Inisitituti
Mataupu 7: 2 Nifae 1–3


Mataupu 7

2 Nifae 1–3

Folasaga

O upu fautua faaiu ma apoapoaiga a Liae i lana fanau o ni upu alofa ma sili ona malolosi. I se ala manino ma le aoga na ia aoaoina ai lona atalii o Iakopo i le sootaga i le va o le Foafoaga, o le Pa’u, ma le Togiola a Iesu Keriso. Na ia tuuina atu i lona atalii o Iosefa lana folafolaga faaperofeta o Iosefa le atalii o Isaraelu, e aofia ai lana molimau o le Toefuataiga o le talalelei e ala mai i se e igoa foi ia te ia i aso e gata ai, o Iosefa Samita le itiiti. A o e suesue i le auiliiliga o le ata o le faaolataga, faapea foi ma le faataunuuga o valoaga e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, o le a tuputupu ae ai lau molimau o le alofa o le Atua ma Lona popole mo Ana fanau uma.

Ata
Faatafunaga o Ierusalema

Gary Kapp, © IRI

Faamatalaga

2 Nifae 1:5–11. “O Se Nuu o le Saolotoga”

  • Na molimau Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) o Amerika o se laueleele o le saolotoga ua vaetofia mo le Toefuataiga o le talalelei: “Sa fuafua e lo Tatou Tama o i le Lagi le oo mai o Augatamā Faavae ma la latou ituaiga o faigamalo o se laasaga faavae tomua e tatau ai e tatai atu i le toefuataiga o le talalelei. Sei manatu foi i le fetalaiga a lo tatou Faaola o Iesu Keriso na tuuina mai e tusa ma le lua afe tausaga ua mavae i le taimi na Ia afio mai i le laueleele folafolaina lenei e faapea: ‘Aua o le poto o le Tama e faatuina ai i latou i lenei laueleele e faatumauina i latou e le mana o le Tama, e fai ma nuu saoloto, ina ia latou aumai nei mea’ (3 Nifae 21:4). Ua faatuina Amerika, le laueleele o le saolotoga e avea ma laueleele faavae i le faagaoioiga o Lana ekalesia toefuataiina” (i le Conference Report, Oke. 1987, 3; po o le Liahona, Ian. 1988, 3).

  • Na faamalamalama mai e Elder Eduardo Ayala o le Fitugafulu o faamanuiaga o le talalelei o loo maua nei, i soo se mea e i ai tagata o le Ekalesia faamaoni: “O tulaga o tagata atoa ma malo ua suia ona o le agai i luma o le lalolagi; e ui i lea, i nofoaga e tele faapena, pe o luga o atumauga ua paepae i le sau, pe o totonu o vanu mafanafana, pe o tafatafa o vaitafe, pe o totonu o toafa, pe o fea lava e maua ai uso o la tatou Ekalesia, o loo i ai foi i latou o e o loo ola i nei mataupu faavae ma o loo latou faia faapena, ua latou faamanuiaina ai isi foi tagata;” (i le Conference Report, Ape. 1995, 39; po o le Liahona, Iul. 1995, 35).

2 Nifae 1:13–23. Ala mai ia ai le “Moe o Seoli”

  • O le le usitai i poloaiga a le Alii e faatagaina ai Satani e faaseseina i tatou, ma tatou le manatua ai le malamalama ma le upu moni sa tatou iloa ma aoaoina muamua. Na faamatalaina e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili lenei tulaga le saogalemu: “O se tasi o aafiaga o le le usitai i le Atua, e foliga mai o le fausia lea o se tui faagase faaleagaga ua lava lona malosi e taofia ai le gase a o motusia fesootaiga ma le Atua. Ua le gata i le mou malie atu ai o le molimau i le upumoni, a e ua oo foi i le manatuaina o le iloa o le mea sa i ai i le malamalama ua amata ona foliga mai ua na o se vaaiga faalemafaufau” (“A Life Founded in Light and Truth,” Brigham Young University 2000–2001 Speeches [2001], 81).

2 Nifae 1:22. Malaia e Faavavau

  • I le fuaiupu 22 i le 2 Nifae 1 e le o lona uiga o le faatamaia ma le aveesea o le agaga ma le tino o e amioleaga. O o tatou agaga e faavavau lo latou natura, ma o tagata uma e fananau mai i le lalolagi o le a maua le toetu faaletino (tagai i le Alema 11:43–44). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le uiga o le faatamaia o le agaga e pei ona faaaogaina e Nifae:

    “E le o le uiga o le faatamaia o le aveeseina atoa lea. Ua tatou iloa, ona ua aoaoina i tatou i faaaliga a le Alii, e le mafai ona faaumatia le agaga.

    “O agaga taitoatasi ua fanau mai i lenei lalolagi, o le a maua le toetu ma le tino ola pea ma tumau e faavavau. E le o le uiga o le faaumatia o le aveeseina mai atoa. Pe a fetalai mai le Alii e faaumatia i latou, o le uiga o lana fetalaiga, e faateaeseina mai i latou mai lona afioaga, o le a motusia mai i latou mai le afioaga o le malamalama ma le upumoni, ma o le a le ia i latou le avanoa e maua ai lenei olataga; ma o le faaumatia lena” (Doctrines of Salvation, tuufatasia e. Bruce R. McConkie, 3 tusi. [1954–56], 2:227–28). E faamutaina e le amioleaga le avanoa mo le toetu mai i se tikeri o le mamalu e maualuga atu (tagai i le MFF 88:30–31).

2 Nifae 2:2. Faapaiaina Puapuaga e Fai ma Manuia

  • I le 2 Nifae 2:2 na faapea mai ai Liae, o puapuagatia tatou te gafatia e mafai ona galulue faatasi mo lo tatou lelei. (tagai foi i leMFF 98:3). Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai e lo tatou agaga faafetai ona iloa atu o tatou puapuaga o se vaaiga o lo tatou faamoemoega i lenei lalolagi: “Pe a tatou faafetai atu i mea uma, tatou te vaaia lava ia faigata ma mea matautia i tua atu o faamoemoega o le olaga. Na auina mai i tatou iinei ina ia tofotofoina. E tatau ona i ai le faafeagai o mea uma. E tatau ona tatou aoao ma alualu i luma e ala i lena faafeagai e ala i le faafetaiaia o o tatou luitau faapea ma le aoaoina atu o isi ina ia faia foi faapea.” (i le Conference Report, Ape. 2003, 103; po o le Liahona, Me 2003, 97-98).

