Inisitituti
Mataupu 11: 2 Nifae 17–24


Mataupu 11

2 Nifae 17–24

Folasaga

O le malamalama i tusitusiga a Isaia na sii mai e Nifae e manaomia ai lo tatou suesue ma taumafai ma le filiga. Faaaoga faamatalaga ma lou malamalama o le talalelei ia faaaoga ai valoaga ma faaaliga a Isaia e faatatau i aso amuli ae lei oo i le Afio Mai Faalua. Vaai pe faapefea e le soifua mai o Iesu Keriso, Lona soifuaga ma le misiona, ma faatafunaga ma faamasinoga o le a oo i e amioleaga i aso e gata ai, ona saunia ai le lalolagi mo Lona afio mai. Ia taulai atu i na tusitusiga ia e faamatala ai tulaga o le Toefuataiga. E le gata i lea, ia faailoa mai uiga o le lalolagi amioleaga e pei ona muai vaaia e Isaia. O le iloaina ma le faailoaina atu o le amioleaga o aso amuli o le a fesoasoani ai ia te oe e faia filifiliga amiotonu ma aloese ai mai faamasinoga tele o le a pau i luga o e amioleaga.

Faamatalaga

2 Nifae 17–24. Vaaiga Lautele ma Tua Atu

  • E toatele tagata e faigata ona malamalama i tusitusiga a Isaia ona o le natura faauiga lua o ana valoaga. I le tasi itu, o nei valoaga e talafeagai tonu lava i le valaauga o Isaia o se perofeta ma mea na tutupu i lona taimi ma le siosiomaga. O le isi itu, na ia faaaogaina na lava gaoioiga e faamalamalama ai gaoioiga i le vaeluaga o aso e faapena foi aso e gata ai. E fesoasoani le iloa o le talafaasolopito, natura o le siosiomaga, ma tulaga faalemalo na valoia e Isaia (tagai i le 2 Nifae 25:5–6).

    I le taimi na vavalo ai Isaia, sa lua malo o Isaraelu—o le malo i sisifo o Iuta ma le malo i matu o Isaraelu (e taua foi o Efaraima). O se atunuu lona tolu, o Suria, sa avea ma fili i nisi taimi ao nisi taimi o se uo i le tasi itu po o itu uma o Isaraelu ma Iuta (tagai i le Bible Dictionary, “Chronology: Kings of Judah and Israel,” 637–39). O nei atunuu na taua i faaupuga nei:

    Atunuu

    Laumua

    Teritori po o le Ituaiga

    Taitai

    Iuta

    Ierusalema

    Iuta

    Aasa, o le aiga o Tavita

    Suria

    Tamaseko

    Arama

    Resina

    Isaraelu

    Samaria

    Efaraima

    Peka, le atalii o Remalia

    Ata
    Map of kingdoms of Israel and Judah

    Sami Meititerane

    Sami o Kalilaia

    Sami Mate

    Suria

    Tamaseko

    Malo o Isaraelu i Matu

    Samaria

    Ituaiga i Matu

    Efaraima

    Reupena

    Levi (vaega)

    Tanu (vaega)

    Nafatali

    Kato

    Asera

    Isakara

    Sepulona

    Manase

    Malo i Sisifo o Iuta

    Ierusalema

    Ituaiga i Saute

    Iuta

    Peniamina

    Simeona

    Levi (vaega)*

    Tanu (vaega)

    Tagata amiotonu mai ituaiga uma (2 Nofo. 11:16–17)

    N

  • O le valaauga o Isaia i le galuega talai na oo mai i le taimi o le pau o le malosi ma le tamaoaiga o Iuta ma Isaraelu. O le malo i matu o Isaraelu (Efaraima) sa faia se faigauo ma Suria mo le malosi tuufaatasi ma le puipuiga agai i le malo o Asuria o loo pulea i latou. Ina ua le mananao Iuta e faatasi ma i latou, sa osofaia loa Iuta e Isaraelu ma Suria (tagai i le 2 Nifae 17:1).

    Na faatonuina Isaia e lapatai Aasa, le tupu o Iuta, e uiga i le saili atu i faigamalo tuufaatasi ma Iuta ina ia puipuia ona tagata, ae na teena e Aasa le lapataiga a le Alii (tagai i le 2 Tupu 16:7–20). Na faia e Aasa se ioega ma le tupu o Asuria, o Tikila-pilesa II (Pul), ma na avea ai Iuta ma malo pologa, e totogi atu lafoga ia Asuria ina ia aloese mai le saua o Suria ma Isaraelu. Ae ui i lea, na iu lava ina faaumatia e Asuria malo laiti. Na muamua Tamaseko (Suria) na pau i le 732 T.L.M., sosoo ai ma Samaria (Isaraelu) i le 722 T.L.M., ma na oo lava ia Iuta atoa, vagana ai Ierusalema, lea na pulea e Asuria i le 701 T.L.M.

    E pei lava o le tele o valoaga a Isaia, na i ai se faataunuuga i lona lava taimi (tagai i le 2 Tupu 16–18), o loo faaalia i le talafaasolopito o Isaraelu anamua ma Iuta. O se faitauga ma le faaeteete o le 2 Nifae 17–24 (tagai foi i le Isaia 7–14) faatasi ai ma folasaga o mataupu o loo aoao mai o valoaga a Isaia e faatatau foi i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma faamasinoga ae lei oo mai lena taimi matagofie, o loo faatalitali.

  • Na taua e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua “faataunuuina le tele ” o valoaga a Isaia i tupulaga fai mai ma le matafaioi a le Agaga Paia e malamalama ai i nei tusitusiga taua: “O loo i ai i le tusi a Isaia le tele o valoaga e foliga mai ua faataunuuina le tele. O se tasi e foliga mai e aofia ai tagata i aso o Isaia po o mea na tutupu i le isi tupulaga e sosoo ai. O le isi uiga, e masani ona faafaatusa, e foliga mai e faatatau i gaoioiga i le vaeluaga o taimi… O le isi uiga po o le faataunuuina o lena lava valoaga e foliga mai e faatatau i gaoioiga i le Afio Mai Faalua o le Faaola. O le mea moni o le tele o nei valoaga e mafai ona tele uiga e faamamafaina ai le taua o lo tatou sailia o faaaliga mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e faamatalaina na valoaga” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 8).

