Inisitituti
Mataupu 16: Iakopo 5–7


Mataupu 16

Iakopo 5–7

Folasaga

O le tala faafaatusa a Senosa i laau olive e faaali mai ai le i ai patino o le Atua i le talafaasolopito ma le faasinomaga o le aiga o Isaraelu (tagai i le Iakopo 6:4). Na faamalosiau mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) ia tatou manatunatu loloto i le loloto o le Iakopo 5: “O le faataoto a Senosa, na tusia e Iakopo i lana tusi i le mataupu e lima, o se tasi o faataoto maoae na faamaumauina. O lenei faataoto lava ia ua na faamaufaailogaina le Tusi a Mamona i upu moni aiai. E leai se tagata soifua, e aunoa ma le musumusuga a le Alii, na te mafai ona tusia se faataoto faapea. O se matua faanoanoaga ona o le toatele o i latou o e faitau i le Tusi a Mamona e le faatauaina ma manatu mama i upu moni o loo tauina mai e faatatau i le talafaasolopito, faataapeapeina, ma le faapotopotoina mulimuli o le aiga o Isaraelu” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 voluma [1957–66], 4:141).

Ina ua maea ona faamaumauina le tala faafaatusa, na faaiu e Iakopo ana tusitusiga e ala i le faatusaina o taumafaiga a Serema e taitai ese tagata mai ia Iesu Keriso. I le aoao ai i le ala na faailoa ai e Iakopo ia finauga a Serema o ni taufaasese mai le tiapolo e mafai ona fesoasoani e faamalosia ai oe mai aneti-Keriso o o tatou aso (tagai i le Iakopo 7:2–22).

Faamatalaga

Iakopo 5. O Le Faataoto o Laau Olive

  • O se tala faafaatusa e faaaoga ai faatatauga e faailoa ai manatu lelei po o manatu faaleagaga. E tuuina mai e nei faatusa ni uiga faaopoopo i le tala pe a suesueina. O le taua o le tala faafaatusa o loo taoto i le malamalama i le mea o loo faatatau i ai. Na faailoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mataupu autu o le tala faafaatusa a Senosa:

    “O lenei tala faafaatusa e pei ona toe faamatalaina mai e Iakopo mai i le amataga e faamoemoe e faatatau ia Keriso. …

    “E ui ina taumafai le Alii o le tovine ma ana auauna e opogi, teuteu, faamama, ma faia ina ia fua tele a latou laau, i se aofaiga e tasi le mataupu o le otootoga o le talafaasolopito o le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu, ae o le uiga loloto o le Togiola o loo talitalia ma faamalumalu ifo ia latou galuega. E ui lava i le otiotiina ma le teteleina ma le faafaileleina sa faapea ona milo ma fefiloi ai laau i itu uma o le tovine, o le toe aumaia o i latou i lo latou punavai o le autu sili lena o lenei tala faafaatusa. Toe foi mai, salamo, toe faatasia—i le tasi—o le savali lenei i le [lalolagi] uma.

    “… E le itiiti ifo ma le sefululima taimi sa faailoa mai ai e le Alii o le tovine le manao ia aumaia le tovine ma le seleselega ia te ‘ia lava,’ ma e le itiiti ifo ma le faavalu ana auega, ‘E tigaina a’u pe afai e maumau lenei laau.’ Fai mai se tagata e fiafia i le tala faafaatusa e tatau ona faatulaga faatasi lenei tala faafaatusa ma le faataoto i le uii faamaumau oa, aua o nei tala uma e lua ‘e avea ai le alofa tunoa o le Alii ma se manatuaga ootia.’

    “E moni lava o lenei to-gi-ola e faigata, e ogaoga, ma, o nisi taimi o se galuega e matuai o’oo’o le tiga, e pei ona i ai i taimi uma le galuega o le togiolaina. E i ai le eliina ma le fafagaina. E i ai le faasusu ma le faafaileleina ma le teuteuina. Ma e i ai lava pea taumafaiga e le uma o le faapipiiina e le uma—o ia mea uma i le iuga, ina ia mafai ona ‘tauluuluola tele lava’ laau o le tovine ma avea ma ‘tino e tasi; … ua tutusa [lava] le fua,’ faatasi ai ma le Alii o le tovine ua ia ‘faasaoina mo ia lava le … fua moni.’ Mai i nofoaga mamao o agasala ma le faaesea lea o loo maua ai e le fanau a le Tama i latou lava, ua avea lava i taimi uma le galuega a Keriso (ma ona soo) i tisipenisione uma le faapotopotoina o i latou, faamalolo i latou, ma faatasia i latou ma lo latou Matai” (Christ and the New Covenant [1997], 165–66).

