malamalama o le Atua; pe i ai foi se avanoa mo taumatematega. E leai; aua pe a maua mai e tagata ia aoaoga mai Le na faia i latou, o le a latou iloa le ala Na te laveaiina ai i latou. Ona tatou toe faapea lea: Saili i Tusitusiga Paia, saili i Perofeta, ma aoao po o a vaega e mo oe lava” (Talafaasolopito a le Ekalesia, 1:282).

  • E ui lava o le sailia o tusitusiga paia e foliga mai e faigata i le taimi muamua, na folafola mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) ia i latou o e manatu mamafa i le suesueina o tusitusiga paia o le a faapupulaina ma siitia o latou agaga: “Ou te faafetai mo le faamamafaina o le faitau i tusitusiga paia. Ou te faamoemoe o le a avea lenei ma mea e sili atu ona outou fiafia i ai nai lo se tiute; a le o lea, o le a avea ma mea e faamemelo i ai i le afioga a le Atua. Ou te folafola atu a outou faitau, o le a faamalamalamaina o outou mafaufau ma o le a siitia o outou agaga. Muamua, e foliga e faigata, peitai o le a suia lena i se uiga matagofie i manatu ma upu o mea paia” (“O Le Malamalama I Totonu Ia Te Outou,” Liahona, Iulai 1995, 112).

  • Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili afai e tatou te faanatinati a o faitauina tusitusiga paia ua tatou le faatagaina le Agaga Paia e aoaoina i tatou:

    “O le Agaga Paia o le a ia taialaina mea tatou te tautatala ai pe afai tatou te suesue ma mafaufau i tusitusiga paia i aso taitasi. O upu o tusitusiga paia latou te valaauina le Agaga Paia. … O le suesue i aso taitasi i tusitusiga paia, e mafai ai ona tatou faalagolago i lea faamanuiaga. …

    “Tatou te faapelepele i afioga a le Atua e le na o le faitauina o upu i tusitusiga paia ae tatou te suesue i ai. E mafai ona fafagaina atili i tatou e ala i le mafaufau loloto i ni nai upu, ma faatagaina le Agaga Paia e fai ma mea taua ia i tatou, nai lo le faitau vave i ai ma faamaeaina mataupu uma o tusitusiga paia” (i le Conference Report, Oke. 1997, 114–15; po o le Liahona, Ian. 1998, 99–100).

3 Nifae 23:6–13. Taua o le Sa’o o Faamaumauga o Tusitusiga Paia

  • O le sa’o ma le atoatoa o faamaumauga o tusitusiga paia e taua talu ai e tatou te faalagolago i ai e maua ai lo tatou malamalamaaga i le Atua ma Lana fuafuaga mo i tatou. Fuaiupu 6–13 i le 3 Nifae 23 e aofia ai le faataunuuina o valoaga a Samuelu e uiga i le Toefuataiga lea e le i leva atu ona misi ma na ta’u mai e le Faaola ia aofia ai i totonu o faamaumauga.

    Ata
    Iesu ma Aposetolo a sa Nifae

3 Nifae 24:1. “O Upu Na Tuuina Atu e le Tama ia Malaki”

  • O le taua o valoaga a Malaki na faamamafaina e le Faaola, o le na sii maia nisi o vaega o Ana upu i tagata i Amerika e pei ona faatonuina ai e le Tama (tagai 3 Nifae 24:1). O ai le perofeta o Malaki? O Malaki o se perofeta o le Feagaiga Tuai o le na tusia ma valoia e tusa ma le 430 TLM. Malaki o lona uiga “o la’u avefeau,” ma le vaega muamua o lana valoaga “e faatatau i le au perisitua, e aoaiina ai i latou i lo latou faatuatuana’i i le galuega a le Atua. O le vaega lona lua (2:10–4:6) e faatatau i tagata, i le talanoa e uiga i le faaipoipo i fafo atu o le feagaiga, o tete’aga mai fafine i le feagaiga, ma le le totogiina o sefuluai. … Ua fautuaina e faatuatua ia tumau ai, ma se faamautinoaga o loo silafia i latou e le Alii, ma o le a toilalo ē le usiusitai i le aso e toe afio mai ai le Alii” (Bible Dictionary, “Malachi,” 728). O le vaega mulimuli o le savali a Malaki ua folafola mai ai faamanuiaga e oo mai mai le usiusitai i le tulafono o le sefuluai ma le matafaioi taua o le a tauaveina e le perofeta o Elia i aso mulimuli a o sauniuni mo le Toe Afio Mai Faalua (tagai 3 Nifae 24–25).