2 Nifae 17:2. O Le Aiga o Tavita

  • I le 2 Nifae 17:2 o le “aiga o Tavita” e faatatau i le Tupu o Aasa, o se e tupuga mai i le Tupu o Tavita ma o le suli i le nofoalii o le malo o Iuta.

  • Aufaatasi o lona uiga ua faatasia ma le isi. Ua faatasia Suria ma Efaraima, le malo i matu o Isaraelu.

  • O le fuaiupu “gatete lona loto” ua faaalia ai ua fefefe Aasa ma lona nuu ina ua latou iloa ua faatasia Suria ma Efaraima.

2 Nifae 17:3. Fetaiai i le Pito Alavai Aupito i Luga

  • O le igoa o le atalii o Isaia o Sarasopa o lona uiga “e toe foi mai e o totoe” (tagai i le 2 Nifae 20:21–22; Isaia 7:3a).

  • O le alavai ua taua i le 2 Nifae 17:3 o se auvai. Atonu sa siakiina e Aasa le lava o le vai o le aai ne’i i ai se tanu e poloka ai i le taimi o taua.

  • O le fanua o le ta ofu o se nofoaga na faamama ai lavalava.

2 Nifae 17:4. “Iu Aulama o loo Pupusa”

  • O le faamatalaina o tupu o Resina ma Peka i le 2 Nifae 17:4 o ni “iu aulama o loo pupusa” o le foliga o se sulu ua mate, o le faatusa ua uma lo laua malosi. O Resina ma Peka na, o le mea moni lava, ua vaivai ma ua lata ona solipalina e Asuria.

2 Nifae 17:6. “O Ae Ia Iuta”

  • Ia faaatuatuvale o lona uiga ia faaita pe faatiga.

  • O le fuaiupu “lepetia ai se ala” ua faaalia mai ai o le a taumafai Suria ma Efaraima e ulufale faamalosi atu i totonu o Ierusalema.

  • O le atalii o Tapala o se Suria na filifilia e Suria ma Efaraima e avea ma taitai faafoliga i Ierusalema.

2 Nifae 17:8. “E Gauia Lava Efaraima”

  • O le sikoa e tusa ma le 20. O le iuga la, “tolu sikoa ma le lima tausaga” o lona uiga e 65 tausaga.

  • O le malo i matu o Isaraelu na maua e Asuria i le 722 T.L.M., ma o le toatele lava o tagatanuu (lauiloa nei o ituaiga leiloloa o Isaraelu) na faatafeaina. O tagata o taua mai isi nuu na toe faatulagaina i le eria ma iu ai ina fenofoai ma tagata o totoe o Isaraelu ma ta’ua ai o Samaria. “Ua gauia Efaraima” na tupu e pei ona valoia; i totonu o le 65 tausaga, na le toe i ai se Efaraima.

2 Nifae 17:9–14. “E Tuuina Mai E le Atua Lava le Faailoga ia te Outou”

  • O le upu Eperu mo le taupou (‘almah) o le uiga moni lava “tamaitai talavou,” o loo i ai foi faauigaga faapitoa o se taupou.

    Ata
    O Le Folafolaga
  • Emanuelu, o se suafa mo Iesu Keriso, e mai upu i le gagana Eperu o le uiga “faatasi le Atua ma tatou.” O le Emanuelu o se suafa-matai e tuuina atu o se faailoga o le faasaoina e le Atua (tagai i le Isaia 7:14). O le ta’ua e Isaia o Emanuelu e i ai se uiga atonu e faaleaganuu faapena foi ma se uiga faaperofeta. O lona uiga sili ona lata mai, e mafai ona faasino i se tamaitiiti e fanau i le taimi o Isaia ma o lona tagata matua e avea o se faailoga (tagai i le 2 Nifae 17:16–19). O lona uiga e sili atu le faavaloaga, ua faailoaina faapitoa mai lava e Mataio o se valoaga i le fanau mai o Iesu i le lalolagi (tagai i le Mataio 1:18–25). O le suafa o loo maua foi i mau o aso e gata ai (tagai i le 2 Nifae 17:14; 18:8; MFF 128:22). (Mo nisi faamatalaga, tagai i le Guide to the Scriptures, “Immanuel,” 117;Bible Dictionary, “Immanuel,” 706.)

  • Ata
    Tamaitiiti o Iesu i le malumalu

    © 1987 Greg K. Olsen

    “Faatasi le Atua ma tatou” sa faamoemoe ia mautinoa ai e le Tupu o Aasa afai e liliu o ia i le Alii, ona fesoasoani lea o le Atua ia te ia. Na faamalamalamaina e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala na avea ai lenei fuaiupu ma se tasi faatusa ma se ata o le Faaola: “E tele elemene o lenei valoaga, e pei lava o le tele o tusitusiga a Isaia. O le uiga sili ona lata mai atonu na faapitoa lava i le faletua o Isaia, o se tamaitai mama ma le lelei na fanaua se atalii i le taimi tonu lava lea, na avea le tamaitiiti ma se ituaiga ma le ata lafoia o le faataunuuina o le valoaga mulimuli ane o le a iloa i le fanau mai o Iesu Keriso. O le faailoga i le valoaga faauiga-lua e maua mai ai ni faaopoopoga taua pe a tatou iloaina o le faletua o Isaia atonu e mai le aiga tupu, ma o le mea lea o lana tama o le a avea ma tagata taualoa o le aiga o Tavita. Ua toe i ai foi iinei se ituaiga, o se muai faailoaina mai o le Emanuelu sili atu, o Iesu Keriso, le alo lava o Tavita, le Tupu mamalu o le a fanau mai i se taupou moni lava. E moni lava, o lona suafa Emanuelu o le a tauaveina mai i aso e gata ai, e faatatau i le Faaola i le vaega 128 fuaiupu 22 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga” ( Christ and the New Covenant [1997], 79).

