Inisitituti
Mataupu 37: Helamana10–12


Mataupu 37

Helamana 10–12

Folasaga

O le faatuatuaina atoa lava e le Atua o se faamamaluga tele. Sa aoao mai e le TheLectures on Faith e faapea o le manatunatu i le faatagaga a le Atua e taua mo le faatuatua o se tasi: “O se malamalama tonu i soo se tagata, o le aluga o le olaga o loo ia sailia e faatatau i le finagalo o le Atua, e taua ma manaomia e mafai ai e ia ona maua lena talitonuga i le Atua, ae a aunoa ma lea mea e le mafai e se tagata ona maua le ola e faavavau” ([1985], 7).

O le faatuatuaina ma le faatagaga e sau mai le usiusitai i poloaiga uma a le Atua. O mataupu e 10–12 o le Helamana ua faailoa sili mai ai le taua o le faalogo i uunaiga a le Agaga. Ua na o le pau lea o le mea tatou te faia e mafai ai ona tatou mautinoa o loo tatou ola e tusa ma le finagalo o le Atua. O nei foi mataupu ua faailoa sili mai ai le taua o le manao i le mea e finagalo i ai le Atua. Sa silafia e le Alii ia Nifae o le a ia “le ole i se mea e le tusa ma le finagalo o le [Atua]” (Helamana 10:5). A o faamaoniaina lo tatou faamaoni i mea faatauvaa, o le a faatuatuaina i tatou e le Alii i mea tetele.

Faamatalaga

Helamana 10:1–3. Mafaufau loloto

  • O le mafaufau loloto o le “fefulisa’i o manatu ma manatunatu loloto, e masani lava i tusitusiga paia po o isi mea a le Atua. Pe a tuu faatasi ma le tatalo, o le mafaufau loloto … e mafai ona oo mai ai faaaliga ma le malamalama” (Guide to the Scriptures, “Ponder”). Sa mauaina e Nifae ma isi perofeta ia faaaliga e ala i le mafaufau loloto. Sa aoao mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le a faamanuiaina i tatou uma mai taimi e fefulisa’i ai manatu, ma manatunatu loloto ai. I taimi tatou te fefulisa’i ai manatu ma lagona faaletagata, e tele mea e mafai ona aoao ai i tatou e le Agaga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 4; po o le Liahona, Ian. 1996, 6).

  • Sa fautua mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o se nofoaga filemu e tatai atu ai i le mafaufau loloto: Saili se taimi paganoa ma le toafilemu e mafai ona e mafaufau loloto ai mai lea taimi ma lea taimi ma tuu atu i le Alii na te faatuina le taitaiga po o le mea e agai i ai lou olaga” (i le Conference Report, Ape. 2001, 8; po o le Liahona, Iul. 2001, 9).

  • Sa faasoa mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia i tatou ia faamanuiaga o le mafaufau loloto: “A o e mafaufau ma tatalo e uiga i mataupu faavae, o le a fetalai atu le Agaga Paia i lou mafaufau ma lou loto [tagai MFF 8:2]. O mea o loo taua i tusitusiga paia, o le a maua ai se malamalamaaga fou ma mataupu faavae e faatatau i lou tulaga o le a faamauina ai i lou loto” (i le Conference Report, Oke. 2000, 19; po o le Liahona, Ian. 2001, 21).

Helamana 10:4–5. “Aua E Te Ole Mai I Se Mea E Le Tusa Ma Lo’u Loto”

  • E pei lava o Nifae, afai tatou te ole atu “i le Agaga” (Helamana 10:17) ma e tusa ai ma le finagalo o le Atua, ona “faia ai lea e pei ona” tatou ole atu ai (tagai MFF 46:30; 50:29 –30). Sa faasoa mai e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili nisi o vaaiga moomia o olega tatau:

    “Pe a tatou tatalo atu i le Tama i le suafa o Iesu mo mea faapitoa patino, e tatau ona tatou lagonaina i le taele o o tatou agaga o loo tatou naunau e tuuina atu a tatou olega i le finagalo o lo tatou Tama o i le lagi. …

    “O le a oo mai le taimi tatou te iloaina ai le finagalo o le Atua ae tatou te lei ole atu. O mea uma la o loo tatou tatalo ai o le a ‘talafeagai.’ O mea uma ia tatou te ole atu ai o le a ‘tonu.’ O le a tupu lena mea ona o se taunuuga o le ola amiotonu, e tatau ai ona tatou olioli i le mafutaga a le agaga lea o le a ia faatonu mai mea tatou te ole atu ai” (in Conference Report, Oke. 1944, 55–56).