3 Nifae 24:1. O Le Alii e “Faafuasei ona Afio Mai i Lona Malumalu”

  • Na aoao mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o se tasi o “mafuaaga mo le toe faitau ma toe faitau o tusitusiga paia ona o le tele o valoaga ma faaupuga o aoaoga faavae i tusitusiga paia, e tele o latou faauigaga” ma “tele ala e faataunuuina ai” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Ian. 1995, 8). E pei lava o le fuaitau “o le Alii … e faafuasei ona afio mai i lona malumalu” (3 Nifae 24:1). Na faataunuuina le tasi vaega ina ua afio mai le Alii i le Malumalu o Katelani i le aso 3 o Aperila, 1836, i le amataga mai o lenei tisipenisione (tagai MFF 110:1–10); e faataunuuina i vaega i taimi taitasi e afio mai ai le Faaola i soo se tasi o Ona malumalu; o le a faataunuuina foi nisi vaega o se vaega o le Afio Mai Faalua pe a faamamaina le lalolagi mai le amioleaga ma avea o se malo selesitila (tagai MFF 88:25). O lea la, o le a moni lava le faatatauina o le lalolagi i le malumalu o le Alii.

3 Nifae 24:2. O se Afi a Le Tunu Auro ma le Moli a le Ta Ofu

  • Na faaaogaina e Malaki ia faatusa mamana e ala lea i le faamatalaina o le afio mai o le Mesia “pei o le afi a le tunu auro, ma le moli a le ta ofu” (3 Nifae 24:2). O se tasi e tunu auro o “se tagata e tuueseeseina le uamea taua mai le otaota i le tulaga faanatura e masani ona maua o loo faafefiloia. O le vaega o le faagasologa e aofia ai le i ai o le vevela maoae, ina ia mafai ona faaliusuavaia ai lea vaega tele [o le uamea], o lea ua maua ai le faaupuga ‘o le afi a le tunu auro’” (Bible Dictionary, “Refiner,” 760).

    O le Faaola e pei o le e tunu auro. Na faamalamalama e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O Lana misiona o le faamamaina, faamaninoina, ma faaleleia le agaga o le tagata ina ia toe foi atu i le malo o lona Tama ma le mama atoatoa, saoloto mai le le mama. (3 Ni.27:19–21.) O Lona mana faamama ‘e pei o le afi a le tunu auro, … E nofo o ia, o lē tunu ma faamama i le ario’ i lena aso maoae pe a ia afio mai e faamasinoina le lalolagi. (Mal. 3:2–3; 3 Ni. 24:2–3; M.F.F. 128:24)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 624).

    O lē e ta ofu o lana “galuega o le faamamaina o ofu ma faapapa’e” e auala i le faaaogaina o le fasimoli (Bible Dictionary, “Fullers,” 676). O le Togiola a Iesu Keriso e pei o le “moli a le ta ofu” e faamamaina i tatou mai a tatou agasala ma saunia i tatou e tutu ma le mama ma le le pona i luma o le nofoa faamasino.

3 Nifae 24:5. O E e Faasaua i Fafine ua Oti a Latou Tane ma E ua Matuaoti

  • E faamasinoina i tatou e le Atua i le le amanaiaina o fafine ua oti a latou tane ma e ua matuaoti. Na faailoa mai e Peresitene Thomas S. Monson le taua i le Alii o fafine ua oti a latou tane ma le moomia ona tatou auauna atu ia i latou:

    “E foliga mai sa i lo tatou Alii se uiga silisili ona taua o le upu fafine ua oti lana tane. Sa Ia apoapoa’i atu i ona soo ia faaeteete i faataitaiga a le au tusiupu sa fia amiotonu i o latou ofu tatapuvae ma tatalo uumi, ae sa latou faaleagaina fale o fafine ua oti a latou tane [tagai Luka 20:46–47]. …