    Autu

    Isaia 7:14–17
    (2 Nifae 17:14–17)

    Isaia 8:3–7
    (2 Nifae 18:3–7)

    Mataio 1:21

    Tina

    Taupou

    Perofeta Fafine

    O Ia (Maria)

    Fanauina

    O le a to

    to

    Aumai

    O le tama tane lana tama

    Fanaua se atalii

    Fanaua se atalii

    Se atalii

    Faaigoaina o le atalii

    E faaigoa foi ia te ia o Emanuelu

    E faaigoa foi ia te ia o Maeli-sala-asa-pasa

    E faaigoa foi ia te ia o Iesu

    Donald W. Parry, Jay A. Parry, Tina M. Peterson, Understanding Isaiah (1998), 74.

2 Nifae 17:16–22. O Le faatafunaga o Efaraima ma Suria

  • I le faatusatusaga o le folafolaga o le a le faaumatia atoatoa Iuta, na valoia e Isaia le pau o le malo i matu, “le nuu ua e inoino ai,” lena e tetee ia Aasa (2 Nifae 17:16). O tupu e lua i matu i le taimi lea na fasiotia e tagata Asuria.

  • O atunuu e lua o Efaraima ma Suria o le a faaumatia e Asuria. Na oo mai le faatafunaga o Suria i le 732 T.L.M. ma Efaraima mulimuli ane i le 722 T.L.M. E pei ona tusia e Elder Holland (tagai i le faamatalaga mo le 2 Nifae 17:14 i le itulau 83), o le tama tautaua i le taimi o Isaia pe a ma le 12 po o le 13 tausaga le matua, le tausaga na faatulagaina e le tulafono a Iuta mo le tiutetauave e tatau ai.

2 Nifae 17:20. E Tafi le Ulu ma le Ava

  • O le tafiina o le ulu ma le ava o se tu masani e faia e faaalia ai le faanoanoa mo se ua maliu i le aiga. Peitai, o le faamalosia o le tafiina mo se pagota, e faatiga ma iloagofie ai le o loo afaina.

2 Nifae 17:22. “Pata ma le Meli”

  • O le pata ma le meli atonu e foliga mai o ni mea taugata, ae peitai na tuulafoaiina le laueleele e Asuria (tagai i le 2 Nifae 17:23). Mulimuli ane, na nonofo e na totoe i tua atu o le laueleele e pei o e maumau solo [Bedouins] e leai ni faatoaga e aai ai. O le pata ma le meli e tai pei lava o le kulimi oona lena e maua mai oti po o mamoe ma so o se meli vao lava e mafai ona maua.

2 Nifae 18. O Asuria, le Tufugaaao a le Alii

  • Mataupu e 18 o le 2 Nifae o le faaauauina o gaoioiga faaleatunuu o loo folasia i le mataupu 17. Na toe, lapataiina Iuta e Isaia e tetee i le faatasi atu i fili ona, e pei ona ia valoia, o le a le toe aoga i latou. O le folafolaga faamesia o Emanuelu (“faatasi le Atua ma tatou”) o le a manumalo mo i latou. O le a oo mai le osofaiga a Asuria, ae o le a ola pea Iuta. Na faaiuina e Isaia ana tusitusiga i se lapataiga e tetee atu i aoaoga ma sauniga sese o le a tosoina ese ai Iuta mai poloaiga sa ia faaalia ia i latou.

2 Nifae 18:1. Maeli-sala-asa-pasa

  • O le igoa o le atalii o Isaia, o Maeli-sala-asa-pasa, o lona uiga “ua oo mai le faatafunaga” (tagai i le 2 Nifae 20:6). O le igoa e pei e faatusa ia Asuria e o mai e faaumatia Isaraelu (tagai i le Isaia 8:1d).

2 Nifae 18:3. Perofeta fafine

  • O le upu perofeta fafine e faatatau i le faletua o Isaia. Atonu na i ai ia te ia le malosiaga faaperofeta, ma o lana tama atonu o le amataga lea o le faataunuuina o le valoaga o loo i le 2 Nifae 17:14.

2 Nifae 18:4. “Iloa e Valaau”

  • O le faamatalaga “ao lei oo ina iloa e le tama ona valaau, Lou tama e, ma lou tina e” e faatatau i le atalii o Isaia o Maeli-sala-asa-pasa pe tusa ma le lua ona tausaga. I le 732 T.L.M. na faaumatia ai Suria e Asuria ma le vaega i matu o Samaria (Isaraelu). E lei faatoilaloina atoa Isaraelu seia oo i le 722 T.L.M.

2 Nifae 18:6–7. “Le Vai o Seloa ua Tafe Lemu”

  • O se tasi faamatalaga na faamalamalamaina mai le uiga o le faatusatusaina i le va “o le vai o Seloa ua tafe lemu” (2 Nifae 18:6) ma le “malosi ma le tetele” (fuaiupu 7) vai o le vaitafe: “Na faamatalaina e Isaia ona ia faatusatusa lea o ituaiga vai e lua—o le lemu, o le tafe o vai o Seloa, i tafatafa o le mauga o le malumalu o Ierusalema, ma vai o Eufirate, o se vaitafe tele e masani ona pa ese mai lona alavai. O vai o Seloa e filemu ma matagofie, ao Eufirate e le saogalemu ma e matautia. O vai o Seloa e aumaia le ola i e feinu ai; o Eufirate e aumaia le oti i e tafefea ai pe a pa. O foliga na faia e Isaia o vai e lua o ni faatusa: o le vai muamua e suitulaga ia Iesu, le Tupu o le Lagi, e faatusa i vai o le ola; o le vai mulimuli o le tupu o Asuria, e taitaia ana autau tetele, ma le matautia ma ‘ufitia le lalolagi [pei se lolo … ma] faaumatia e o nonofo ai’ (Iere. 46:8). E pei lava ona teena Iesu e e o nonofo i Iuta, po o vai o Seloa, e faatuina e le Alii ia i latou le tupu o Asuria, po o vai o le vaitafe malosi ma le matautia lena o le a pa i tua atu o latou auvai ma ufitia ai le laueleele uma i lona faatafunaga” (Donald W. Parry, Jay A. Parry, Tina M. Peterson, Understanding Isaiah [1998], 83).