    Sa maua e Peresitene Romney se aafiaga lea na tuuina atu ai e le Alii ia te ia se folafolaga e tali tutusa i le folafolaga na tuuina atu ia Nifae. Sa saunoa ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i ai:

    “I le 1967 sa mafatia ai Tuafafine Ida Romney i se ma’i faafuasei na pe ai le tino. Sa tau atu e fomai ia Elder Romney e tuga le faaletonu ona o le tele o le palapala ua alu. Sa latou ofo atu e faaolaola o ia e ala i auala faafoliga ae e lei fautuaina lena mea. Sa saunia le aiga mo mea e sili ona faigata. Sa ta’u atu e Uso Romney ia i latou e sili ona vavalalata ma ia, po o le a lona loto mafatia, ma lona naunau e toe faafoisia le soifua maloloina o Ida ma faaauau le mafutaga, e sili atu i mea uma na ia manao ‘ina ia faia le finagalo o le Alii ma ave mea na te finagalo e ave e aunoa ma se muimui.’

    “A o alu pea aso, ua amata ona tau le tali mai Tuafafine Romney. Ioe, ua uma foi ona fai le sauniga mo ia, ae sa musu lava Elder Romney e ‘fautua atu i le Alii e uiga i le mataupu.’ Talu ai lona aafiaga muamua na tatalo ai ia i ai se la fanau ma Ida ae lei manuia, sa ia iloa ai e le mafai ona ia ole atu i se tatalo mo se mea e le ogatasi ma le finagalo o le Alii. Sa ia anapogi ina ia iloa le auala e faaali atu ai i le Alii o loo i ai lona faatuatua ma o le a ia talia le finagalo o le Alii i o laua olaga. Sa ia manao ia mautinoa ua ia faia mea uma na te mafaia. Ae sa faasolo ina vaivai.

    “I se tasi afiafi i se tulaga faanoanoa patino lava, faatasi ai ma Ida e le o mafai ona tautala pe iloaina o ia, sa alu atu ai Uso Romney i le fale ma liliu atu i tusitusiga paia, e pei ona ia masani ai, i se taumafaiga e talanoa i le Alii. Sa ia aumaia le Tusi a Mamona ma faaauau i le mea na ia gata ai i le po ua mavae. Sa ia faitauina le Helamana e uiga i le perofeta o Nifae, o le na tuuaia sese ma moliaina ma le le tonu i le fouvale. Ina ua maea se faasaoga faavavega mai i e na tuuaia o ia, sa toe foi atu Nifae i le fale ma mafaufau loloto i mea na ia oo i ai. A o ia faia lea mea sa ia faalogoina se leo.

    “E ui lava e tele taimi sa faitau soo ai Marion Romney i lena tala muamua, a o lea ua taia ai o ia i lenei po e avea o se faaaliga patino. O upu o le mau na matua tuia ai lona loto mo le taimi muamua i vaiaso e tele ma sa ia lagonaina ai se filemu mautinoa. Sa foliga mai e pei o loo fetalai tuusao mai le Alii ia te ia. Ua faitauina faapea le mau: ‘Amuia oe, … ona o na mea ua e faia; …ma ua e le … saili e faasaoina lou lava ola, a ua e sailia lo’u loto, ina ia e tausia au poloaiga. O lenei foi, ona ua e faia lenei mea ma le le faavaivai, faauta, ou te faamanuiaina oe e faavavau, ou te faamalosia oe i le upu ma le amio, i le faatuatua ma galuega, ioe, ina ia faia mea uma ia te oe e tusa ma lau upu, aua e te le ole mai i se mea e le tusa ma lo’u loto.’ (Helamana 10:4–5.)

    “O le tali lena. Sa ia saili e tau lava o le iloa ma usitai i le finagalo o le Alii, ma ua fetalai le Alii. Sa ia faapau i ona tulivae ma sasaa atu lona loto, ma a o faamaeaina lana tatalo i le fuaitau ‘Ia faia lou finagalo,’ sa ia lagonaina pe faalogo moni lava i se leo sa faapea mai, ‘E lē faapea ou te lē loto e faamaloloina Ida.’