    “Na Ia faatonu i le Perofeta o Iosefa Samita, ‘O le a tausia foi le fale teu oloa i faapaiaga a le ekalesia; e tausia foi tamaitai ua oti a latou tane ma fanau ua oti o latou matua, e faapea foi e matitiva” [MFF 83:6]. …

    “Atonu latou te manaomia se meaai, lavalava, po o se fale foi. E mafai ona tuuina atu o ia mea. Toetoe o taimi uma e i ai lava [se fafine ua oti lana tane e manaomia le fesoasoani]. …

    “Ia tatou manatua a mamae fugalaau o le maliu, ma mavae atu upu faamafanafana ma talosaga a uo ma paaga, e mou atu foi i le mafaufau talosaga sa faia ma upu sa tautalagia. E tele ina tuua na o i latou o ē faavauvau. Latou te le toe faalogoina le toe o tamaiti, le pisapisao o le autalavou, ma le alofa agavaivai a le soa ua maliu. Ua atili leotele le tata o le uati, ua tuai le alu o le taimi, ma ua fai le potu ma falepuipui” (i le Conference Report, Oke. 1994, 90–91; po o le Liahona, Ian. 1995, 83).

3 Nifae 24:8–12. Sefuluai Ma Taulaga

  • O i latou o e ola i le tulafono o le sefuluai e latou te faaalia lo latou faatuatua i le Atua. O le usiusitai i lenei tulafono e aumaia ai faamanuiaga ua ta’u mai i le 3 Nifae 24:10–12. Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni pogai e lima e tatau ai ona usiusitai tagata uma ua auai i le Ekalesia, po o le a lava le tulaga i le tulafono i le sefuluai:

    “Ou te … fia fautuaina atu ni pogai se lima ua tatau ai ia i tatou o e mauoloa pe matitiva, po o ni tagata ua leva i le ekalesia pe fou mai foi, ona totogi a tatou sefuluai ma taulaga.

    “Muamua, ia faia mo le manuia o lau fanau ma fanau a lau fanau. … Ia iloa e lau fanau o le tele o faamanuiaga o le Ekalesia o loo mafai ona maua ona o oe ma i latou o loo tuuina atu ia sefuluai ma taulaga i le Ekalesia. …

    “Lona lua, totogi lau sefuluai ina ia tonu ai ona e maua faamanuiaga ua folafola mai ia i tatou o e faia faapea. …

    “Lona tolu, totogi lau sefuluai e avea o se folafolaga faapea o le mauaina o le tamaoaiga o oloa ma le mauaina o le tamaoaiga faalelalolagi e le o sini taua ia o lo tatou i ai iinei. …

    “Lona fa, totogi au sefuluai ma taulaga i le faamaoni ma le amiosa’o aua o mea na a le Atua. …

    “E taitaiina atu ai i se mafuaaga lona lima e totogi a tatou sefuluai ma taulaga. E tatau ona tatou totogiina e avea o se faailoga patino o le alofa i se Tama Faalelagi agaalofa ma alofa mutimutivale. O Lona alofa tunoa na tofitofi ai e le Atua ana mea e ai ma lavalava i e matitiva. I taimi eseese i o tatou olaga, o le a aofia ai i tatou uma, pe faaletino pe faaleagaga” (i le Conference Report, Oke. 2001, 39–41; po o le Liahona, Ian. 2002, 37–39).

  • Na faamatalaina e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) se tasi o faamanuiaga e mafai ona tatou maua mai le totogiina o a tatou sefuluai: “O le folafolaga e mulimuli mai i le usiusitai i lenei mataupu faavae o le a tatalaina pupuni o le lagi ma sasaa mai ina ia le mafai ona tatou gafatia le tele. O le tatalaina o pupuni o le lagi, e moni lava, o faaaliga mai le Atua i le e naunau e ositaulaga” (The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams [1996], 206).