2 Nifae 18:8. “E oo ae lava i Ua”

  • O le faaupuga faafaatusa “e oo ae lava i ua” e faamanino mai ai o le tupu o Asuria o le a pulea laueleele o Iuta, e oo lava i Ierusalema. I le 701 T.L.M., na pulea atoa ai Iuta e Asuria vagana ai lona laumua.

2 Nifae 18:8, 10. “Ua Ia Te i Matou Le Atua”

  • I le taimi na pulea uma ai e Asuria Iuta, sa foliga mai ua leiloa mea uma, a o Emanuelu, po o “ua faatasi le Atua ma i tatou,” na puipuia le faaumatiaina o Ierusalema (2 Nifae 18:10). Isaia 37:33–36 o loo faamatalaina lenei gaoioiga faavavega lea e oo lava i se u e le fanaina i luga o pa.

2 Nifae 18:14. O se Malumalu, “o se Maa e Tausuai ai”

  • Na tusia e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le malosiaga o “Emanuelu” e faaola toe faaumatia: “Pe a oo mai le maa o Isaraelu, o le a avea o ia ma malumalu mo e amiotonu; o le a latou maua le filemu ma le saogalemu i lalo o le faamalumaluga o lana talalelei; ae e avea o ia ma Maa e Tausuai ai ma se Papa o le Tautevateva (o le mailei foi ma le matasele) i e fouvale ma lē usitai o nonofo i Ierusalema ma totonu foi o Isaraelu uma. O le a latou tautevateva ma pauu ona o ia; o le a latou feita ona o ana aoaoga ma o le a faaumatia ma gauia ma maileia ma pueina ona o le teenaina o ana aoaoga ” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vol. [1971–73], 3:292–93).

2 Nifae 18:17. “Ou te Faatalitali foi i le Atua”

  • Na saunoa Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le malosiaga faaleagaga e mulimuli mai pe afai tatou te tuu atu lo tatou faatuatuaga i le Alii:

    Pe a tatou tuu atu lo tatou faatuatuaga ma le talitonuga i le Alii, e tatau ona tatou tau ma lo tatou tiga i lea aso ma lea aso ma o nisi taimi o lea itula ma lea itula, e oo lava mai lea sekone i lea sekone; a o le iuga, tatou te malamalama i lena fautuaga maoae na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita a o ia tauivi ma ona tiga o lagona o le faagaloina ma le faaesea i le Falepuipui o Liperate:

    “‘Lo’u atalii e, ia i ai le filemu i lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a na o sina ituaso itiiti lava;

    “‘Ona faaeaina lea o oe e le Atua i le mea maualuga; afai e te onosai o le a e manumalo foi i ou fili uma’ (MFF 121:7–8).

    “Ou uso e, ma tuafafine, pe a oo mai tiga, tofotofoga, ma faigata i le olaga, faalatalata i le Faaola. ‘Faatalitali ia Ieova, … saili ia te ia’ (Isaia 8:17; 2 Nifae 18:17). ‘Ao e faatalitali ia Ieova, e toe faafouina lo latou malosi; latou te sii ae apaau e pei o aeto; latou te femoei ae le vaivai; latou te savavali ae le tigaina’ (Isaia 40:31). Faamaloloina o le Agaga ma le Tino; ia onosai” (i le Conference Report, Oke. 1998, 19; po o le Liahona, Ian. 1999, 16).

2 Nifae 18:19. “Aitu vavalo, ma … Taulaitu o e Tilotilo”

  • I na taimi o le pogisa, sa saili atu tagata i agaga o e oti nai lo le talitonu i le Alii. O le tilotilo ma memu a taulaitu e faatatau i leo pisapisao ma leo musumusu o se tasi e faapea o loo fesootai ma e ua oti.

2 Nifae 19. “Ua Fanau mai mo i Tatou se Tama”

  • A o agai atu Asuria e tau ma Isaraelu (Efaraima) ma Suria ua faatasia, na latou faaumatia Tamaseko ma pulea le itu i matu o Isaraelu, na taua mulimuli ane o Kalilaia (tagai i le 2 Tupu 15:27–31). O le faaupuga i le 2 Nifae 19:1e faatatau i lenei mea na tupu o se “pouliuli” na aumaia “puapuaga.” E ui lava i lenei osofaiga ma le taufaamatau na oo i le isi vaega o Isaraelu ma Iuta i saute, na valoia e Isaia le afio mai o le Mesia i lenei vaega e pei o le oo mai “o se malamalama tele” (2 Nifae 19:2). O laueleele na mautofi ai ituaiga o Sepulona ma Nafatali sa i Isaraelu i matu, po o Kalilaia, lea na tupu ae ai Iesu ma faia ai le tele o Lana galuega. Na vaai Mataio ma Ioane i le mea moni o le aumau o le Mesia i le nuu o Kalilaia e faataunuu ai le valoaga a Isaia (tagai i le Mataio 4:12–16; Ioane 1:5).

2 Nifae 19:6–7. “E i Lona Ua foi le Malo”

  • Na tusia e Elder Jeffrey R. Holland le faataunuuina o le valoaga a Isaia i le 2 Nifae 19:6–7 e faatatau i le Togiola faapea foi le taimi o le Meleniuma: “O le mea moni o le malo o le a iu lava ina i lona ua e faamautuina ai le mea o le a iloa e le lalolagi uma i se aso—o le Alii o alii ma le Tupu o tupu ma e i ai se aso o le a pule ai i le lalolagi ma lana Ekalesia i la le tino, faatasi ai ma le mamalu uma ma ofu paia e avea mo se tupu ma se faitaulaga sili. O tagata uma e mafai ona fiafia i le mea moni ona o le malo —ma avega o loo i ai—o le a i lona ua, o le a matua siitia ese atu mai o tatou ua. O se tasi lenei o fuaitau i le Isaia e uiga i le Togiola, le tauaveina ese atu lea o a tatou agasala (pe sili foi ona itiiti i lenei fuaitau, a tatou avega faaletino) i le ua o Keriso” (Christ and the New Covenant, 80).