    “Sa tulai faavave Uso Romney. Ua te’a lena o le itula e lua i le vaveao, ae sa ia iloa le mea e tatau ona ia faia. Sa faavave ona fai lona fusiua ma lona peleue, ona ia alu atu loa lea e asiasi ia Ida i le falemai. Na vave on ataunuu a o le’i taina le tolu. Sa lei suia lava le tulaga o lona faletua. E lei minoi o ia a o ia tuu atu ona lima i luga o lona muaulu sesega. Faatasi ai ma le faatuatua e le masuia, sa ia faaleo ai le mana o le perisitua mo ia (Ida). Sa ia faaleoina se faamanuiaga faigofie ma tuuina atu le folafolaga maoae o le a ia toe maua lona soifua maloloina ma le malosi faalemafaufau ma o le a ia faia ‘se misiona maoae’ i le fogaeleele.

    “E ui lava sa ia le masalosalo, ae sa maofa Elder Romney ina ua vaai atu ua pupula mai Ida ina ua maea lona faamanuiaga. Ua pei e faateia i mea uma ua tutupu, sa ia nofo ai i lalo i le tulimanu o le moega ae faalogo atu loa i le leo vaivai o si ona faletua mo le taimi muamua i masina e tele. Sa ia faapea mai, ‘O i tafefe,’ Marion o le a lau mea lea e fai iinei? Sa le iloa e Marion pe ata pe tagi. Sa ia fai atu, ‘Ida, o a mai oe?’ Faatasi ai ma lena uiga o le malie ua fitoitonu ai i laua uma, sa ia tali mai, ‘E faatusatusa i le a, Marion? E faatusatusa i le a?’

    “Sa amata mai i lena lava taimi ona toe malosi Ida Romney, e le i umi ae tuua loa lona moega o le falemai, ma soifua ai e vaai i le lagolagoina o lona toalua o se tasi o le Au Persitene Sili o le Ekalesia, ‘o se misiona maoae i luga o le fogaeleele’ moni lava. (F. Burton Howard, Marion G. Romney: His Life and Faith [Salt Lake City: Bookcraft, 1988], pp. 137–42.)” (Jeffrey R. Holland and Patricia T. Holland, On Earth As It Is in Heaven [1989], 133–35).

Helamana 10:7. O Le Mana Faamau

  • Sa galue Nifae ma le filiga lea na faaee atu ai e le Alii i ona luga le mana tele. Sa tuuina atu ia te ia le mana e pule ai i le nuu ma elemene o le lalolagi. Sa tuuina atu foi ia te ia se faaeega paia o le mana faamau, o le mana lava lea e tasi na umia e le perofeta o Elia: “O le mana o Elia o le mana faamau o le perisitua lea o mea ua fusifusia pe tatalaina i le lalolagi e fusifusia pe tatalaina foi i le lagi (MFF 128:8–18)” (Guide to the Scriptures, “Elijah”).

    Ata
    Ua toefuatai mai e Elia ki o le perisitua

    © 1985 Robert Barrett

  • Sa aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) e uiga i le mana faamau ia sa tuuina atu i perofeta eseese:

    “Sa faaee atu e le Alii le pule i nisi o ana auauna filifilia ma tuuina atu ia te i latou ia mana tulaga ese. I lenei tulaga sa maua ai e Elia ia ki o mana o le perisitua e toe faatutu ai e ua oti, faamalolo ai e mamai, tapunia ai le lagi ina ia leai se timu e tusa ai ma lana lava upu, ma mo le silia i le tolu tausaga sa leai ai se timu, ma i le ma lea sa ia te ia le mana e valaau atu ai i le afi mai le lagi e faafanoina ai fili o le Ekalesia. …

    “Sa tuuina atu e le Alii le pule lava lea ia Nifae, le atalii o Helamana, o le e i ai foi le pule e tapunia ai le lagi ma faatinoina isi galuega silisiliese, e faigofie lava i lona faatuatua ma le poloaiga mai le Alii [tagai Helamana 10:7]. O lenei mana matagofie ua leva ona faaee mai ae ua na o ni auauna toalaiti a le Alii” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:95).