  • Mo nisi faamatalaga i le faataapeapeina o Isaraelu, tagai i le “Otootoga o le Talafaasolopito o le Faataapeapeina o Isaraelu” i le faaopoopoga (itulau 439). Mo isi faamatalaga i le faapotopotoina o Isaraelu, tagai i le “O Le Faapotopotoina o Isaraelu” i le lisi o mea faaopoopo (itulau 440).

Iakopo 5:1. O Ai Senosa?

  • O Senosa o se perofeta Eperu o ana tusitusiga sa i ai i papatusi apamemea ae sa le i ta’ua o ia i le Feagaiga Tuai. Sa soifua o ia i se taimi ina ua mavae le perofeta o Aperaamo ma ao le’i i ai le perofeta o Isaia (tagai Helamana 8:19–20). Ua tatou iloa sa ia molimau e uiga i le maliu ma le togiola a le Alo o le Atua (tagai 1 Nifae 19:10; Alema 8:19). Na faapitoa le lauiloa o Senosa ona o lana tala faafaatusa lauiloa o le laau o le olive. Mai i lenei tala faafaatusa ua manino lava o ia o se perofeta ma se tagatavaai (tagai Iakopo 5).

Iakopo 5:3. “Ou te Faatusaina Oe, Le Aiga o Isaraelu, I Le Laau o le Olive Toto”

  • O le faafaileleina ma le totoina o laau o le olive sa avea o se masani ia i latou sa soifua i Isaraelu anamua. Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland le pogai na faaaogaina ai e Senosa le laau o le olive o se faatusa mamana o le alofa o le Atua i le aiga o Isaraelu:

    “Na faapea mai se tasi o tusitala i lenei faalauaitelega o le ata faafaatusa, ‘O se tasi o talaaga a sa Iuta na faailoa ai o le laau o le ola o le laau o le olive, ma i se mafuaaga lelei. O le laau o le olive o se laau e tumau ona lau, e le o se laau e toulu ona lau. O ona lau e le suia lona lanu pe a sui le vaitau ma e le toulu foi. Pe o le aasa o le vevela ma le maatiati o le malulu e toefotua’i malosi mai lava. A lē faafaileleina o le a tupu laulaua le laau o le olive, e felefele solo, ma e faigofie ona faaleagaina. Seiloga lava e mavae se taimi umi, o le faafaileleina ma le onosai, e masani lava e valu i le sefulu tausaga, ona faatoa amata lea ona fotu mai ni fua. I se taimi umi pe a maea lena, e tele ina oso ae ni tatupu fou mai i a’a ua mate. [O foliga vaaia o ogalaau ua fili faatasi e maua ai] se lagona o le galue malosi—o le olaga anamua ma le olaga toe faafouina.’ [Truman Madsen, “The Olive Press: A Symbol of Christ,” i le The Allegory of the Olive Tree, ed. Stephen D. Ricks ma John W. Welch (1994), 2.]

    “E pei ona aoao mai Liae lava ia, e leai se faatusa e mafai ona sili le mamana ma maoae lana auaunaga i le faateleina, e le suia, o le alofa faaola o le Atua—e aofia ai aemaise lava le alofa na sui ai le meaalofa o lona Alo Pele e Toatasi—nai lo le laau o le olive” (Christ and the New Covenant, 163–64).

    Ata
    Faatoaga o Ketesemane

    © Richard Cleave

Iakopo 5:3–77. O Elemene Faatusa i le Tala Faafaatusa a Senosa

  • O se tala faafaatusa po o se faataoto e le tatau ona soona faamatalaina lautele ina ia taumafai e faafetaui sao aitema uma ma se uiga faafaatusa. Peitai, e i ai elemene taua, e moomia ona faamanino ina ia malamalama i le faataoto. O se mataupu faavae sili ona taua i le tala faafaatusa a Senosa o le alofa o le Alii i Ona tagata. Ma le isi, o aitema o loo i lalo o le a fesoasoani e te malamalama ai i le uiga o le tala faafaatusa (tagai foi i le “Otootoga o le Talafaasolopito o le Faataapeapeina o Isaraelu” i le lisi o mea faaopoopo i le itulau 439 ma le “O Le Faapotopotoina o Isaraelu” i le lisi o mea faaopoopo i le itulau 440).