  • Na fesoasoani mai foi Elder Jeffrey R. Holland ia tatou iloa le taua o suafa eseese ua tuuina atu i le Alii o Iesu Keriso:

    “O se ‘Fautua Lelei,’ o ia o lo tatou puluvaga, lo tatou fautua, e puipuia lo tatou tulaga i fale faamasino o le lagi. ‘E tulai le Atua e fautua, ma tu e faamasino i le nuu,’ Isaia (ma Nifae) na faamanatuina mai muamua [2 Nifae 13:13]. Matau le agaalofa matagofie o lo tatou fautua ma le puluvaga i lenei fuaitau o mau o aso e gata ai:

    “‘Faalogo ia te ia o le lagolago i le Tama, o loo fautua i lou tulaga i ona luma—

    “‘O loo faapea mai: Tama, faauta i le puapuaga ma le maliu o ia e lei faia se agasala, le e te fiafia i ai; faauta i le toto o lou Alo na faamaligiina, le toto o ia le na e tuuina mai ina ia faamamaluina lau afio;

    “‘O le mea lea, Tama e, ia faasaoina ai ou uso nei o e talitonu i lou igoa, ina ia latou o mai ia te au ma maua le ola faavavau’ [MFF 45:3–5].

    “Ioe, e pei ona tusia e Isaia, o Keriso e le gata o se puluvaga ae o se faamasino foi [tagai i le Mosaea 3:10; Moronae 10:34; Mose 6:57]. O totonu o lena matafaioi o se faamasino e mafai ona tatou maua ai le uiga sili atu i le faamatalaga fai soo a Apinati o ‘Le Atua lava’ o le a afio mai lalo e faaola lona nuu [Mosaea 13:28; tagai foi i leMosaea 13:34; 15:1; Alema 42:15]. E faapei o le faamasino i lena potu faamasino i le lagi, ua le loto e fesili atu i se tasi ae na o ia lava e tauave avega a tagata agasala o loo tutu i le pa, ua tatala ese ona ofu faamasino ma sau i lalo i le lalolagi e tauave e ia lava a latou ta. O Keriso i le avea ai ma faamasino alofa o se mataupu matagofie ma le manaia e pei o Keriso o se fautua, puluvaga, ma le lagolago.

    “‘Atua Malosi’ ua tau mai ai se mea e uiga i le mana o le Atua, lona malosi, malosi aoao, ma le uunaiga le matineia. E vaai Isaia ia te ia e mafai i taimi uma ona manumalo i aafiaga o le agasala ma solitulafono a lona nuu ma manumalo e faavavau i e o le a faapologaina le fanauga a Isaraelu.

    Ata
    Faatusa o Keriso

    “‘Tama Faavavau’ ua faamamafaina le aoaoga faavae o Keriso o se Tama—Foafoa o lalolagi e le masino, le Tama o le ola faaletino toefuataiina e ala i le Toetu, le Tama o le ola faavavau mo ona atalii ma afafine na fanaua faaleagaga, ma o le Toatasi e galue mo le Tama (Eloima) e ala atu i le pule paia mai le Atua. E tatau ona saili atu tagata uma ia fanauina ia te ia ma avea ma ona atalii ma ona afafine [tagai i le Mosaea 5:7].

    “Mulimuli lava, o le fuaiupu ‘Faipule o le Filemu,’ tatou te olioli pe afai e afio mai le Tupu, o le a le toe i ai se taua i le loto o le tagata po o atunuu o le lalolagi. O le tupu o le filemu lenei, le tupu o Salema, le aai o le a avea mulimuli ane ma Ieru-Salema. O le a aumaia e Keriso le filemu ia i latou e talia o ia i le lalolagi i soo se vaitaimi e ola ai, ma o le a ia aumaia le filemu ia i latou uma i lana nofoaiga mamalu i le meleniuma faapena foi pe a mavae atu” (Christ and the New Covenant, 80–82).

2 Nifae 19:11–12. “Ua Faaloaloa Mai Pea Lona Aao”

  • O e “tau ma Resina” o Asuria

  • A o le fuaiupu “ua faaloaloa mai pea lona aao” e masani lava o se faaaliga o le ita amiotonu, e faapea foi i nisi itu o se aao o le alofa (tagai i le 2 Nifae 28:32; Iakopo 6:4–5).

2 Nifae 19:18–19. “Fafie o le Afi”

  • I le 2 Nifae 19:5 o ofu ua taaia i le toto ua faia ma fafie o le afi e saunia ai mo le olioli ma le filemu o le “malamalama tele” (fuaiupu 2). I le faatusatusaga, o le fafie o le afi i fuaiupu 18–19 o le amioleaga lea, e aofia ai tagata o e nonofo ai pea i le pouliuli e oo lava i le tulaga ua le faasaoina lo latou lava uso.

2 Nifae 20. Faamasinoga a le Atua ia Asuria

  • E ui lava na faatagaina Asuria e manumalo ia Isaraelu ma Iuta, ae na latou feagai foi ma faamasinoga a le Atua mo lo latou amioletonu. Mataupu 20 o le 2 Nifae o loo i ai se valoaga e faatatau i le taunuuga o Asuria, ma o le faataunuuina o lena valoaga na faamautuina i le talafaasolopito. Na taua e Isaia nisi o itu taua faamanuiaina a Asuria (tagai i le fuaiupu 9) ma na vavalo i le osofaiga mulimuli ane ma le faamanuiaina faasaga ia Iuta, e oo lava i le lisiina o igoa o le tele o aai o Iuta o le a pauu ia Asuria (tagai i le fuaiupu 28–32). Ae ui i lea, na iu lava ina faiaina Asuria ma o le faatafunaga o Isaraelu faapea ma Asuria o loo faamatalaina ua atoatoa (tagai i le fuaiupu 15–19). O le faatafunaga o Isaraelu ma Asuria o se faatusa foi lea o le faatafunaga o e amioleaga i soo se tausaga, e aofia ai aso e gata ai.