  • Na faamalamalama mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e tuuina mai e le Atua ia i tatou luitau o loo fuafuaina e fesoasoani ai ia i tatou e tuputupu ae ai faaleagaga: “E masani ona saputu le oo mai o lui eseese ia i tatou i le taimi tonu lava e foliga mai ai ua matua lelei ma filemu mea uma i o tatou olaga. Afai o ia toatuga e le o ni iuga o sou faalogogata, o ni faamaoniga ia ua lagona e le Alii ua e saunia e te alualu atili i luma (tagai i le Faataoto 3:11–12). O lona uiga na te tuu mai ia te oe mea e uunaia ai le alualu i luma, malamalama ma le alofa e faaleleia atili ai oe mo lou manuia e faavavau. E manaomia se taumafaiga malosi tele lava, ina ia avatu oe mai le mea o loo e i ai nei, i le mea ua Ia finagalo ia e oo atu i ai, ma o le tele o taimi, o le a e lagona i lena taumafaiga le mafatia ma le tiga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 18; po o le Liahona, Ian. 1996, 19–17).

2 Nifae 2:4. “E Le Faatauina le Olataga”

  • O le uiga o le Faaolataga “o le faasaoina lea mai le oti faaletino ma le faaleagaga. O le a faasaoina uma mai tagata mai le oti faaletino e ala i le alofa tunoa o le Atua, e ala i le maliu ma le toetu o Iesu Keriso. E mafai foi ona faasaoina mai tagata taitoatasi mai le oti faaleagaga i le alofa tunoa o le Atua, e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso. O lenei faatuatua o loo faaalia lea i se soifuaga usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei ma le auaunaga ia Keriso” (Guide to the Scriptures, “Salvation”).

  • E ala mai i le Togiola a Iesu Keriso, o le ata o le faaolataga e maua fua e tagata uma. E le o le uiga o lea mea e faapea o le a mauaina uma e alii ma tamaitai le taui lava e tasi. E pei ona molimau mai Alema, “O se fia sau, e mafai ona sau ma inu fua i le vai o le ola.” Ae sa ia faaopoopo mai le lapataiga lenei: “A o se le fia sau, e le faatauanauina o ia, pe a oo foi i le aso gataaga, e toe tuuina atu ia te ia e tusa ma ana galuega” (Alema 42:27). E maua fua le faaolataga i le uiga lea o loo tuuina mai e le alofa tunoa o le Atua e ala mai i le Togiola a Keriso mo i latou uma o e mauaina. E le maua fua i lona uiga lea o loo tuuina mai i tagata uma e tusa lava pe o le a le mea latou te talitonu ai pe faapefea foi ona latou filifili le olaga latou te ola ai.

2 Nifae 2:6–30.
Ata
mau tauloto
Foafoaga, Pau, ma le Togiola

  • Na faasoa mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le malamalamaaga lenei e uiga i le felavesai o fesootaiga i le va o le Foafoaga, o le Pa’u, ma le Togiola: “E le mafai ona talitonu ia Keriso ma lana taulaga togiola, i lona uiga moni atoatoa o loo manaomia ina ia maua ai le faaolataga, e aunoa ma le talitonu ma taliaina le mataupu faavae moni o le Pa’u i le taimi lava e tasi. Pe ana leai se pau, semanu e leai se mea e manaomia ai se Togiola po o le Faaola. Ma e le mafai ona talitonu i le pau lea na oo mai ai le tino ola pea ma le ola e faavavau, e aunoa i le taimi lava e tasi ma le talitonu ma taliaina le mataupu faavae moni o le foafoaga: Ana faapea e leai se foafoaga o mea uma i se tulaga tumau pe ola pea, e le ono oo mai le pau, ma o lea e leai ai se togiola ma se faaolataga. O le fuafuaga e faavavau a le Tama e manaomia se foafoaga, se pau ma se togiola, e lalagaina faatasi o se mea atoa ua autasi i ai.” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 82).

    Ata
    Foafoaga, Etena, Ketesemane
    Ata
    Foafoaga o le lalolagi
    Ata
    Ua tuliese mai le faatoaga Atamu ma Eva
    Ata
    Keriso i Ketesemane
  • O se tasi o taimi na faamalamalama mai ai e Elder Bruce R. McConkie e faapea:

    “O mea na tutupu e sili ona taua pe o le a tutupu i le faavavau atoa … o le Foafoaga, o le Pau, ma le Togiola.

    “Ae tatou te lei amata ona malamalama i le foafoaga faaletino o mea uma, e tatau ona tatou iloa pe faapefea ma po o le a foi le ala o loo filiina ai faatasi e le mafai ona vavaeeseeina ia nei mataupu e faavavau e tolu —o le Foafoaga, o le Pau, ma le Togiola— ina ia fausia ai le ata o le faaolataga. … E le tu toatasi se mea o ia mataupu faavae; e nonoa faatasi le tasi mataupu faavae i le isi lua; ma a aunoa ma se malamalamaaga o ia mataupu faavae e tolu, e le mafai ona iloa le upu moni e uiga i se tasi o ia mataupu faavae. …

    “Ae peitai, e tatau ona manatua, na oo mai le Togiola talu le Pau. Na totogiina e Keriso le tau mo le solitulafono a Atamu. Pe ana leai se Pau, e le ono i ai se Togiola faatasi ma lona taunuuga o le tino ola pea ma le ola e faavavau. O lea, e pei lava ona mautinoa le oo mai o le faaolataga talu le Togiola, e oo mai foi le faaolataga talu le Pau” (“Christ and the Creation,” Ensign, Iun. 1982, 9).