    Faatusa

    Faauigaga

    O le tovine

    O le lalolagi

    Laau o le olive toto

    O Le aiga o Isaraelu, o le nuu o le feagaiga a le Alii

    Laau o le olive vao

    O Nuu Ese, po o e le o ni Isaraelu (mulimuli ane i le faataoto, o la vao na faatusa i tagata Isaraelu na liliuese)

    O La

    Vaega o tagata

    O a’a o le laau o le olive toto

    O feagaiga o le talalelei ma folafolaga ua faia e le Alii ma Lana fanau, o se punavai mautu o le malosi ma le ola i e faamaoni

    O fua o le laau

    O olaga po o galuega a tagata

    Eliina, teuteuina, fafagaina

    O le galuega a le Alii ma Ana fanau, lea e saili ia tauanauina i latou ia usiusitai ma fua mai ni fua lelei

    Toe suia le mea e toto ai lala

    Faataapeapeina o vaega i le lalolagi atoa, po o le toefuatai mai o i latou i o latou tulaga sa uluai i ai

    Faapipiiina

    O laasaga o le toe fanauina faaleagaga lea e auai ai se tagata i le feagaiga

    Lala ua mamate

    Amioleaga ma le liliuese

    Lafoina o lala i le afi

    O le faamasinoga a le Atua

Ata
Chart of Olive Tree Allegory

O le Faataoto i le Laau o le Olive: Iakopo 5

Ata
Siata o le Faataoto o le Laau o le Olive

O Le Faataapeapeina o Isaraelu

O Le Taimi o Keriso

O Le Liliuese Tele

O Le Faapotopotoina o Isaraelu

A o le i oo i le Taimi o Keriso (fuaiupu 3–14)

Laau o le olive toto (Isaraelu) ua amata ona pala (fuaiupu 3–4).

Ua tetele ma fafagaina e le matai; ua totogo mai ona tatupu laiti ma le mu’amu’a ae ua amata ona pe lona tumutumu (fuaiupu 4–6).

E fati ese la sili ma faapipiiina i totonu la tetele; ua natia la mu’amu’a (fuaiupu 7–14).

O la moni ua natia i itu mamao o le tovine.

O la ua mamae ua susunuina (fuaiupu 7, 9).

Laau o le olive vao (Nuuese; fuaiupu 7, 9)

Na silafia e le Atua le liliuese o Isaraelu anamua. Na Ia auina mai perofeta e alagaina le salamo, ae e toaitiiti tagata na faalogo. Na Ia faatagaina e amioleaga ina ia faatamaiaina ma aumaia i ai Nuuese. E toaitiiti lala amiotonu o Isaraelu na faataapeapeina i le lalolagi atoa.

(fuaiupu 15–28)

Fua lelei (fuaiupu 15–18)

Eleele leaga; fua lelei (fuaiupu 20–22)

Eleele ua sili ona leaga; fua e tele (fuaiupu 23)

Fua (o lenei la e le i toe ta’ua mai; fuaiupu 24)

Eleele lelei; fua lelei ma fua leaga (fuaiupu 25)

Sa silasila atu le Atua ua faaolaina Isaraelu (o le laau tuai) ma fua mai ni fua lelei. O la o Isaraelu na faataapeapeina na fua mai foi ni fua lelei, sei vagana ai sa Nifae ma sa Lamana, o o latou fua sa lelei nisi ae leaga nisi vaega.

(fuaiupu 29–49)

Fua leaga (fuaiupu 29–37)

Fua le aoga (fuaiupu 39, 46)

Fua le aoga (fuaiupu 39, 46)

Na o fua leaga (fuaiupu 39, 46)

Na silafia e le Atua o le faaKerisiano (o le laau tuai lea e aofia ai Isaraelu ma Nuuese) sa faaleagaina, ae sa lelei lava ona a’a. O lala moni na faataapeapeina na faaleagaina foi.

E O’o Atu le Talalelei i le Lalolagi Atoa (fuaiupu 50–76)

E pei ona tupu a’e la moni, na susuina la vao (fuaiupu 57–58, 65–73).