Helamana 10:13–15. “E Ui Lava I Lea Vavega Tele”

  • Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o vavega o fua ia o le faatuatua” (History of the Church, 5:355). O nisi tagata e sailia le faatuatua e ala i vavega; e ui i lea, e le tusa lena mea ma le faatulagaga a le lagi. O le faatuatua e tupu ai vavega—e le mulimuli mai i vavega. O le iloaina faavavega e Nifae o Seanetuma o le na fasiotia le faamasino sili na oo mai o se taunuuga o le faatuatua o le perofeta. O le mea e faanoanoa ai, o le toatele o tagata na molimauina lenei vavega sa ola e aunoa ma le faatuatua. Sa le mafai e le vavega ona liua i latou ona “e le oo mai le faatuatua i faailoga [po o vavega], a e mulimuli atu faailoga i e talitonu” (MFF 63:9). O le suiga moomia i o latou olaga e amata mai le “faatuatua e oo i le salamo” (Alema 34:15–17). O le mea e le manuia ai, o nei tagata sa molimauina se vavega tele sa faaauau ona faamaaa o latou loto, ma nai lo le salamo, sa latou faasalaina Nifae.

Helamana 11:1–16. O Loo Tatalo Perofeta mo Tagata

  • O le tatalo a Nifae mo lona nuu ua faailoa mai ai le popole o se perofeta mo tagata. E pei foi lava ona fai ma sui o le Atua i tagata, e i ai taimi e saili atu ai foi perofeta e faatoga atu e fai ma sui o o latou tagata. Ina ua fetuuina i gata uogo, sa o atu le fanauga a Isaraelu ia Mose ma faatoga atu, “ia e tatalo atu ia Ieova ia ave ese e ia gata ia te i matou. Ona tatalo ai lea o Mose mo le nuu” (Numera 21:7).

    I Amerika, sa tusia ai e Nifae, le atalii o Liae: “Ua ou tatalo e le aunoa i le ao mo [lou nuu], ua faasusuina e ou mata lou aluga i le po ona o i latou, ua tagi atu ma le faatuatua i lou Atua” (2 Nifae 33:3).

  • O tatou perofeta o i ai nei o loo faaauau pea ona tatalo mo i tatou. I le konafesi aoao ina ua mavae mea na tutupu o osofaiga a tagata faatupu faalavelave ia Setema 11, 2001, sa tatalo ai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008):

    “Le Atua, lo matou Tama e Faavavau, … o Lau fanau i matou, matou te vaai atu i Lau Afio i le faatuatua i lenei taimi pogisa ma le pau. Faamolemole le Tama pele, faamanuia i matou i le faatuatua. Faamanuia i matou i le agaga o le maumaututu ina ia tafiesea ia mea leaga matautia o loo i lenei lalolagi. Ia tuuina mai le puipuiga ma le taitaiga ia i latou o e o loo punoua’i i le tauaveina o vaega o le taua. Faamanuia i latou; ia faasaoina o latou ola; ia laveaiina i latou mai le faigata ma mea leaga. Ia faafofogaina talosaga a i latou o e pele ia i latou mo lo latou saogalemu. …

    “Le Tama e, ia e sisila alofa mai i luga o lo matou nei atunuu, faapea ma ana uo i lenei taimi o faigata. Ia faasaoina i matou ma fesoasoani ina ia matou savavali ma le faatuatua e faavavau i Lau Afio faapea lou Alo Pele, o lona alofa mutimutivale lea matou te faalagolago i ai ma lē o loo matou tepa taulai i ai o lo matou Faaola ma lo matou Alii. Ia faamanuia le faatupuina o le filemu ma ia vave ona toe oo mai ia i matou, matou te ole atu ai ma le faamaualalo i Lau Afio, ma aioi atu ina ia faamagaloina e Lau Afio o matou sese, ma a matou agasala, ia agalelei mai ma alofa mai ia i matou ma faatupuina o matou loto ina ia matou liliu atu ma le alofa i Lau Afio. Matou te ole atu ai ma le faamaualalo i le suafa o Ia o lē e alofa mai ia i matou uma, le Alii o Iesu Keriso, lo matou Togiola ma lo matou Faaola, amene” (i le Conference Report, Oke. 2001, 112; po o le Liahona, Ian. 2002, 105).

Helamana 11:4–5.O Nisi Taimi E Faaaoga ai e le Alii Mea Faalenatura e Aoai ai Lana Fanau

  • Sa faamalamalama mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) “e faaaoga e le Alii le tau i nisi taimi e aoai ai lona nuu mo le solia o ana tulafono” (i le Conference Report, Ape. 1977, 4; po o le Liahona, Oke. 1977, 4; tagai foi MFF43:21–25).