2 Nifae 2:5–6. “E le Tauamiotonuina foi le Tino i le Tulafono”

  • O le uiga o le tau amiotonuina “o le aveeseina lea mai le faasalaga mo agasala ma faailoa atu e le sala. E tau amiotonuina se tagata i le alofa tunoa o le Faaola e ala atu i le faatuatua ia te ia. O lenei faatuatua o loo faaalia i le salamo ma le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei. O le togiola a Iesu Keriso e mafai ai e tagata ona salamo ma aveeseina ai mai le faasalaga lea e latou te ono mauaina” (Guide to the Scriptures, “Justification, Justify”).

    Na aoao mai i tatou e Elder Dallin H. Oaks e faapea o loo aoao mai e le Tusi a Mamona “e le oo mai le faaolataga i le na o le tausia o poloaiga. ‘E le tau amiotonuina foi le tino i le tulafono’ (2 Nifae 2:5). E oo lava ia i latou o e auauna i le Atua ma o latou loto atoa o ni auauna le aoga lava i latou (tagai i le Mosaea 2:21). E le mafai e le tagata lava ia ona maua lona lava faaolataga.

    “Ua aoao mai le Tusi a Mamona, ‘Ona ua pau le tagata, ua le mafai ona tatau se mea ia te ia’ (Alema 22:14). ‘E leai lava se tasi mea ae na o le togiola e le mafuatia e lava mo agasala a le lalolagi’ (Alema 34:12; tagai foi i le2 Nifae 9:7; Alema 34:8–16). ‘O lea e oo mai ai le togiola talu le Mesia Paia; … e avea o ia e ia lava e fai ma taulaga ona o agasala, e faaatoatoa ai iuga o le tulafono’ (2 Nifae 2:6–7). Na o lea matou te ‘talai atu Keriso … ina ia iloa e a matou fanau le mea latou te faamoemoe ai mo le faamagaloina o a latou agasala’ (2 Nifae 25:26)” (i le Conference Report, Oke. 1988, 78; po o le Liahona, Ian. 1989, 71).

2 Nifae 2:8. “O Le Taui, ma le Alofa Mutimutivale ma le Alofa Tunoa o le Mesia Paia”

  • A o lei valaauina o ia i le Korama a Fitugafulu, na faamalamalama mai ai e Elder Bruce C. Hafen e faapea o le Togiola ua le na o le auala lea a le Atua e faasa’o ai mea sese ma faamalieina ai manaoga o le faamasinoga tonu. O le Togiola e mafai ona toe faatulagaina ai, ma o se mana faavavega e mafai ona fesoasoani ia i tatou e suia ai i tatou: “Sa ou manatunatu pe o latou o e le mananao e salamo ae mulimuli ane faamalieina le tulafono o le faamasinoga tonu e ala i le totogiina o le tau mo a latou lava agasala pe agavaa ai ea i latou e ulu atu i le malo selesitila. O le tali e leai. O agavaa mo le ulufale atu i le olaga selesitila e maualuga lea nai lo le faamalieina o le tulafono o le faamasinoga tonu. Mo lena mafuaaga, o fua o le totogiina o a tatou agasala e le tusa lea ma fua e maua mai pe a tatou salamo mai a tatou agasala. O le faamasinoga tonu o le tulafono lea o le paleni ma le faatulagaga lelei ma e tatau ona faamalieina, pe ala atu i le totogiina e tatou pe totogiina e ia. Ae afai tatou te teena le valaaulia a le Faaola e na te tauaveina a tatou agasala, ma, faamalieina e tatou lava manaoga o le faamasinoga tonu, o le a le atoa le toe faafouina atoatoa lea e mafai ona oo mai e ala mai i le tuufaatasia o le fesoasoani paia ma le salamo faamaoni. I le galulue faatasi ai, o ia malosiaga o loo i ai le mana tumau e suia ai o tatou loto ma o tatou olaga, saunia ai tatou mo le olaga selesitila” (The Broken Heart: Applying the Atonement to Life’s Experiences [1989], 7–8).

  • Na faasoa mai e Elder Richard G. Scott ona lagona e uiga i le alofa mutimutivale o Keriso i le totogiina o a tatou aitalafu: “O ia Iesu Keriso le taui e le mafai e se tasi ona maua. Sa avea o ia ma Atua, o Ieova, a o lei oo i Lona fanau mai i Peteleema. E le gata ina tuuina atu ia te Ia e Lona Tama Lona tino agaga, ae o Iesu foi o Lona Atalii e Toatasi na fanaua i la le tino. Sa soifua lo tatou Matai i se soifuaga atoatoa, e leai se agasala, ma o lea foi na saoloto ai mai poloaiga a le faamasinoga tonu. E atoatoa o Ia i soo se uiga, e aofia ai le alofa, agaalofa, onosai, usiusitai, faamagalo atu, ma le lotomaulalo. O Lona alofa mutimutivale ua totogi ai a tatou aitalafu i le faamasinoga tonu pe a tatou salamo ma usitai ia te ia” (i le Conference Report, Ape. 1997, 77–78; po o le Liahona, Nov. 2006, 42).

2 Nifae 2:11–14. “E I Ai se Faafeagai i Mea Uma”

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le i ai o le faafeagai e fesoasoani ia i tatou ina ia tuputupu ae malosi ai: “O le a le saoloto le olaga mai luitau, o nisi o luitau e tiga ma faigata ona tauave. Tatou te momoo maimau pe ana faasaoina i tatou mai tofotofoga uma o le olaga, ae o le a feteenai lena ma le fuafuaga sili o le fiafia, ‘aua e ao lava ina i ai le faafeagai o mea uma,’ (2 Nifae 2:11). O lenei tofotofoga o le puna lena o lo tatou malosi” (i le Conference Report, Ape. 2004, 81; po o le Liahona, Me 2004, 80).