O la o le laau sa faataapeapeina sa toe faapipii i le laau sa i ai muamua (fuaiupu 52–53).

Na faapipii la o le laau muamua i laau na faataapeapeina (fuaiupu 54–56).

O Le Meleniuma (fuaiupu 76–77)

O laau uma ua avea ma tino e tasi ma ua fua mai ai ni fua moni (fuaiupu 74–76).

Pe a sau le aso e toe oo mai ai le fua leaga, o le a faaputuina fua lelei ma faamuina le tovine i le afi (fuaiupu 77).

Sa toefuatai mai e le Atua ma Ana auauna le talalelei i lona mama atoatoa. Ua amata ona latou faapotopoto Isaraelu na faataapeapeina ma tuuina atu le talalelei i le lalolagi atoa. A o faatupulaia le amiotonu, e faatafunaina le amioleaga seia leai se amioleaga e totoe (o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso). O le a manumalo le amiotonu mo se taimi umi (o le Meleniuma). Pe a toe ulufale le tiapolo i le lalolagi, o le a tuueseese e le Atua le amiotonu mai le amioleaga ma faamamaina le fogaeleele i le afi.

Iakopo 5:8–10. O Le a le Uiga o le Faapipii o La [o laau]?

  • I laasaga o le faapipiiina, e tipi mai ni lala ola lelei mai se laau ma faapipii i le ogalaau o le isi laau e ola ae ai. O lala i lenei tala faatusa o vaega ia o tagata o loo aumaia e le Alii mai i se tasi nofoaga ma tuu i se isi nofoaga. I le taimi mulimuli, o le toe faapipiiina i totonu o Isaraelu e aofia ai lo latou o mai “i le iloa lelei o le Mesia moni” (1 Nifae 10:14).

Iakopo 5:23–25. “Ua Ou Totoina Le Tasi La o le Laau”

  • Ua fesoasoani le tala faatusa a Senosa ia i tatou ia malamalama o le faataapeapeina o Isaraelu i le lalolagi atoa o se faamanuiaga ia Isaraelu ma fanau a le Tama Faalelagi. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea: “I lena faataoto, o le laau o le olive o le Aiga lea o Isaraelu. … I lona nuu moni na amata ai ona mate. Ona ave lea e le Alii la e pei o sa Nifae, e pei o ituaiga na leiloloa, ma e pei o isi sa taitai ese atu e le Alii tatou te le iloaina se mea e uiga i ai, i isi vaega o le fogaeleele. Sa ia totoina solo i latou i totonu o lana tovine, o le lalolagi lea” (Answers to Gospel Questions, 4:204).

    Na faamatalaina e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili le faamoemoega o le faataapeapeina o Isaraelu i le lalolagi atoa: “O le faataapeapeina o Isaraelu i le lalolagi atoa, ua sausauina ai le toto ua talitonu, ina ia mafai e atunuu e tele ona iloa le fuafuaga o le talalelei” (i le Conference Report, Oke. 1982, 127; po o le Liahona, Nov/Ian. 1982, 168 1983}).

Iakopo 5:41, 47, 49. “Se A Ea Se Isi Mea Na Mafai Ona A’u Faia I Lo’u Tovine?”

  • Na fesili faatolu le Alii, “Se a ea se isi mea na mafai ona a’u faia i lo’u tovine?” (Iakopo 5:41, 47, 49). Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland i le ala e fesoasoani ai lenei fesili ia i tatou ia malamalama ai i le uiga moni o le Atua ma Ana taumafaiga e le aunoa mo Lana fanau:

    “Ina ua maea le eliina faatamilo ma nasu ai, faasusu ma veleina, otiina, tetele, toe totoina, ma faapipii la i isi, sa lafo i lalo e le Alii sili lana suo ma ana mea faigaluega mo le teuteuina ae tutulu, ma alaga atu i soo se tasi o le a faalogo, ‘Se a ea se isi mea na mafai ona a’u faia i lo’u tovine?’

    “O se faatusa e le mafaagaloina lea o le aafia o le Atua i o tatou olaga! E maeu le tiga i se matua pe afai e le filifilia e Lana fanau o Ia po o le ‘talalelei a le Atua’ [Roma 1:1] Na Ia auina mai!” (i le Conference Report, Oke. 2003, 74; po o le Liahona, Nov. 2003, 72).