Helamana 11:18–12:6. O Le Faataamilosaga o le Amiotonu ma le Amioleaga

  • I nai taimi o le talafaasolopito o le Tusi a Mamona e o atu tagata i se faataamilosaga o le amiotonu, manuia, mauoa, faamaualuga, amioleaga, faafanoga, faamaualalo, ma toe oo atu ai i le amiotonu. Mo nisi faamatalaga ma se ata o loo faaalia mai ai le taamilosaga o le faamaualuga, ia tagai i le“O Le Taamilosaga o le Amiotonu ma le Amioleaga” i le lisi o aitema faaopoopo (itulau 438).

    Sa faaalia le faanoanoa tele o Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le toilalo o tagata e o ese mai taamilosaga leaga: “Ou te matea o se tasi o mea lilo sili o le olaga lenei o le aoaoina e tagata o se lesona mai mea na tutupu i le talafaasolopito” (i le Conference Report, Oke. 1992, 19; po o le Liahona, Ian. 1993, 19). E mautinoa lava na tuuina e le Alii nei mamanu iloagofie o amioga i tusitusiga paia mo lo tatou manuia, e fesoasoani ai ia i tatou e aloese mai i nei lava faafitauli e tasi i o tatou lava olaga (tagai MFF 52:14–19).

Helamana 11:22–23. “Uiga o Mataupu”

  • Sa faailoa mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mea e aofia ai i le aoaoga faavae moni a Keriso: “O le aoaoga faavae moni a Keriso e faapea o tagata uma e tatau ona o mai ia te ia, ia maua le faatuatua, salamo, ia papatisoina, maua le Agaga Paia, ma tumau i le faatuatua e oo i le iuga ina ia maua le faaolataga. (2 Ni. 31:17–21; 3 Ni. 11:29–41; MFF 10:67; 68:25.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 204).

  • Sa faia e Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamatalaga lenei e faatatau i le mana o aoaoga faavae moni:

    “O le aoaoga faavae moni, a malamalama i ai, e suia ai uiga ma amioga.

    “O le suesueina o aoaoga faavae o le talalelei o le a faaleleia vave ai le amio nai lo se suesueina o le amio o le a faaleleia ai le amio. … O le mafuaaga lena ua matou faamamafa atu ai ma le malosi tele le suesueina o mataupu faavae o le talalelei” (i le Conference Report, Oke. 1986, 20; po o le Liahona, Ian. 1987, 19).

Helamana 11:21–38. Toe Foi Mai Le Amioleaga

  • Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “e faatu ae pea e le tiapolo lona malo i le taimi lava e tasi e tetee ai i le Atua (History of the Church, 6:364). O soo se taimi lava e faatuina ai le Ekalesia a le Faaola pe faamalosia, e saili ai foi le fili e faia mea e faatautee ai i se tulaga se tasi po o se isi e faasagatau ai i le alualu i luma o le Au Paia a le Atua. Ua tatou vaai i se faataitaiga o le au a Satani na tulai mai i le Helamana 11. O le au faomea a Katianetona sa tafia esea ma le nuu. Na maua ai e tagata o le Ekalesia amiotonu o sa Nifae ma sa Lamana le filemu tele (tagai Helamana 11:21). E ui i lea, na o ni nai tausaga lava na mavae ai, a o lei toe oo foi faatosinaga a Satani i le nuu ma taitai atu i latou e toe agasala ma maua ai e le au faomea a Katianetona la latou pule ma faaatosinaga.

Helaman 12:1–3. O Le Feliuliuai o Tagata

  • Sa silafia e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua nisi o mafuaaga faigofie mo le le tumau faaleagaga:

    “Pe o le loto galo lē faamoemoeina ea? Pe o se toilalo o le amio sao ma le atamai ona o lo tatou mumusu e mafaufau ma faailoa faamanuiaga ua mavae? Pe o le leai o se agamalu lea e manaomia ai le faia soo o ia lesona mautu, ona ua tatou lafoaia faailoga mālu ma le agavaivai sili atu o loo talo mai e ‘manatua o Ia’? …

    “… Tatou te manaomia le Agaga i aso uma e fesoasoani ia i tatou e manatua i aso uma. A leai o le a tupu le fesasiai o le manatua pe a tatou matua vaivai. E le o se mea fua le manatuaina e le tagata o faamanuiaga o ananafi ma le agaga faafetai, aemaise lava pe a matuai manaomia manaoga o le tino i le aso” (Lord, Increase Our Faith [1994], 101–2).