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson e faapea o le i ai o le faafeagai e tuuina mai ai se filifiliga:

    “Ua aoao mai le Tusi a Mamona ‘e tatau ona i ai le faafeagai o mea uma’ (2 Nifae 2:11)—ma o loo faapea lava. O le faafeagai ua maua ai le filifiliga, o le filifiliga foi ua maua ai le taunuuga—lelei po o le leaga.

    O loo faamalamalamaina mai e le Tusi a Mamona e faapea “O lea, ua saoloto ai tagata e filifili le saolotoga ma le ola faavavau, talu le Puluvaga sili o tagata uma, pe filifili le faatoilaloina ma le oti, e tusa ma le faatoilaloina ma le mana o le tiapolo” (2 Nifae 2:27).

    “E alofa le Atua ia i tatou; ae inoino le tiapolo ia i tatou. E finagalo le Atua ia tatou maua le olioli atoatoa e pei ona Ia maua. E manao le tiapolo ia malaia i tatou e pei o ia. E tuuina mai e le Atua o poloaiga e manuia ai i tatou. Ae manao le tiapolo ia tatou solia poloaiga ia malaia ai i tatou.

    “I aso taitasi, ma taimi uma lava, tatou te faia ai filifiliga i o tatou manaoga, mafaufauga, ma a tatou amioga pe tatou te mananao i le manuia po o le malaia, fiafia po o le faanoanoa.” (i le Conference Report, Ape. 1988, 5; po o le Liahona, Iul. 1988, 6).

  • Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le ala e fesootai atu ai le faafeagai i le fiafia: “E moni, a aunoa ma le i ai o le filifiliga, a aunoa ma lo tatou saolotoga e filifili ai, ma pe a leai le faafeagai, o le a leai se vaaiga moni po o le tulaga moni o se soifuaga. E tusa lenei ma le faatusa a Liae, i le faapea ai, i le leai o se saolotoga e filifili ai, ma le faafeagai o mea, e ono iu mea uma i se tulaga e leai se uiga, leai se eseesega o mea, ma ‘filogia faatasi mea uma’ (2 Nifae 2:11). I lea la tulaga, o le a ‘leai se aoga o lona iuga’ (2 Nifae 2:12). O se mea moni lava, o le a le mafai ona tatou tuputupu ae faaleagaga pe fiafia moni sei iloga ma sei vagana ai ua tatou faaaoga tatau lo tatou saolotoga e filifili ai le lelei mai le leaga” (One More Strain of Praise [1999], 80).

2 Nifae 2:15. O Le Laau e Iloa ai le Lelei ma le Leaga, ma le Laau o le Ola

  • Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le laau o le ola ma le laau e iloa ai le lelei ma le leaga: “Faatatau i le pau, o loo tuuina mai i tusitusiga paia i le Faatoaga i Etena, e lua laau sa i ai. O le tasi o le laau o le ola, o lona uiga faafaatusa, o loo faatatau i le ola e faavavau; o le isi o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, o lona uiga faafaatusa, o loo faatatau i le pe faapefea, pe aisea, ma o le a foi le tino mai o le ola faitino ma mea uma lava e faatatau i ai pe na faapefea ona oo mai.” (A New Witness for the Articles of Faith, 86).

2 Nifae 2:15. O Le a le Mea Na Faasaina?

  • Na faailoa mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le ala e fesoasoani mai ai ia i tatou le tusi a Mose ina ia malamalama i le mafuaaga na poloaiina ai e le Alii Atamu ia aua nei ai i le fua: “E le o manino mai i le tala i le Tusi Paia pe aisea na faapea atu ai le Alii ia Atamu ua ia faasaina o ia mai le ai i le fua o lena laau, ae i lona tulaga sao muamua lava i le oo mai ia i tatou i le Tusi a Mose, o loo matua faamanino mai ai. O le fetalai atu o le Alii ia Atamu e faapea, afai e manao e tumau ai i le tulaga na i ai i le faatoaga, ona aua lea ne’i ‘ai i le fua, ae afai e manao e ‘ai le fua ma tofo ai i le oti, o loo ia saoloto e faia lea.” (Answers to Gospel Questions, tuufaatasia e. Joseph Fielding Smith Jr., 5 tusi. [1957–66], 4:81).

2 Nifae 2:15–16, 26–27.
Ata
mau tauloto
E Tatau Ona Filifili le Tagata Mo Ia Lava

  • Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) e faapea, o le saolotoga e filifili ai e tatau mo lo tatou tuputupu ae:

    “Na finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia faaauau pea lo tatou tuputupu ae i le olaga faaletino, ma ia faalauteleina i lo tatou saolotoga e filifili ma aoao. Sa finagalo foi o Ia ia i tatou ia faaaoga lo tatou faatuatua ma lo tatou naunautai aemaise lava faatasi ma se tino fou faaletino e taitai ma pulea ai. Peitai, ua tatou iloa mai faaaliga o aso anamua ma ona po nei sa manao Satani e faafitia mai ia i tatou lo tatou tutoatasi ma la tatou filifiliga saoloto i lena taimi umi ua mavae ua faagaloina nei, e pei ona manao o ia ia aveesea na mea i lenei lava itula. Ioe, sa teena ma le saua e Satani le saolotoga e filifili ai lea na ofo mai e le Tama, matua teena lava ma le saua na ta’ua e Ioane i le Faaaliga ‘o le taua i le lagi’ (Faaaliga 12:7) e uiga i lea mataupu. Semanu e faamalosia i tatou e satani ma semanu e faoa e ia mai ia i tatou lena meaalofa pito sili o meaalofa pe ana mafai ona ia faia: o lo tatou saolotoga lea e filifili ai se lumanai paia ma le faaeaga, lea tatou te faamoemoe uma ia maua.