Iakopo 5:47–48. Atiina Ae A’a Faaleagaga

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) le pogai e tatau ai ona i ai muamua se faiga e atiina ae loloto ai aa faaleagaga ona faatoa tutupu lea o lala ma fua mai:

    “Ou te talitonu tatou te maua se lesona maoae i lenei manatu i le faataoto o le tovine o loo maua i le mataupu e lima o Iakopo i le Tusi a Mamona. …

    “‘… Ua manumalo la i aa ona o lena, faauta ua tutupu tele vave i latou ae telegese le malosi o aa, ua maua mai ia te i latou lava le malosi. Faauta, ou te fai atu, e le o le mea lena ea ua faaleagaina ai laau o lou tovine?’ (Iakopo 5:47–48; faaopoopo le faatusilima).

    “E foliga mai ua i ai nisi o i tatou o le [Au Paia o Aso e Gata Ai] e i ai lea faafitauli e tasi; latou te mananao ia tele naua a latou faamanuiaga—i le faaleagaga ma le faaletino—e aunoa ma le atiina ae o le faiga e mauaa ai ina ia fua mai ai i latou. E itiiti naua i latou o e naunau e totogi le tau, i le amio pulea ma le galue, ina ia totoina ni a’a malolosi. O lena totoina e tatau ona amata i lo tatou talavou. Ao ou tamaitiiti ou te lei iloaina o feau i aso uma i le faatoaga, fafagaina o le lafu, lauina o le vai, tataina o fafie, fonofonoina o pa, ma galuega uma o se faatoaga itiiti o se vaega taua o le totoina ma le faatutupuina o a’a, ao le i valaauina [au] e aveina atu lala. Ou te faafetai na malamalama ou matua i le va o a’a ma lala. Ia tatou totoina ni a’a maualalalo ma loloto, ina ia tatou puipuia fua e manaomia o a tatou galuega” (i le Conference Report, Oke. 1978, 113; po o le Ensign, Nov. 1978, 74–75).

Iakopo 5:62–75. “Galulue i Lo Tatou Malosi i le Toe Taimi Lenei”

  • A o avea o se tasi o Fitugafulu, na folafola mai e Elder Dean L. Larsen o i tatou taitoatasi o se vaega o lenei taumafaiga mulimuli e saunia le lalolagi mo le afio mai o Iesu Keriso:

    “O le [taimi nei] o le periota ua faia ai e le Alii ma ana auauna le taumafaiga maoae mulimuli e aveina atu le savali o le upu moni i tagata uma o le lalolagi ma toe aumaia tupuaga o Isaraelu anamua o e na leiloloa o latou faasinomaga moni.

    “O le perofeta o Senosa, o le o loo taua e Iakopo i le Tusi a Mamona, ua ia faatusa lenei taumafaiga i le galuega a auauna o e tetele ma faafailele se tovine ma faaputu ona fua mo le toe taimi. Na faatusa e Senosa le Faaola i le matai o le tovine, o le na fetalai atu ia i latou o ana auauna, ‘O lenei, ia tatou o atu ma galulue i lo tatou malosi, o le toe galuega lenei, aua faauta, ua taulatalata mai le iuga, o le aso mulimuli lava lenei e tetele ai e a’u lo’u tovine’ (Iakopo 5:62).

    “Ua outou o mai i le lalolagi i le taimi ua uma ai ona faataatia le faavae o lenei galuega tele. Ua uma ona toefuatai mai le talalelei mo le taimi mulimuli. Ua faatuina le Ekalesia toetoe o vaega uma o le lalolagi. Ua uma ona tapena le tulaga mo le faatinoina o vaega mataina faaiu. O outou o tagata autu e faatinoina. O outou o se vaega o le aufaigaluega mulimuli i le tovine. O le avega lenei ua tuuina i o outou tauau. O le galuega lenei ua filifilia i ai outou” (i le Conference Report, Ape. 1983, 47; po o le Liahona, Iulai 1983, 58).

Iakopo 6:10. “Lepa Afi ma le Teio”

  • O le fuaitau “lepa afi ma le teio” o loo faafia ona tauina mai i tusitusiga paia (Faaaliga 19:20; 20:10; 2 Nifae 9:16, 19, 26; 28:23; Iakopo 3:11; 6:10; Mosaea 3:27; Alema 12:17; 14:14; MFF 76:36). Ua faaaogaina faalauaitele lenei fuaitau e faamatala ai a lē o le nofoaga o loo faatalitali mai mo le tagata e le salamo pe a maea le Faamasinoga, po o le pagatia faalemafaufau ona o le agasala.