  • Sa faaopoopo mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili lenei malamalamaaga e uiga i le pogai atonu tatou te le tumau ai: O le faalagolago i le Atua e mafai ona vave mou atu pe a taliina ia tatalo. Ma pe a faaitiitia faafitauli, ua faapena foi ona tuuitiitia ai ma tatalo. O le Tusi a Mamona o loo faamatalaina mai ai pea lava pea lena tala faanoanoa” (i le Conference Report, Oke. 2001, 15; po o le Liahona, Ian. 2002, 16).

Helaman 12:2. Pe a Faamanuiaina e le Atua Lona Nuu, Latou Te Faagaloina o Ia

  • Sa faamatalaina e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le faigata lea e mafai ona oo mai faatasi ma le faamanuiaina: O lo tatou tofotofoga e foliga mai o le tofotofoga sili ona faigata o ua sili ona faitogafiti ma sili atu ona atamai. E foliga mai e tau le faamatau mai ma e faigata ona iloa. E ui o tofotofoga uma o le amiotonu e i ai ma se tauiviga, e foliga mai o lenei tofotofoga patino e le o se tofotofoga, e leai se tauiviga ma ua sili atu ona tau faasese i lo tofotofoga uma. E te iloaina le mea e fai e le filemu ma le faamanuiaina i se nuu —e mafai ona ia faamoe i latou” (Larry E. Dahl, “Fit for the Kingdom,” in Studies in Scripture, Volume Five: The Gospels, edited by Kent P. Jackson and Robert L. Millet [1986], 5:369).

  • Sa faatusaina e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) le tofotofoga o “mea taugata e le manaomia o le olaga” i isi tofotofoga o le olaga: “Ua tofotofoina i tatou. Atonu tatou te le o iloaina le toatuga o tofotofoga tatou te feagai ai. I aso o le popofou o le Ekalesia, sa i ai le fasioti tagata, sa i ai vaega o tagata leaga. Sa tuliesea le Au Paia i le toafa. Sa latou fiaai, sa latou le lavalavā, ma sa latou maalilili. O tatou o e na mauaina mea na latou tuuina mai ia te i tatou. Ae o le a le mea o fai i ia mea? O le asō ua tatou olioli ai i faamanuiaga maoae, o mea tatou te lei vaaia muamua lava i le talafaasolopito o le lalolagi. E foliga mai o le tofotofoga sili ona matuia tonu lea o soo se tofotofoga ua tatou mauaina i le talafaasolopito o lenei Ekalesia” (Dahl, “Fit for the Kingdom,” in Studies in Scripture, 5:369).

Helamana 12:4. “Ua Faamauina o Latou Loto i Mea le Aoga o le Lalolagi!”

  • Sa faamamafa mai e Mamona le valelea o i latou e faamauina o latou loto i mea a le lalolagi le aoga, po o le le taua, e gaogao, ma leai se uiga. Sa saunoa mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O ‘mea le aoga a [le] lalolagi’ e aofia ai le tuufaatasia o na uiga faalelalolagi e fa o meatotino, faamaualuga, lauiloa, ma le malosi. O nei mea uma ua faamanatu mai e tusitusiga paia, ‘e le mafai ona e alu ma ia mea’ (Alema 39:14). E ao ina tatou saili atu ituaiga o oa ua folafola mai e tusitusiga paia e faamaoni: ‘o oa sili o le malamalama, e oo lava i oa natia’(D&C 89:19)” (i le Conference Report, Ape. 2001, 109; po o le Liahona, Iul. 2001, 101).

Helamana 12:5–6. “Ua Faataalise Ona Faafefeteina i le Faamaualuga”

  • I lana lauga tautaua i le faamaualuga, sa faataulagaina ai e Peresitene Ezra Taft Benson le tele o itu eseese o le faamaualuga:

    “O le faamaualuga e i ai le uiga o le fiatautavā. Tatou te faatautava atu o tatou loto i le finagalo o le Atua. A tatou faaali atu lo tatou faamaualuga i le Atua, o lona uiga ua tatou faapea atu ‘e faia lo’u loto ae le o lou fingalo.’ …

    “O ē faamaualuluga latou te le talia le pule a le Atua e tuuina atu ai le taitaiga i o latou olaga (tagai Helamana 12:6). Latou te faatautava o latou taofi o le upumoni i le atamai sili o le Atua, o o latou tomai e faasaga i le mana o le perisitua a le Atua, o mea ua latou ausia e faasaga i Ana galuega silisili.