  • Na molimauina e Peresitene Heber J. Grant (1856–1945) o le a faamanuia e le Atua i latou o e usiusitai i le tulafono o le sefuluai, i le poto e faateleina: “Ou te molimau atu—ma ua ou mautinoa ua moni le molimau ua ou tuuina atu—o alii ma tamaitai sa faamaoni atoatoa i le Atua, o e na totogi a latou sefuluai … , ua tuuina mai i ai e le Atua le poto ua mafai ai ona latou faaaoga le iva-vaesefulu na totoe, ma sili atu ona aoga tele ia i latou, ma ua sili atu le tele o mea ua mafai ona latou faia ai nai lo le mea latou te maua pe ana latou le faamaoni i le Alii” (i le Conference Report, Ape. 1912, 30).

  • Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks i nisi o faamatalaga a tagata pe a latou feagai ma le pe tatau pe le tatau foi ona latou usitai i le poloaiga e totogi le sefuluai:

    “E i ai nisi tagata ua fai mai, ‘E le mafai ona ou totogia le sefulua’i.’A e fai mai e ua faatuatua i le folafolaga a le Alii, ‘E le mafai ona ou le totogia le sefulua’i.’

    “O se taimi ua leva atu na ou lauga ai i se fonotaga a taitai o le Ekalesia i se atunuu i fafo atu o Amerika i Matu. A o o’u tautala atu e uiga i le sefuluai, sa ou te’i ua ou fai atu ni upu sa ou le mafaufau e fai atu. Sa ou ta’u atu ia i latou ua faanoanoa le Alii i le toaitiiti o tagata o le Ekalesia ua i lo latou atunuu ua faalagolago i folafolaga le Alii ma totogi le sefuluai atoa. Sa ou lapatai atu o le a taofia e le Alii ana faamanuiaga faaletino ma faaleagaga pe a le tausia e ana fanau o le feagaiga lenei poloaiga taua.

    “Ou te faamoemoe ua a’oa’o atu e na taitai lena mataupu faavae i tagata o le Ekalesia o a latou siteki ma itu o i lo latou atunuu. O le tulafono o le sefuluai ma faamanuiaga ua folafola mai ia i latou o e ola ai, ua faatatau foi i tagata o le Alii i atunuu uma. Ou te faamoemoe o le a agavaa o tatou tagata mo faamanuiaga a le Alii e ala i le totogi o le sefuluai atoa” (i le Conference Report, Ape. 1994, 44; po o le Liahona, Iulai 1994, 44).

3 Nifae 24:16–18. “Ou te Faia A’u Lava Oloa Taua”

  • E faapefea ona avea i tatou ma se tasi o oloa taua a le Alii? O se oloa taua o se ma’a taua lea e fuaina i lona taua i lona fausaga ma le vaaiga i fafo i maketi. Na faaaoga e Malaki ma isi perofeta faatusa o ma’a taua e faatatau i tagata o e “mata’u i le Alii”—o i latou o e faaalia le faaaloalo mo Ia, tausia Ana sauniga, ma i ai o latou igoa i le “tusi faamanatu” (3 Nifae 24:16–18; tagai foi MFF 60:4; 101:3; Esoto 28:15–21). O lea, ina ia avea ma se tasi o oloa taua a le Alii, e tatau ona e tausia ma le faamaoni feagaiga e o faatasi ma sauniga uma e tusa lava po o a luitau o le lalolagi. O le faia o lea mea e te faaali atu ai lou alofa i le Alii, ma o le a tusia lou igoa i le tusi faamanatu.

3 Nifae 25:1. “Leai Se A’a po o se La Laau”

  • O le a le uiga o le “o e faamaualuluga … ma e fai amioleaga” e susunuina ma e le faatoeina se a’a po o se la laau? (3 Nifae 25:1). E faatatau lenei fuaitau i le autu o le 3 Nifae 25. Mafaufau i ou a’a o ou matua ia po o ou tuaa ma o ou lala o lau fanau lea po o fanau e tupuga mai ia te oe. Ina ia toe faatasia ma ou a’a ma lala, e tatau ona tatou mauaina sauniga o le malumalu. Na fetalai mai le Alii o le a Ia auina mai Elia ao le i oo i le Afio Mai Faalua e toefuatai mai ki o le perisitua e mafai ai i aiga ona atoatoa—i mea uma o le a’a ma lala. I le 1836 na toefuatai mai ai le mana e faia ai faamauga, ma ua maua ai le ala e faatasia ai e faavavau ia aiga (tagai MFF 110:14–16; 128:18). E ui i lea, o le a susunuina ē faamaualuluga ma ē amioleaga, e le faatoeina se a’a (tuaa) po o lala (fanau), e toesea mai i o latou aiga ma faamanuiaga o le faamauga.