    “E ala mai ia Keriso ma lana puipuiga ma le lototoa o le fuafuaga a lo tatou Tama, ona manumalo o le filifiliga saoloto ma le aia e saili ai i mea o le faavavau. …

    “O lea la ua tatou o mai i o tatou olaga faaletino, e pei o Ieremia [tagai i le Ieremia 1:5], ua silafia e le Atua i tatou o ni ana fanau moni i le agaga, ua maua le avanoa e filifili ai lo tatou ala patino i mataupu e uiga i lo tatou faatuatuaga ma lo tatou talitonuga faalelotu. I le manumalo ai o Keriso i le lagi i le faatoilaloina o Lusifelo, ma taimi mulimuli ane i lona manumalo ai i le lalolagi i le faatoilaloina o iuga o le pau o Atamu i le ma le oti o tagata uma, ua saoloto ai ‘fanau a tagata e faavavau, o loo iloa le lelei ai le leaga, e filifili mo i latou lava ae le galueaiina.’ …

    “Ina ia malamalama atoatoa i lenei meaalofa o le faitalia ma lona aoga e le mafuatia, ua tatau ai la ona tatou malamalama o le auala faapitoa a le Atua e galue ai, e ala atu lea i le faatauanau atu ma le onosai ma le faapalepale, ae e le auala atu i le fai faamalosi ma le fetaua’i. E galue o Ia e ala atu i le tauanau atu filemu ma ala atu i le loto malie. E galue o ia e le aunoa ma le faaaloalo e le mavae i le saolotoga a le tutoatasi lena ua tatou maua. E finagalo o Ia e fesoasoani ia i tatou ma ole mai mo le avanoa e fesoasoani mai ai ia i tatou, peitai o le a Ia le faia lea mea e le tusa ai ma la tatou faitalia. E tele naua lona alofa ia i tatou na te faia lena mea, ma o le faia o lea mea o le a le talafeagai ai ma ona uiga faaleatua” (i le Conference Report, Oke. 1989, 21; po o le Liahona, Ian. 1990, 17–18).

2 Nifae 2:17–18. “O Le Agelu a le Atua … Ua Avea ma Tiapolo”

  • Ata
    Taitai ese e Satani i latou e mulimuli ia te ia

    Paul Mann, © 1999 IRI

    Na faamalamalama mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili le ala na pau mai ai Lusifelo mai lona tulaga e i ai le pule: “Ona o le fouvale, na tuliesea ai Lusifelo ma ‘avea ai ma Satani ioe o le tiapolo lava lea, o le ‘tama o pepelo uma lava, e faasese ma faatauaso mafaufau o tagata ma taitai faatagataotaua i latou i le mea na te loto i ai, o i latou uma ia o e e le faalogo i le leo [o le Alii]’ (Mose 4:4). Ma o lenei lava peresona o le sa avea ma agelu a le Atua ma sa i ai le pule i luma o le Atua, sa aveesea mai le afioaga o le Atua ma Lona Alo (tagai i le MFF 76:25). O lenei mea na tupu ai le faanoanoa tele, ‘aua na tutulu le lagi ona o ia—o ia o Lusifelo, o se atalii o le taeao’ (MFF 76:26)” (i le Conference Report, Oke. 1987, 42; po o le Liahona, Ian. 2007, 5).

2 Nifae 2:22. “O Mea Uma” Ua Aafia ona o le Pau o Atamu

  • Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie le auala ua fesootai ai mea uma i le Pau o Atamu: “Ona oo mai ai lea o le Pau; o le pau o Atamu; ua amatalia le ola faaletino ma le foafoaina o le ola ma le oti. O le tagata pau e faitino; e ia te ia le tino o aano; o ia o le ‘tino muamua lea i le lalolagi.’ Ma o le aafiaga o lona pau e tuufaasolo i luga o mea uma na foafoaina. E pau foi i latou ona na maua lo latou tulaga faaletino. Ua oo mai le oti i le lalolagi; ua faatautaia e le ola faaletino; ua amatalia le foafoaina o le ola; ma ua agai ai pea i luma faamoemoega paia sili a le Alii” (“Christ and the Creation,” Ensign, Iuni 1982, 14).

    “O le ola faaletino ma le foafoaina o le ola ma le oti na amata uma i le Pau. …

    “… O Se Foafoa e le i’u, i aso anamua, na fausia le lalolagi ma le tagata ma mea uma e ola na i ai i se tulaga e mafai ona latou pau. O lenei pau e aofia ai le suia o lo latou tulaga. O mea uma lava na foafoaina na fausia ina ia mafai ona pau pe suia. …

    “… I aso anamua ma aso o le olaga i Etena o mea na ola uma sa ola i se tulaga maualuga nai lo aso nei. … O le oti ma le foafoaina o le ola sa lei i ai i le lalolagi” (Ensign, June 1982, 9).

2 Nifae 2:22–23. O Le a le Eseesega i le Va o le Agasala ma le Solitulafono?

  • Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks le eseesega i le va o le agasala ma le solitulafono: “Ua faamanatu mai ia te i tatou i lenei mea, [le] eseesega i le va o le agasala ma le solitulafono o ni upu manino lelei ua i le Mataupu Faavae Lona Lua o le Faatuatua: ‘Matou te talitonu e faasalaina tagata ona o a latou lava agasala, ae le o le solitulafono a Atamu’ (faaopoopo le faatusilima). Ua faaalia mai ai foi se eseesega ua tatou masani ai i le tulafono. E i ai nisi mea e pei o le fasioti tagata, o ni solitulafono ona ua iloa o ni mea sese. A o isi mea, e i ai le ave o se taavale e aunoa ma se laisene, ua avea ma solitulafono ona ua faasa e le tulafono. E tusa la ma ia eseesega, o le mea na faia na tupu mai ai le pau e le o se agasala po o se —mea sese—ae o se solitulafono—o se mea e le tusa ai aua na faasaina e le tulafono. Ua le faaaogaina ia upu i taimi uma e faailoga ai se mea ua ese, ae ua aoga lea eseesega i le tulaga o le Pau” (i le Conference Report, Oke. 1993, 98; po o le Liahona, Ian. 1994, 85).