    “… E mananao ē faamaualuluga ia ioe mai le Atua ia i latou. Latou te le mananao e suia o latou taofi e ioe ai i le finagalo o le Atua. ….

    “O le faamaualuga e iu i pulega faalilolilo e faia e maua ai le pule, oloa, ma viiga o le lalolagi (tagai Helamana 7:5; Eteru 8:9, 16, 22–23; Mose 5:31). O lenei fua o le agasala o le faamaualuga, o pulega faalilolilo ia, na toilalo ai malo o sa Iareto ma sa Nifae ma o le pogai lea na toilalo ai malo, ma o le a pauu ai pea le tele o malo (tagai Eteru 8:18–25)” (i le Conference Report, Ape. 1989, 4–5; po o le Liahona, Iul. 1989, 4, 6).

  • Sa aoao mai e Elder Joe J. Christensen o le Fitugafulu o le faamaualuga e taitai atu ai i faatusatusaga lē amiotonu ma mafai ai foi ona taitai atu i lo tatou toilalo:

    “O le faamaualuga e mafua ai ona tatou soona popole vale, a o tatou faatusatusa i tatou i isi, lo tatou manatu i lo tatou atamai ua i ai, o le ituaiga o ofuvae po o isi lavalava — o ‘lavalava taugata’ tatou te oofuina, o a faalapotopotoga tatou te i ai, po o le a le itu o le aai tatou te nonofo ai, pe o le a le tele o a tatou tupe, o le a lo tatou lanu po o le tagatanuu, o a taavale tatou te aveina, e oo lava i le ekalesia tatou te i ai, o le a le tele o le aoaoga na tatou maua, ma isi mea.

    “I totonu o tusitusiga paia e tele lava faailoga o le faamaualuga ua tulai mai e faaumatia ai tagata taitoatasi, o malo ma i nisi tulaga e oo i le Ekalesia lava ia. …

    “Ua uma ona faitauina e le itiiti ifo ma le faatolusefulu i le Tusi a Mamona atoa na faatamaia ai le faataamilosaga o le manuia ma le filemu, ona o aafiaga o le faamaualuga faaletagata” (One Step at a Time: Building a Better Marriage, Family, and You [1996], 138–39). (Tagai i le ata “O Le Taamilosaga o le Amiotonu ma le Amioleaga” i le lisi o mea faaopoopo, itulau 438.)

Helamana 12:7–19. O Le Faatauvaa o le Tagata

  • Sa fesoasoani mai Peresitene Iosefa Filitia Samita ia tatou malamalama o le fuaitau “o le faatauvaa o le fanauga a tagata” (Helamana 12:7) e le o se uiga o le taua o le tagata: “E le i manatu lenei perofeta e faapea mai ua sili atu le popole ma alofa atu le Alii i le pefu o le eleele nai lo lona alofa i lana fanau. … O lona manatu e faapea e usitai le pefu o le eleele. E minoi i i ma o i le poloaiga a le Alii. O mea uma lava e ogatasi ma ana tulafono. O mea uma lava i le atulaulau e usiusitai i tulafono ua tuuina atu i ai, e tusa ai ma lou iloa, sei vagana ai le tagata. Soo se mea lava e te vaai i ai o le a e maua ai tulafono ma faatulagaga, e usitai elemene i tulafono ua tuuina atu ia i latou, ma faamaoni i o latou galuega atofaina. Ae ua fouvale le tagata, ma i lenei mea ua itiiti ai le tagata nai lo le pefu o le eleele ona ua ia teenaina apoapoaiga a le Alii” (in Conference Report, Ape. 1929, 55).

Helamana 12:15. Malamalama o le Vanimonimo ma Fetu

  • Ua faaali mai i leHelamana 12:14–15 sa i ai ia Mamona se malamalamaga faavae o tulafono faaletino o le atulaulau: “O le faasinoga ua faatatau lava i le tala faatusi paia lea ua faaali mai ai na poloaiina e Iosua le la ma le masina e tumau i le mea e tasi ina ia mafai ai e lana autau ona faamaeaina lo latou faatoilaloina o sa Amorī (Iosua 10:12–14). O i o loo i ai se faasa’oga e faaopoopo atu i lena tala, lea e manatu ai e faataamilo le la i se lalolagi e le gaoioi. (Tagai foi Isaia 38:7–8; 2 Tupu 20:8– 11 .) Ua aumai i nei fuaiupu se faamautinoaga e faigata ona malamalama i ai ae mautinoa lava e faapea o le perofeta ma le tusitala o Mamona, e pei o le tele o taitai faaleagaga anamua, sa tamau i lona malamalama anamua e faatatau i le Atua, o tagata, ma le atulaulau” (Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 volu. [1987–91], 3:397).