    E faatatau i le nofoaga o loo faatali mai mo i latou o e le salamo, o loo tauina mai i faaaliga o nei ona po: “[O e amioleaga] e o atu i le lepa e mu i le afi ma le teio, faatasi ma le tiapolo ma ana agelu” (MFF 76:36).

    E faatatau i le pagatia faalemafaufau, na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) : “O le tagata o ia lava o lona faaoosala ma lona ta’usala. O le mafuaaga lena o le faaupuga, Latou te o ai i le vai o loo i ai le lepa afi ma le teio. O le puapuagatia ona o le le fiafia o le mafaufau o le tagata e pei lava o se lepa afi ma le teio” (History of the Church, 6:314).

Iakopo 7:1–23. O Serema, le Aneti Keriso

  • Iakopo 7 na faailoa mai ai le muai aneti Keriso i le Tusi a Mamona (tagai i le faamatalaga mo Alema 30:6 i le itulau 213). O Serema, e pei o isi na mulimuli i ai, na faaaogaina le “malosi i upu” ma upu faa’ole’ole e aoao atu ai “e leai se Keriso” (Iakopo 7:2, 4).

    Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) o se tasi o faamoemoega sili o le Tusi a Mamona o le fesoasoani lea ia i tatou ia iloagofie le mea moni ma le mea sese, i le faailoa mai o faamoemoega o le ituaiga o tagata e pei o Serema: “E faailoa mai e le Tusi a Mamona fili o Keriso. Na te faatoilaloina mataupu pepelo ma … faamalosiauina tagata lotomaualalo e mulimuli ia Keriso ia faasagatau atu i fuafuaga leaga, ma togafiti, ma mataupu a le tiapolo i o tatou nei taimi. O le ituaiga liliuese o loo ta’ua mai i le Tusi a Mamona, e talitutusa lava ma ituaiga liliuese ua ia i tatou i aso nei. Na mamanuina e le Atua, i lona muai silafia e le iu, le Tusi a Mamona ina ia mafai ona tatou iloa mea sese ma iloa ona faasagatau atu i mataupu ma taofi sese faaleaoaoga, faapolokiki, faalelotu, ma faafilosofia o o tatou vaitaimi” (i le Conference Report, Ape. 1975, 94–95; po o le Liahona, Me 1988, 3).

Iakopo7:2–4. O Le Ala e Aloese Ai Mai le Faaseseina

  • Na faasoa mai e Peresitene Ezra Taft Benson ni fesili se tolu e mafai ona tatou fesiligia ai i tatou lava ina ia aloese ai mai le faaseseina:

    “1. O le a se tala mai i tusitusiga faavae e uiga i ai? …

    “ O le Tusi a Mamona, na saunoa ai Polika Iaga, na tusia i papamaa o lona loto ma e lei masalosalo na fesoasoani e faasaoina o ia mai le faaseseina. …

    “2. O le taiala lona lua o le: o le a se tala a Peresitene o le Ekalesia i aso e gata ai e uiga i lea mataupu—aemaise lava le Peresitene o loo soifua [mai nei]? …

    “3. Lona tolu ma le suega mulimuli a le Agaga Paia—o le suega a le Agaga … O lenei suega e mafai ona atoatoa lona aoga pe a mama ma amio mama ma leai se agasala e faalavelave i ala o fesootaiga a se tagata ma le Atua. Na saunoa Polika Iaga:

    “‘ E mafai ona e iloa pe o taitaiina oe i le sao po o le sese … aua o mataupu faavae uma ua faaali mai e le Atua ua i ai lava le faamautinoaga o lona moni i le mafaufau o le tagata. …

    “‘ O se matua faanoanoaga pe a faapea na taitaiina i tatou e le tagata e toatasi i le faafanoga sili!’” (i le Conference Report, Oke. 1963, 16–17).

Iakopo 7:13. “ Faaali mai ia te A’u se Faailoga”

  • Na fetalai mai le Alii “o le tupulaga leaga ma le mulilulua ua latou sailia mai se faailoga” (Mataio 12:39). O i latou e mananao i se faailoga ae le muamua faaaoga le faatuatua ua latou faaalia o latou tulaga faaleagaga.