2 Nifae 2:22–25.
Ata
mau tauloto
“Na Pau Atamu Ina ia I Ai Tagata”

  • Na faamalamalama mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e manaomia ai le Pau:

    “O le Foafoaga na faatumutumu ia Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena. Na foafoaina i laua i le faatusa o le Atua, faatasi ai ma tino o aano ma ivi. Sa foafoaina i le faatusa o le Atua ae lei faitino, sa le mafai ona avea ma tagata matutua ma feoti ai. ‘Ma ua le fanafanau foi i laua’ [2 Nifae 2:23] pe la te iloa le faigata o le olaga. … O le foafoaina o Atamu ma Eva o se foafoaga faaparataiso, lea e manaomia ai e se tasi se suiga taua a o lei mafai ona la faataunuuina le poloaiga e fanafanau ma maua ai tino faitino mo agaga o atalii ma afafine o le Atua i le muai olaga.

    “… O le Pau o Atamu (ma Eva) na faavae ai le foafoaga faitino ma aumai ai suiga i o latou tino e aofia ai le faagasologa o le toto ma isi suiga. Ua mafai nei ona la fanafanau. O i laua ma a la fanau ua oo i ai manua, o faamai, ma le oti” (i le Conference Report, Oke. 1996, 44–45; po o le Liahona, Ian. 1997, 38).

  • Na faaopoopo mai Peresitene James E. Faust i le faamatalaina o le ala na aafia ai Atamu ma Eva faapea foi ma i latou uma o e tupuga mai ia i laua i le Pau.:

    Ata
    Tuua e Atamu ma Eva le faatoaga

    © 1998 Joseph Brickey

    “Ona o le solitulafono a Atamu ma Eva, na filifili i laua e tuua lo laua tulaga mama (tagai i le 2 Nifae 2:23–25), na tuliesea mai luma o le Atua. O le tulaga lea ua taua e le lalolagi Kerisiano o le Pau, po o le solitulafono a Atamu. O le oti faaleagaga lea, aua ua tuliesea nei Atamu ma Eva mai luma o le Atua ma ua tuuina atu ia te i laua le saolotoga ‘e filifili ai mo i laua lava ae le o le faamalosia’ (2 Nifae 2:26). Na tuuina atu foi ia te i laua le mana sili e fanauina ai fanau ia la faataunuu ai le poloaiga ia ‘fanafanau ma ia tumu ai le lalolagi’ ma maua ai le olioli ia laua fanau (Kenese 1:28).

    “Sa faapea foi ona tuliesea mai luma o le Atua a laua fanau uma lava (tagai i le 2 Nifae 2:22–26). Peitai, o fanau a Atamu ma Eva, na mama i latou mai le agasala faavae aua e lei aafia ai i latou i lena agasala. O le mea lea e le talafeagai ai le mafatia e faavavau o le fanauga a tagata ona o le solitulafono a o tatou uluai matua o Atamu ma Eva. O lea ua tatau ai ona faasaoina lenei uiga le tonu ma o lea ua manaomia ai le taulaga togiola a Iesu i lona tulaga o le avea ma Faaola ma Togiola. Ona o le galuega taua o le Togiola, o lea ua mafai ai e tagata uma lava ona maua le faamagaloga o agasala i le faamamaina lea o agasala ma faagaloina (tagai i le 2 Nifae 9:6–9; Talmage, Articles of Faith, p. 89). O lenei la faamagaloga e mafai ona faataunuuina e faalagolago i le salamo ma le amiotonu o le tagata lava ia” (i le Conference Report, Oke. 1988, 13–14; po o le Liahona, Ian. 1989, 13).

  • O loo fesoasoani mai Peresitene Polika Iaga (1801–77) ma Peresitene Iosefa Filitia Samita ia i tatou ia malamalama, o le Pau o Atamu o se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi:

    “Pe na tetee sao lava [Atamu ma Eva] i le Atua ma lana faigamalo? E leai. Ae na la solia se poloaiga a le Alii, ma na ala mai i lena solitulafono le oo mai o le agasala i le lalolagi. Na silafia e le Alii o le a la faia lea, ma na fuafuaina e tatau ona la faia lea.” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 103).

    “Na faia e Atamu tau lava o le mea na tatau ona ia faia. Na ia ‘ai lena fua mo se mafuaaga lelei, ma ina ia tatalaina le faitotoa e aumai ai oe ma au ma tagata uma lava i lenei lalolagi. …

    “… Ana le seanoa Atamu, ou te le i ai iinei; e te le i ai iinei; ae o le a tatou faatalitali pea i le lagi o ni agaga” (Iosefa Filitia Samita, i le Conference Report Aoao, Oke. 1967, 121–22).

    Ua tatou aoao mai i le Mose 5:10–11 na iloa foi e Atamu ma Eva faamanuiaga e oo mai ona o le taunuuga o le Pa’u. Sa la malamalama i mataupu nei:

    “Ua pupula ou mata.” Ua la iloa le lelei ma le leaga (fuaiupu 10).

    “O le a ou toe vaai i le Atua i le tino.” E mafai ona oo mai le Toetu i le afio mai o le Alii o Iesu Keriso (fuaiupu 10).

    “E tatau ona ta … maua ni … fanau.” Ua oo mai ai le foafoaina o fanau i le va o le tane ma le ava i le lalolagi (fuaiupu 11).

    “Ua ta … iloa ai le lelei ma le leaga.” Ua i ai ia Atamu ma Eva le saolotoga e filifili ai i le va o le lelei ma le leaga (fuaiupu 11).

    “Ua ta… iloa ai … le olioli o le togiolaina o i taua, ma le ola faavavau e tuuina mai e le Atua ia i latou uma o e usiusitai.” E mafai ona faataunuuina le Togiola (fuaiupu 11).