    Ata
    Ata vali o le atulaulau

    © Corbis

Helamana 12:23–24. O Le Salamo e Taitai Atu ai Tatou i le Alofa Tunoa o Keriso

  • Sa auiliili mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mana o le alofa tunoa o le Atua:

    “I le lomifefiloi o le Tusi Paia, ua tatou iloa ai o le upu alofa tunoa e masani ona faaaoga i tusitusiga paia e faamatala mai ai, o se mana faamalosiau po o se mana e mafai ai:

    “‘O le manatu autu lava o le upu, o auala paia o le fesoasoani po o le malosi, ua aumai e ala i le alofa ma le alofa mutimutivale tele o Iesu Keriso.

    “‘… E faapena foi e ala i le alofa tunoa o le Alii, ona maua e tagata taitoatasi e ala i le faatuatua i le Togiola a Iesu Keriso ma le salamo i a latou agasala, ona latou maua le malosi ma le fesoasoani e fai ai galuega lelei, ia semanu e le mafai ona latou tausisia pe ana tuu e fai i a latou lava ala. O lenei alofa tunoa, o se mana malosi lea e mafai ai e alii ma tamaitai ona maua le ola e faavavau ma le faaeaga pe a uma ona latou faia le mea sili latou te mafaia’ (p. 697).

    “O lea, o le vaega malosi ma le mamana o le Togiola e fesoasoani tatou te iloa ai ma fai ma lelei ai i auala e le mafai ona tatou iloa, ma faataunuuina i lo tatou lava malosi faaleolaga nei. Ou te tautino atu ma molimau atu e moni lava le mana malosi o le Togiola a le Faaola” (i le Conference Report, Oke. 2004, 79; po o le Liahona, Nov. 2004, 76–77; tagai foi MFF 93:20, 27–28).

  • Sa talanoaina e Elder Gene R. Cook o le Fitugafulu le natura patino o le alofa tunoa o le Faaola:

    “O le alofa tunoa o le Alii e ala mai i le Togiola e mafai ai ona faamamaina i tatou i a tatou agasala ma fesoasoani ia i tatou i le faaatoatoaina o i tatou lava e ala mai i o tatou tofotofoga, ma’i, e oo lava i vaivaiga faaleamio. … E mafai e Keriso ona toe faaleleia o tatou pona ma vaivaiga ia na semanu e le mafai ona toe faaleleia (tagai Kenese 18:14; Mar. 9:23–24).

    “O lena upumoni sili e tatau ona faatumuina ai i tatou uma i le faamoemoe, pe afai e vave ona tatou manatua, o le aoga o le alofa tunoa i o tatou olaga e faalagolago lea i lo tatou salamo i a tatou agasala. …

    “O le loto salamo ma galuega lelei o tulaga ia e manaomia e toefuatai mai ai le alofa tunoa ia i tatou. Pe a ole atu faatauanau se tasi i le tatalo mo se tali, atonu o le tali e faalagolago atili lea i lo tatou salamo mai i a tatou lava agasala patino nai lo se isi lava mea (tagai MFF101:7–8 ; Mosaea 11:23–24).

    “Ina ia maua le alofa tunoa, e le faapea e tatau ona atoatoa se tasi a e tatau ona taumafai o ia e tausi poloaiga i le mea sili na te mafaia. Ona mafai ai lea e le Alii ona faatagaina o ia e maua lena mana” (i le Conference Report, Ape. 1993, 99–100; po o le Liahona, Iul.1993, 94–95).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O a laasaga ua e savalia e aloese ai mai le faataamilosaga o le faamaualuga i lou olaga?

  • O fea na e vaai ai i le mana o le perisitua ua faagaoioia i lou olaga?

  • O le a se mea e te faia e ausia ai se tulaga i au tatalo lea e te le mafai ai ona ole atu i soo se mea e le tusa ai ma le finagalo o le Alii?

Galuega Fautuaina

  • Ia faasoa atu i se afiafi faaleaiga le mea ua e aoaoina mai le Helamana 12–14 e uiga i le auala ma le pogai e a’oa’i ai e le Alii Ana fanau.

  • Ia tusia i lau api talaaga le auala e te faafoeina ai le faataamilosaga o le faamaualuga i lou olaga.