    Ata
    O aa o le laau o le Redwood i lalo o le eleele

    Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland i lenei manatu: “Na toefuatai mai e Elia le mana o faamauga, lea ua faamauina ai i le lagi ia sauniga e faamauina i le lalolagi. … A aunoa ma lena sootaga e leai ni sootaga faaleaiga e mafai ona i ai i le faavavau, ma e moni lava semanu o le a tuua ai le aiga o le tagata i le faavavau e aunoa ma ‘se a’a [tuaa] po o lala [tupuaga]’” (Christ and the New Covenant [1997], 297–98).

3 Nifae 25:2. “Tama’i Povi i le Fale Povi”

  • Mo se faamalamalamaga o “tamai povi i le fale povi,” tagai faamatalaga mo le 1 Nifae 22:24 (itulau 47).

3 Nifae 25:5–6. E Faaliliuina Mai e Elia Loto

  • I lana muai asiasiga i le afiafi o le aso 21 o Setema, 1823, na toe sii mai ai e le agelu o Moronae le valoaga mai le Malaki 4:5–6 i le Perofeta o Iosefa Samita “ma se suiga itiiti mai le auala e faitauina ai” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:36–39; tagai foi MFF 2). Na faataunuuina lenei valoaga i le aso 3 o Aperila 1836, i le Malumalu o Katelani ina ua faaali mai Elia ma toefuatai mai ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui (tagai MFF 110:13–16). Mai i lenei asiasiga muamua seia oo i le faaiuga o lana galuega, na faaauau pea ona ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita le valoaga a Malaki ma le misiona a Elia.

    E le gata i le faamatalaga faavaloaga na tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:17–18, na aoao mai foi e le Perofeta o Iosefa Samita: “O Elia o le perofeta mulimuli na ia umia ki o le Perisitua, ma o ia foi o le a toefuatai mai le pule ma tuuina atu ki o le Perisitua, ao le i oo i le tisipenisione mulimuli, ina ia faataunuu ai ma le amiotonu sauniga uma. E moni lava na i ai i le Faaola le pule ma le mana e faaee atu ai lenei faamanuiaga; ae na manatu faapito ia atalii o Levi. ‘Ma o le a Ou auina atu Elia le Perofeta ao le i oo mai le aso sili ma le matautia o le Alii,’ ma isi mea. Aisea e auina mai ai Elia? Aua o loo ia umia ki o le pule e faia ai sauniga uma o le Perisitua; ma a aunoa ma le tuuina mai o le pule, e le mafai ona faia sauniga i le amiotonu” (History of the Church, 4:211).

  • Na faamalamalama mai foi e le Perofeta o Iosefa Samita le uiga o le upu liliu ma lona faaaogaina i o tatou olaga:

    “O le upu liliu i i [i le Malaki 4:5–6] e tatau ona faaliliuina o le noatia, po o le faamaufaailogaina. Ae o le a le taulaiga o lenei misiona taua? po o le a le auala e faataunuuina ai? O le a auina mai ki, o le a oo mai le agaga o Elia, o le a faatuina le Talalelei, o le a faapotopoto Au Paia a le Atua, fausia Siona, ma e avea le Au Paia o ni faaola i le Mauga o Siona.

    “Ae e faapefea ona avea i latou ma faaola i le Mauga o Siona? E ala i le fausia o a latou malumalu, fausia o latou faatanoa e faia ai papatisoga, ma agai i luma ma maua uma sauniga, papatisoga, faamauga, mulumuluga, faauu, faauuga ma mana o faamauga i luga o o latou ulu, e fai ma sui o o latou tuaa ua maliliu, ma faaolaina i latou ina ia mafai ona latou tulai mai i le uluai toetu ma faaeaina i nofoalii o le mamalu ma i latou; ma faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, lea ua faataunuu ai le misiona a Elia” (History of the Church, 6:184).