2 Nifae 3:4–5. “Ua Sili lava Feagaiga a le Alii”

  • I le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, ua tatou faitau ai e faapea “ua asiasi le Alii” O Iosefa, le atalii o Iakopo o loo taua i le Feagaiga Tuai, ma o Iosefa lena na tuuina i ai folafolaga silisili e faatatau i e tupuga mai ia te ia, (FIS, Kenese 50:24). E pei ona molimau mai Liae, “E moni lava na vaai Iosefa i o tatou aso” (2 Nifae 3:5), o lona uiga, o aso o Liae ma e tupuga mai ia te ia, ma iloa o le a faatulai mai e le Atua i le lumanai se “tagata vaai filifilia” (fuaiupu 7), o le perofeta sili lea o le e tutusa o la igoa (tagai i le fuaiupu 15). Na iloa foi e Iosefa o le a valaau atu muamua le Alii i e tupuga mai ia te ia i nei aso e gata ai ina ia tuuina atu le talalelei i tagata faaopoopo leiloloa o le aiga o Isaraelu o loo faataapeapeina i atunuu o le lalolagi, ina ia faataunuuina ai le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo ; Guide to the Scriptures, “Joseph, Son of Jacob”). O le iloa ai o le tausia e le Alii o Lana feagaiga ma Iosefa, o le a Ia tausia foi Lana feagaiga ma i tatou pe a fai tatou te amiotonu foi.

    O aoaoga a Liae o se faataitaiga sili o le ala na faamamaluina ai e le Tama Faalelagi le feagaiga na Ia osia ma Iosefa. E mafai ona tatou maua le mautinoa e faamamaluina lava e le Atua Ana feagaiga.

2 Nifae 3:6–9. “Tagata Vaai Filifilia”

  • O se tagata vaai “o se tagata ua faatagaina e le Atua e vaai i ona mata faaleagaga mea ua natia e le Atua mai le lalolagi (Mose 6:35–38). O ia o se tali faaaliga ma o se perofeta (Mosaea 8:13–16). I totonu o le Tusi a Mamona, na aoao mai ai Amona ua na o le tagata vaai e mafai ona faaaogaina mea faaliliu faapitoa, po o le Urima ma le Tumema (Mosaea 8:13; 28:16). O se tagata vaai na te iloa mea ua tuanai, taimi nei, ma le lumanai. I aso anamua, sa faaigoa foi le perofeta o se tagata vaai (1 Sam. 9:9; 2 Sam. 24:11).

    Ata
    O le faaaliga ia Iosefa sa i Aikupito e uiga ia Iosefa Samita

    © 1994 Paul Mann

    “O Iosefa Samita o se tagata vaai sili o aso e gata ai (MFF 21:1; 135:3)” (Guide to the Scriptures, “Seer”). O le Perofeta o Iosefa Samita o le “tagata vaai filifilia” o loo faamatalaina i le 2 Nifae 3:6 o se tupuga mai ia Iosefa, le atalii o Isaraelu.

  • Na molimau mai Peresitene Polika Iaga (1801–77) o se “tagata vaai filifilia” o Iosefa Samita, o le sa iloa e le gata i aso o Iosefa i Aikupito, a o lei foafoaina foi le lalolagi: “Sa faaiugafonoina i fonotaga i le faavavau, a o lei tāitai le faavaeina o le lalolagi, o ia o Iosefa Samita, e tatau i ai, i le tisipenisione mulimuli o lenei lalolagi, ina ia aumaia le upu a le Atua i tagata, ma maua le atoaga o ki ma mana o le Perisitua o le Alo o le Atua. Na i ona luga fofoga o le Alii, luga o lona tama, ma luga o le tama o lona tama, ma luga o ona augatuaa e oo atu i tua ia Aperaamo, ma mai ia Aperaamo e tau atu i le lolo, mai le lolo e tau atu ia Enoka, ma mai ia Enoka e tau atu ia Atamu. Sa ia vaavaaia lena aiga ma lena toto a o faasolo mai le puna e oo mai i fanau mai o lea tagata. O ia o [le Perofeta o Iosefa Samita] sa muai-faauuina i le faavavau e pulefaamalumalu i lenei tisipenisione mulimuli” (Discourses of Brigham Young, 108).

  • Na fautua mai e Elder Neal A. Maxwell ni faataitaiga o upu moni na mafai ona vaai i ai le Tagata Vaai o Iosefa Samita i ona mata faaleagaga lea na natia muamua mai le lalolagi:

    1. Faaaliga e uiga i le tele ma le le ma faitaulia o lalolagi (tagai i le Mose 1:33; MFF 76:24 )

    2. Faaaliga e uiga i le totonugalemu o faamoemoega a le Atua (tagai i le Mose 1:39 )

    3. Faaaliga e uiga ia i tatou o fanau a le Atua (tagai i le MFF 93:29)

    4. Faaaliga e uiga i le taunuuga o le tagata (tagai i le MFF 84:38 )

    5. Faaaliga e uiga i le lotolotoi ai o le Atua faatasi ma lana fanau (tagai i le Alema 18:32)

    6. Faaaliga e uiga i le lautele o le aafiaga o le Togiola a le Faaola (tagai i le 2 Nifae 9:7; MFF 88:6)

    (Tagai i le Conference Report, Oke. 2003, 105–7; po o le Liahona, Nov. 2003, 100–101.)

2 Nifae 3:6–15. O Valoaga a Iosefa

  • O le siata o loo mulimuli mai e fesoaoani e faamatala valoaga patino na valoia e Iosefa o Aikupito e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita ma lo latou faataunuuina mulimuli ane:

    Valoaga o loo i le 2 Nifae 3

    O Le Faataunuuina o ia Valoaga

    “E faatuina e le Alii lo’u Atua le tagata vaai e fai ma tagata vaai filifilia i le fua o o’u sulugatiti” (fuiaiupu 6).

    Na fetalai mai le Alii o Iosefa Samita le itiiti o le a valaauina “o se tagata vaai, o se faaliliu upu, o se perofeta” (MFF 21:1) ma o Iosefa lena na valaauina e taiulu i lenei tisipenisione (tagai i le MFF 110:16; 112:32).

    “E tauleleia lava o ia i le fua o ou sulugatiti” (fuaiupu 7).

    E faitau miliona e tupuga mai tagata o le Tusi a Mamona o e latou te iloa Iosefa Samita o le perofeta o le Toefuataiga.

    “Na te fai le galuega mo le fua o ou sulugatiti … , e aoga tele ai ia te i latou” (fuaiupu 7).