    Na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita se faataitaiga faaneionapo o lenei mataupu faavae: “A o ou talai i Filatelefia, na valaau mai se tagata lotu Saaluu mo se faailoga. Na ou fai atu ia te ia e filemu. Ina ua maea le sauniga, sa toe fai mai foi mo se faailoga. Na ou tau atu i le aofia o le tagata lea e mulilua; ma o se tupulaga leaga ma le mulilulua latou te sailia se faailoga; ma ua tau mai e le Alii ia te au i se faaaliga, o soo se tagata lava e manao i se faailoga o se tagata mulilua lea. ‘E moni lava,’ o le alaga mai lea a se tasi, ‘aua sa ou maua o ia o faatino lea amio,’ lea sa tautau atu e lenei alii ina ua papatisoina o ia” (History of the Church, 5:268).

    Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) le vaivaiga o le moomia o se faailoga e faatumauina ai le faatuatua: “Faaali mai ia te au ni tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e o faia i ai ni vavega, faailoga ma faaaliga ina ia latou tumau ai i le Ekalesia, ae o le a ou faaali atu tagata o le Ekalesia o e e le o lelei lo latou tulaga i luma o le Atua, ma e o loo savavali i auala mase’ese’e. E le o le ofoofogia o faailoga e faaali mai ia i tatou e tatou te mausali ai i le upu moni, ae o le lotomaualalo ma le usiusitai faamaoni i poloaiga ma tulafono a le Atua” (i le Conference Report, Ape. 1900, 40).

Iakopo 7:13–20. E Mulimuli Atu Faailoga i E Talitonu

  • Na folafola mai e le Alii, “E le oo mai le faatuatua i faailoga, a e mulimuli atu faailoga i e talitonu” (MFF 63:9; tagai foi i le fuaiupu 10–12). Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le a i ai faailoga i olaga o e amiotonu ona o lo latou faatuatua:

    E oo mai faailoga i le faatuatua. Atonu e faafuasei lava ona i ai se aafiaga o le faamalosia o le faatuatua o i latou ua i ai le naunautaiga faaleagaga, ae o lo latou faamoemoega sili e le o le faaliliuina o tagata i le upu moni, ae o le tauia ma faamanuiaina i latou ua uma ona liuaina. …

    “O faailoga o ni meaalofa paia o galuega faaleatua ua faapolopoloina mo le au faatuatua ma o lea ua poloaiina ai i latou e mauaina ia ‘aua nei mitamita ai” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 713–14).

Iakopo 7:27.Tofa

  • Ua fesiligia e nisi le faaaogaina o le upu faa-Falani tofa i le Iakopo 7:27. Na faamalamalama mai e se tasi o tusitala:

    “O le filifilia o upu na oo mai i se auala o le gagana a Iosefa Samita, ina ia mafai ona tatou malamalama i ai. O le pogai lea ua maua ai i tusitusiga ua faaliliuina upu e le o lauiloa i le Tusi a Mamona.

    “O le upu tofa i lona faamalamalamaaga i le lomifefiloi i aso o Iosefa Samita ‘o se faatofa; o se faailoaina o moomooga agalelei i le valavala ai o ni uo’ [o lona uiga ou te viia oe i le Atua]. (Noah Webster, O se Lomifefiloi i le Gagana Peretania, 1828). E ui o le upu e afua mai i le faa-Falani, ae sa masani ona faaaogaina i popofou o le seneturi lona sefuluiva i Egelani Fou” (Edward J. Brandt, “I Have a Question,” Ensign, Oke. 1985, 17).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O le a le mea o loo aoao mai i le tala faatusa a Senosa e uiga i taumafaiga a le Atua mo Ana fanau?

  • Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita, “ O aso nei ua o atu ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i itu uma o le lalolagi o ni auauna i le tovine ia faaputu mai nei fua ma teuina mo le taimi o le afio mai o le Matai” (Answers to Gospel Questions, 4:142). E faaopoopo atu i le galuega faafaifeautalai, e faapefea ona e fesoasoani i le Alii i le faaputuina o fua?

  • Aisea ua faamanuiaina ai metotia na faaaogaina e Serema i le lalolagi i ona po nei? E faapefea ona e malupuipuia mai ai oe lava ia?

Galuega Fautuaina