2 Nifae 20:5–6. “O Le Sasa a Lo’u Ita”

  • I Lona alofa na auina atu ai pea lava pea e le Alii perofeta e valaauina Lona nuu ia salamo. Ina ua teena perofeta, na faatagaina e le Alii Asuria e avea o se sasa faasala i Lona nuu. Ina ua faataunuuina lena faamoemoega, na faasalaina Asuria e le Alii mo lana amioleaga (tagai i le 2 Nifae 20:12) e ala atu i lima o se tasi nuu, o Papelonia.

2 Nifae 20:12–15. “Pe Faamaualuga ae ea le Ili … ?”

  • Na faatusatusa e le Alii Asuria i se ili e faamaualuga i le uuina o le au. O le ili (Asuria) e leai sona lava malosi, ma o lana pulega ua lata ona pau.

2 Nifae 20:16–19. O e Amioleaga e Faaumatia i le Aso e Tasi

  • Na faaaogaina e Isaia le pau o Asuria o se faatusa ma se atalafoia o le faatafunaga o e amioleaga i le taimi o le Afio Mai Faalua. Na faatonuina e Elder Bruce R. McConkie le aufaitau o lenei fuaitau pe faapefea ona faatulaga ma malamalama i tusitusiga o i le mataupu o le Afio Mai Faalua: “O Isaia, na talanoa i le Afio Mai Faalua, ma fai mai: ‘E avea foi ma afi le malamalama o Isaraelu, e fai foi ma mumu o le afi lona Alii Paia: e susunuina foi ma faaumatia ona laau talatala ma ona laau tuitui i le aso e tasi.’ Ma o loo faapea mai e uiga i le aso o le susunuina pe a faamamaina le tovine. ‘Ma [o le afi] e faaumatia le matagofie o lona vao matua, o le agaga atoa ma le tino,’ ua faaauau le faamatalaga. ‘O laau foi e totoe i lona vaomatua e itiiti ia e mafaia lava ona tusia e se tamaitiiti.’ Ua matua faateleina le amioleaga o tagata, ua matautia a latou amio faatiapolo, ma e toaitiiti—i le faatusatusaga—o le a faatasi ai i lea aso. ‘Ma o le a oo foi i lea aso’—le aso o le susunuina, le aso e faaumatia ai mea leaga uma lava, le aso e toaitiiti ai tagata e totoe—‘o e totoe i Isaraelu, ma e ua sao o le aiga o Iakopo i le na te taia i latou; ae faalagolago ma le faamaoni i le Atua, o le Paia o Isaraelu.’ (Isa. 10:17–21.) O le a faapotopotoina i latou pe a mavae le afio mai o le Alii” (The Millennial Messiah [1982], 315–16).

2 Nifae 21. O Le La Laau o Iese

  • Na aoaoina Isaia e le Alii i mea moni taua e uiga i aso e gata ai i le tuuina atu lea o faaaliga vaaia manino. E pei o Moronae (tagai i le Mamona 8:34–35), na vaai Isaia i mea e tutupu i o tatou aso ma mea na tutupu o le a tuuina mai e le Alii i aso o le meleniuma. O le tele o valoaga a Isaia e faatatau tonu lava i le Toefuataiga o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

2 Nifae 21:1–5, 10. O Le Pogai, Tatupu, ma le La

  • Ina ua faaali atu Moronae ia Iosefa Samita ia Setema 21, 1823, “na ia siina mai le mataupu e sefulutasi o le Isaia, ma fai mai ua lata ona faataunuuina” (Talafaasolopito—o Iosefa Samita 2:40). O ai le pogai o Iese ma o ai le la e tupu mai le pogai? Na taliina e le Alii nei fesili i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–4. Ae ui i lea, o le faitau ma le faaeteete ma le manatunatu loloto e manaomia e filifili ai po o ai e faatatau i ai fuaiupu faafaatusa taitasi.

    Na faailoa mai e Elder Bruce R. McConkie o Keriso o le la i le Meleniuma: “‘Faauta, e oo mai ona aso, o loo fetalai mai ai Ieova, ou te faatupuina ai mo Tavita le La laau amiotonu, e pule foi le Tupu, e manuia o ia.’ … (Ier. 23:3–6.) O lona uiga, o le Tupu o le a pule lava ia i le lalolagi i le Meleniuma o le La na tupu mai le aiga o Tavita. … O Ia o le Alii o Ieova, o ia lava ua tatou faaigoa o Keriso” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 193).

    O se vaaiga faaopoopo e tusa ai ma le malo o le Alii i aso e gata ai o loo milo faatasi ma le valoaga faamesia i le 2 Nifae 21:1: “O le a tupu mai le la ai le pogai o Iese.” Ua faailoa mai e faaaliga o aso e gata ai lenei la “o se auauna i lima o Keriso” (MFF 113:4). O le manatu o se auauna o aso e gata ai o loo taua pei se solo i le 2 Nifae 21:10, o le taimi lea ua taua “o le pogai o Iese.” O lenei pogai e faailoaina mai o se tagata o le a umia le perisitua “ma ki o le malo, ma se tagavai, ma le faapotopotoina o lou nuu i aso e gata ai” (MFF 113:6). O lea tagata o le Perofeta o Iosefa Samita. E faapena foi perofeta o sosoo ai o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai.

    Na faaalia e Elder Bruce R. McConkie lenei lava lagona e tasi: “Pe ua tatou sese ea i le faapea o le perofeta o loo taua mai o Iosefa Samita, le na oo mai ai le perisitua, le na mauaina ki o le malo, ma le na faatuina le tagavai mo le faapotopotoina o le nuu o le Alii i lo tatou tisipenisione? Ma pe le o ia foi o le ‘auauna i lima o Keriso, o le e tupuga mai sona vaega ia Iese ae faapea foi Efaraima, po o le aiga o Iosefa, le ua tuuina atu i ai le tele o le mana’? (MFF 113:4–6.) O i latou o loo matala o latou taliga i musumusuga a le Faavavau o le a iloa le uiga o nei mea” (Millennial Messiah, 339–40).