    E toatele fanau a Liae ua faamanuiaina e le malamalama o le talalelei lea na toefuatai mai e le Perofeta o Iosefa Samita.

    “Na te le fai se isi galuega, tau lava o le galuega ou te poloai atu ai ia te ia.” (fuaiupu 8).

    O le soifuaga o Iosefa Samita sa taulai atu i le faia o le finagalo o le Alii. Mo se faataitaiga, i le amataga o lana galuega, na poloaiina o ia e faaliliu le Tusi a Mamona: “Ma ua ia te oe se meaalofa e faaliliu ai papatusi; ma o le muai meaalofa lenei ua ou tuuina atu ia te oe; ma ou te poloai atu foi, aua e te manatu i se isi meaalofa seia faataunuuina lou faamoemoega i lenei mea; aua ou te le tuuina atu ia te oe se isi meaalofa seia maea lea galuega” (MFF 5:4).

    “E mamalu o ia e pei o Mose” (fuaiupu 9).

    Na faapotopotoina e Mose Isaraelu mai Aikupito i le nuu o le folafolaga. Na tuuina atu e Mose ki ia Iosefa Samita e faapotopotoina ai Isaraelu: “O lea, o le a ou faatuina ae ai le tagata i lou nuu e taitaiina i latou e pei ona taitaiina e Mose le fanauga a Isaraelu” (MFF 103:16). O se tasi lenei o auala e tele na pei ai Iosefa o Mose.

    “Ou te foai atu ia te ia le mana e aumai ai la’u upu i le fanau a ou sulugatiti” (fuaiupu 11).

    Na faaliliuina e Iosefa Samita ma tuuina atu i le fanau a Liae faamaumauga a o latou augatuaa (tagai i le MFF 3; 5; 10), faapea ma le tele o isi faaaliga.

    “O fua o ou sulugatiti … e tutupu faatasi e faatoilaloina ai mataupu pepelo.” (fuaiupu 12)

    O le Tusi a Mamona ma isi faaaliga o ona po nei o loo tuuina mai ai faamalamalamaga tuusao ma le manino i le tele o mataupu faavae ma mataupu autu o le talalelei o loo i le Tusi Paia (tagai i le MFF 20:8–15; 42:12).

    “O le vaivai e faamalosia ai o ia” (fuaiupu 13).

    O se alii faifaatoaga faatauvaa na avea ma perofeta o le Toefuataiga.

    “E faafememeaiina i latou o e saili e faaumatia o ia.” (fuaiupu 14).

    E pei ona folafola mai e le Alii (tagai i le 3 Nifae 21:10), na puipuia le Perofeta o Iosefa Samita se’ia maea ona faataunuuina lana misiona (tagai i le MFF 121:16–22).

    “E igoa foi o ia i lo’u igoa; ma o le igoa foi lea o lona tama” (fuaiupu 15).

    O Iosefa Samita le Itiiti, o le atalii lona tolu o Iosefa Samita le matua, na igoa i le igoa o lona tama (tagai i le Talafaasolopito o —Iosefa Samita 2:4).

    “O le mea [o le talalelei ma ona sauniga], e faataunuuina e le Atua i lona lima e aumaia ai lou nuu i le olataga i le mana o le Atua” (fuaiupu 15).

    Na ala mai i le Toefuataiga o le Ekalesia ma sauniga a le Alii lea na faailoa mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le ala e maua ai le ola faavavau.

2 Nifae 3:12. O le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia “E Tutupu Faatasi”

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer le ala ua tutupu faatasi ae ai le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia: “O le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou … ma … le Tusi a Mamona … ua lalaga faatasi nei i se ala, a o e tatalaina le tasi, e tuuina oe e latalata i le isi; a o e aoao mai le tasi, ua faamalamalamaina oe e le isi. E moni lava ua tasi i la’ua i o tatou lima” (i le Conference Report, Oke. 1982, 75; po o le Liahona, Nov. 1982, 53).

    Ata
    O Esekielu o loo umia tusi taai

    Lyle Beddes, © 1977 IRI

2 Nifae 3:18. O Ai Tagata Ia O Lo o Ta’ua?

  • Na faailoa mai e Elder Bruce R. McConkie tagata ia o loo tautala i ai le 2 Nifae 3:18 e faapea: “Manatua upu nei a le Alii: ‘Faauta foi, o a’u ou te tofia o ia, [Mamona] na te tusia le tusi a le fua o ou sulugatiti [Sa Nifae] i le fua o ou sulugatiti, [sa Lamana] ae talai e le failauga o ou sulugatiti [Iosefa Samita].’ O le uiga lenei, o Mamona na tusia le Tusi a Mamona, ae o mea na ia tusia na sii mai tusitusiga a Perofeta sa Nifae; ma o ia tusitusiga, ua tuufaatasia i le tusi e tasi, sa faaliliuina e Iosefa Samita ma faasalalauina atu ai e ia i le au sa Lamana” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 426).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O a auala e fesootai ai le Foafoaga, le Pau, ma le Togiola?

  • O le a le mea e mafai ona tatou aoao mai mai gaoioiga a Satani i le fuaitau lenei “o le moe o seoli lava”? (2 Nifae 1:13).

  • O le a le sootaga i le va o tofotofoga, puapuaga ma mafatiaga e feagai ma i tatou ma le mea ua silafia e lo tatou Tama Faalelagi e mafai ona tatou ausia? (tagai i le 2 Nifae 2:2).

Galuega Fautuaina

  • Tusi se parakalafa e faamatalaina ai le sootaga i le va o le Foafoaga, le Pau ma le Togiola.

  • Mai mea ua e aoaoina mai le 2 Nifae 2:5–10, e faapefea ona e faamalamalama atu i se tasi e le auai i lo tatou faatuatuaga le tatau ona i ai o le Togiola a Iesu Keriso?

  • Lisi ia le i lalo mai o le ono ni valoaga o loo i le 2 Nifae 3 lea e faatatau tonu i le Perofeta o Iosefa Samita.