3 Nifae 26:2. “O Nei Upu Paia, Na Le I Ai Ia Te Outou”

  • Na faamamafaina e Iesu Keriso le taua o le sa’o o faamaumauga o tusitusiga paia. E faaopoopo i le faataunuuina o valoaga a Samuelu le sa Lamana lea na faaopoopo i faamaumauga o tusitusiga paia (tagai 3 Nifae 23:7–13), na mulimuli le Faaola i le poloaiga a le Tama ina ia tuu atu i tagata o Amerika “upu paia, na le i ai ia te i latou” (3 Nifae 26:2). Na ia sii maia tusitusiga a Malaki, o se perofeta o le Feagaiga Tuai na soifua mai pe tusa ma le 200 tausaga ina ua tuua e Liae Ierusalema. Semanu e le i ai aoaoga a Malaki i luga o papatusi apamemea ae talu ai na ia soifua i le 200 tausaga ina ua tuua e Liae Ierusalema.

    Ata
    O le Aposetolo o loo tusitusi i luga o le tusi taai

3 Nifae 26:6–12. Afai Latou Te Talitonu, Ona Oo Mai Lea o Mea Maoae

  • Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) e faapea a o lei mauaina mea maoae e faaalia mai po o faaopoopoga o tusitusiga paia e tatau ona tatou faitau ma talitonu i mea ua maea ona faaalia: “Ua toatele tagata ua latou fesili mai ia te au i le tele o tausaga, ‘O afea e te manatu ai o le a tatou maua ai le mea o loo totoe [paleni] o faamaumauga o le Tusi a Mamona?’ Ma na ou fai atu i ai, ‘E toafia o i le faalapotopotoga e mananao e faitau le vaega ua faamaufaailogaina o papatusi?’ Ma o le tele i taimi uma e 100 pasene lava le tali. Ona ou fesili atu lea i lea faalapotopotoga e tasi, ‘E toafia outou ua faitauina le vaega ua tatalaina mai ia i tatou?’ Ma e toatele naua i latou o e e le i faitauina le Tusi a Mamona, le vaega e lei faamaufaailogaina. E masani ona tatou vaai atu mo le mataina, le mea e le o mafai ona tatou mauaina. Ua ou iloa le toatele o tagata o e mananao e ola i le tulafono maualuga ae latou te le o ola i le tulafono maualalo” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 531–32).

3 Nifae 26:19. “Na Latou Aoao Atu, ma Auauna Atu le Tasi i le Isi”

  • O le faatulagaga lenei a le Ekalesia a le Alii i tisipenisione uma: E aoao e Ona tagata o le feagaiga le tasi i aoaoga faavae o le malo ma auauna atu i le tasi e ala i le faaaumea o sootaga o le talalelei, aua o tagata o le Alii o se aiga maoae e tasi.

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O le a le tele o le taimi ma le taumafaiga e te faaaluina i vaiaso taitasi e faitau ai mau i tusitusiga faavae? O le a le aofaiga o lena taimi ma le taumafaiga e te manatu e agavaa o se “sailiiliga”?

  • O a ni auala na liliu atu ai lou loto i ou tama? O le a le isi mea e sili e mafai ona e faia e fesoasoani ai i le talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu?

Galuega Fautuaina

  • Atiina ae se fuafuaga e mafai ona e saili ai tusitusiga paia e le aunoa ma lauga o le konafesi lata mai nei mai i perofeta o loo i ai nei.

  • Lisi i lalo faamanuiaga o loo taua i le 3 Nifae 24:8–12 na faataunuuina i lou olaga po o ua e vaaia ua faataunuuina i isi, o se taunuuga o le ola ai i le tulafono o le sefuluai. Tusi se parakalafa puupuu e faamatala ai le faamoemoe ma faamanuiaga e oo mai e ala i le usiusitai ma le faamaoni i le tulafono o le sefuluai. Faasoa atu i se tasi mea na e matauina.

  • Faaputu ma faatulaga igoa o nisi o ou tuaa ua maliliu mo le tuuina atu i le malumalu. Fai se fuafuaga ina ia faia sauniga o le malumalu mo i latou. Afai e mafai, auai atu i le faataunuuina o lenei galuega i le malumalu.