2 Nifae 21:9. “O Le a Tumu le Lalolagi i le Malamalama o le Atua”

  • Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le sasaa mai o le malamalama mai le lagi e aofia ai se malamalamaaga i ala a le Atua, se faateleina i le faatasi mai o le Agaga Paia, ma se malamalamaaga o le mataupu faavae o le perisitua:

    “Ua tatou iloa i o tatou taimi se malamalama maoae e uiga i le lalolagi ma ona tagata. Ae e le o iloa e tagata o le lalolagi se malamalama faateleina faapena e uiga i le Atua ma lana fuafuaga mo lana fanau. I lena mataupu, o le mea e manaomia e le lalolagi e le o le tele atu o sikolasipi ma tekonolosi ae o le sili atu o le amiotonu ma faaaliga.

    “Ou te tulimatai i le aso na valoia e Isaia pe a ‘tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova’ (Isaia 11:9; 2 Nifae 21:9). I se saunoaga musuia, na faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita le Alii ua ‘liligiina ifo le malamalama mai le lagi i luga o le Au Paia o Aso e Gata ai’ (MFF 121:33). E le tupu lenei mea mo i latou e ‘manumanu o latou loto i mea o lenei lalolagi, ma manao i viiga mai tagata’ (121:35). O i latou e le mafai ona aoao ma faaaoga ‘mataupu faavae o le amiotonu’ (121:36) o le a tuu ia te i latou lava e aa i tui i e pule, ‘e faasaua i le au paia, ma faasagatau i le Atua’ (121:38). I le faatusatusaga, ua faia e le Alii lenei folafolaga maoae i e faatuatua:

    “‘O le aoaoga faavae o le perisitua o le a faamamaina i luga o lou agaga e pei o le sau mai le lagi.

    “E avea le Agaga Paia ma au aumea tumau, a o lou tootoo ma tootoo le feliuliuai o le amiotonu ma le upu moni; o lou malo foi o le a faia ma malo faavavau, e aunoa foi ma faiga faamalosi o le a tafe ia te oe e faavavau faavavau lava” (MFF 121:45–46)”(i le Conference Report, Ape. 1989, 38–39; po o le Liahona, Iul. 1989, 39).

2 Nifae 21:10–16. Faapotopotoina i Aso e Gata ai

  • Ia Setema 21–22, 1823, na faaali faalima ai le agelu o Moronae i le Perofeta o Iosefa Samita. O le fa o na asiasiga e lima, mai isi faatonuga, na sii mai le Isaia mataupu 11 ma le tautinoga ua lata ona faataunuuina (tagai i le Talafaasolopito—o Iosefa Samita 2:40). I totonu o ni nai tausaga sa tuuina atu loa ia Iosefa Samita ki o le perisitua e manaomia e amata ai le faataunuuina o lenei valoaga (tagai i le MFF 110:11).

2 Nifae 21:11. O Le Faapotopotoina Lona Lua

  • Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) o le taimi mo le faapotopotoina lona lua o le aiga o Isaraelu ua faapolopolo faapitoa lava mo aso e gata ai:

    “Ua oo mai lava le taimi ua toe faaloaloa ai e le Atua o Aperaamo, o Isaako, ma Iakopo, lona aao mo le taimi lona lua e laveai e o totoe o lona nuu, na totoe mai Asuria, ma mai Aikupito, ma mai Pato, ma mai Kusa, ma mai Elama, ma mai Sainara, ma mai Hamata, ma mai motu o le moana, ma faatasi ai ma i latou e aumaia le atoatoaga o Nuu ese, ma osia lena feagaiga ma i latou, lena na folafolaina pe a aveeseina a latou agasala. … O lenei feagaiga e lei osia lava ma le aiga o Isaraelu, faapena foi ma le aiga o Iuta. …

    “O Keriso, i aso o Lona faitino, na ofo atu e osia se feagaiga ma i latou, ae na latou teena o Ia ma Lana ofo, ma o le taunuuga la, na gauia i latou, ma na leai se feagaiga na osia ma i latou i lena taimi. …

    “O le mea lea ina ua teena e lenei aiga filifilia ia Keriso ma Ana ofo, na fai atu loa avefeau o le faaolataga ia i latou, ‘O lenei, matou te liliu atu i Nuu ese;’ ma na taliaina e Nuu ese le feagaiga, ma na faapipiina atu i le mea na gauia mai ai le aiga filifilia (History of the Church, 1:313).

2 Nifae 22. Pese o Viiga

  • O le mataupu 22 o le 2 Nifae o loo i ai pese e lua o le loto faafetai ma viiga mo le aso o le meleniuma. Latou te tuuina mai le folafolaga sili o le a talia e tagata le Alii, vivii ia te Ia, ma olioli i Ana faamanuiaga. O se taimi o le a fefaasoaai ai a latou molimau, agaga faafetai, ma le alofa mo isi. Viiga 49, “O Iesu Lou Sulu,” i le tusi pese AAG e faaautu i lenei fuaitau na faaaogaina e Isaia i le mataupu 12, fuaiupu 2.

2 Nifae 22:3. “Vai i Vaipuna o le Faaolataga”

  • Na faailoa mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le puna o le vaiola: “Ua saunia e le Alii le vaiola lena e mafai ona faamalieina le galala aasa o i latou ua paaa olaga i se la mala o upumoni. Ua Ia faamoemoeina i tatou e tuuina atu ia te i latou le atoatoa o le talalelei, i le tuu atu lea ia i latou o tusitusiga paia ma upu a perofeta e molimau atu i le moni o le talalelei toefuataiina, e faamama ai lo latou galala. Pe a feinu i latou mai le ipu o le malamalama o le talalelei, o le a faamalieina lo latou galala a o malamalama i latou i le fuafuaga sili o le fiafia a lo tatou Tama Faalelagi” (i le Conference Report, Ape. 1995, 23; po o le Liahona, Iul. 1995, 21).

2 Nifae 23. O Le Faafanoga o Papelonia

  • Na muai vaai Isaia i le faafanoga atoa lava o Papelonia, le faaleagaina o lona mamalu, ma le amioleaga faasoloatoa o ana ‘au. Na auina atu e le Atua se valaau mo itu malolosi e potopoto faatasi e faatoilalo Papelonia (tagai i le 2 Nifae 23:2–6). Na talia mai le valaau ina ua faatasi mai Metesa ma Peresia i lalo o Kuresa le sili na latou polokaina le vaitafe o Eufirate ma savavali atu i le vai ma lalo o pa o Papelonia e pulea le aai ma faatoilalo le malo i le 538 T.L.M. O le taua o le mea na tupu e sili atu le faaalia manino mai le mafaufau i foliga o le faaupuga o Papelonia i se tulaga faaleagaga. I ana valoaga na faaaogaina ai e Isaia le faaupuga Papelonia e faatusa i le tulaga faaleagaga lautele o le lalolagi i aso e gata ai. O le valaau e mo “tagata faapaiaina” (2 Nifae 23:3), o le Au Paia o aso e gata ai, e potopoto faatasi ma faatasi atu ma le Atua i le faatoilaloina o e amioleaga (Papelonia) mai le lalolagi.

    Ata
    Faaaliga a Isaia i le faafanoga o Papelonia

    Paul Gustave Dore

2 Nifae 23:6. “O Le Aso o le Atua”

  • O le fasifuaitau “le aso o le Atua” ua faaaogaina soo e faamatalaina ai faamasinoga a le Atua e faasala ai e amioleaga ae faasaoina e amiotonu. O le saunia mo lena aso na faapea mai ai le Atua, “Afai ua saunia outou o le a outou le matatau ai lava” (MFF 38:30).

2 Nifae 24:4–20. O Le Pau o Lusifelo ma le Pau o Papelonia

  • I le 2 Nifae 24 na tausalaina e le Alii le amioleaga o le aiga o Isaraelu, e ala atu ia Isaia. Na ia valoia o faamasinoga tetele o le a oo mai ia Isaraelu ona o le leaga o loo i ai. E masani lava, o nei faamasinoga e faataunuuina e ala mai i isi atunuu. O faaaliga faaperofeta o lenei faafanoga e faapupula mai ai le matafaioi a le fili o le pogai autu o le faavauvau i atunuu. E ala mai pulega faavaloaga, ua tatou iloa ai o le a iu lava ina toilalo Lusifelo.

2 Nifae 24:12. Lusifelo

  • Pau lava taimi i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona o loo i ai le igoa Lusifelo o loo faaaogaina i le Isaia 14:12 ma le 2 Nifae 24:12. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25–28 ua tatou aoao ai o Lusifelo (o lona uiga “ave sulu”) o le igoa o Satani i le muai olaga. Ona o lona fouvale i le Atua, na pau ai o ia mai lona tulaga o le “pule i le afioaga o le Atua” (fuaiupu 25) ma “na taua o le Tiapolo” (fuaiupu 26), o lona uiga o le “faafanoga.”

    Na faaaogaina e Isaia le tala i le faamaualuga o Lusifelo ma lona pau mai le lagi (tagai i le 2 Nifae 24:12–19) o le faatusa o manatu maualuga ma le pau maualalo o le tupu o Papelonia (tagai i le fuaiupu 4).

    O le faamatalaga e Isaia o Papelonia ma ona taitai o se faatusa foi ma le atalafoia o le taimi o le a saisaitia ai Satani ma o le a leai sona malosiaga i atunuu i le Meleniuma. Pe a tatalaina o ia mo sina taimi pe a maea le Meleniuma, o le a iu lava ina leai ma sona malosiaga i le iuga o le talafaasolopito o le lalolagi faaletino. O le a faasino atu o ia ma atalii o le malaia i le “pogisa i fafo.”

  • Na faailoa mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le sese autu o uiga o Satani na tau atu ai i lona pau mai le lagi:

    “I le fono i le muai olaga, o le faamaualuga na pau ai Lusifelo, ‘le atalii o le taeao’ (2 Nifae 24:12–15; tagai foi i le MFF 76:25–27; Mose 4:3). …

    “I le fono i le muai olaga, na tuu atu e Lusifelo lona manatu faatu e faatautava ma le fuafuaga a le Tama sa lagolagoina e Iesu Keriso (tagai i le Mose 4:1–3). Na manao ia faamamaluina o ia i luga ae o tagata uma (tagai i le 2 Nifae 24:13). O lea la, o lona manao faamaualuga ia pau le Atua (tagai i le MFF 29:36; 76:28)” (i le Conference Report, Ape. 1989, 3–4; po o Liahona, Iulai 1989, 4–7).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • A o e suesue i le 2 Nifae 17–19, vaai auala e totonugalemu ai Iesu Keriso i faamoemoega o aso e gata ai.

  • O fea lapataiga a Isaia e uiga i faamasinoga o aso e gata ai e sili ona taua ia te oe?

  • O a auala o le a “tele” ma “matautia” ai le Afio Mai Faalua?

Galuega Fautuaina

  • A uma loa ona e faitauina ma le faaeteete ma suesueina nei mataupu o le Isaia ma faamatalaga faaliliu o i ai, tusi i se isi fasi pepa po o le a le vaaiga faaperofeta e sili ona taua o i ai se taua ma se aoga mo oe i le avea ai o oe ma se tasi o le Au Paia o Aso e Gata ai ma lo tatou lalolagi i aso nei. Faailoa mai se manatu autu mai poloka mau taitasi o i lalo:

    2 Nifae 17–18 ___________________________________________________________________________________

    2 Nifae 19 ______________________________________________________________________________________

    2 Nifae 20:12–19 ________________________________________________________________________________

    2 Nifae 21:10–14 ________________________________________________________________________________

    2 Nifae 22 ______________________________________________________________________________________

    2 Nifae 23 ______________________________________________________________________________________

    2 Nifae 24 ______________________________________________________________________________________