Inisitituti
Mataupu 2: 1 Nifae 1–5


Mataupu 2

1 Nifae 1–5

Folasaga

I le 1995 sa faamalamalama mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua le aiga o le totonugalemu o le fuafuaga a le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.” Sa latou tautino mai “o le fiafia i le olaga faaleaiga o le a sili ona ausia pe a faavaeina i luga o aoaoga a le Alii o Iesu Keriso” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 1995, 102). Sa tusia e Nifae e uiga i le aiga o Liae ma Sarai, o ona matua ia. O nei “matua lelei” (1 Nifae 1:1) sa mananao i laua e aoao ma taitai lo la aiga i aoaoga a le Alii, e oo lava i taimi o faigata. Sa aafia Liae i ni vaaiga o le lagi faapena foi le lamatia o lona soifua. Sa lagona e le auaiga le saogalemu e ala i le sosola ese mai Ierusalema, e ui ina toe faafoi i latou mo se poloaiga e le saogalemu ma faigata e aumai papatusi. Sa lagolagoina e atalii faamaoni o latou matua ma mulimuli i le Alii ae sa faatuiese pea isi atalii. A o e faitauina uluai mataupu nei o le Tusi a Mamona, ia mataitu taumafaiga a le aiga lenei e mulimuli i le Alii ma iloa pe faapefea e la latou faataitaiga ona taitai oe e faia foi faapea.

Faamatalaga

O Le Tusi Muamua a Nifae: Lana Nofoaiga ma Lana Galuega

  • O le uputomua i le 1 Nifae o se aotelega o le tusi ma o se vaega o le uluai tusitusiga. O uputomua uma i totonu o le Tusi a Mamona o vaega o uluai faamaumauga sa tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita, faatasi ma faaopoopoga i luma atu o mataupu taitasi (mo se faataitaiga, tagai i leMosaea 9 ma le Alema 21). O aotelega puupuu i luga o mataupu taitasi o faaopoopoga mulimuli na e fesoasoani ai ia malamalama atili le tagata faitau i le mataupu.

  • I le avea ai ma le na tuufaatasia le Tusi a Mamona, sa feagai Mamona ma le tele o luitau faigata i le fuafuaina o mea e tatau ona aofia i le faamaumauga ua faapuupuu. E le i lalo ifo ma le lua taiala na faafoeina ai lana filifiliga. Muamua, sa poloaiina e le Alii Mamona e “tusia mea ua poloaiina ” (3 Nifae 26:12). Lona lua, sa vaai Mamona i o tatou aso ma tulaga o le a i ai (tagai i le Mamona 8:34–35). Ona tatou malamalama lea, a oo ina faia faaiuga a Mamona i tusitusiga e faaaoga, o vaega nei e lua sa pulea ai ona atugaluga.

    E mafai ona aoga le faatusatusa o le uumi o tusi i totonu o le Tusi a Mamona ma vaitaimi na aofia ai. Tagai i le siata “O Itulau o le Tusi a Mamona ma Periota o Taimi” i totonu o le lisi o mea faaopoopo (itulau 411).

1 Nifae 1:1. Tele Puapuaga, Ae sa Alofagia Tele

  • Sa tusia e Nifae “le tele o puapuaga” ae na ia faailoaina lava le tele o faamanuiaga mai le Alii . O ana faamaumauga na toe faitauina ai le anoanoai o tofotofoga na latou tigaina ai ma isi o lona aiga o loo nonofo ma le faatuatua ma le loto faafetai i le Atua. Sa lagona e Nifae le alofagia tele o ia aua ua tele lona iloa e uiga i le agalelei o le Atua (tagai i le 1 Nifae 2:16), ma o lona faalagolago i Lona malosi na avea ma fesoasoani o Nifae (tagai i le 2 Nifae 4:19–26). O le malamalamaaga i le fuafuaga a le Atua na aumaia ai le uiga o puapuaga na oo i ai Nifae (tagai i le Boyd K. Packer, “Talanoaga ma Faiaoga” [o se faasauga ma Peresitene Boyd K. Packer, 29 Fep., 2008], 7, www.ldsces.org).

    I lona faatusatusaga, tatou te vaaia ai foi Lamana ma Lemuelu, faapea foi ma le toatele o isi i totonu o le Tusi a Mamona, e latou te moomia le oo soo i ni puapuaga e faamanatu ai ia te i latou faamanuiaga a le Alii. O lenei mataupu faavae na toe faamautuina ma le faanoanoa e le perofeta o Mamona: “Ma ua faapea ona tatou iloa, seiloga ua sasaina e le Atua lona nuu i puapuaga e tele, ioe, seiloga e asiasi o ia ia te i latou i le oti, ma le matau, ma le oge, ma faamai uiga eseese, latou te le manatua o ia” (Helamana 12:3).

1 Nifae 1:2. “O Le Gagana a Aikupito”

  • O le fuaiupu 2 o le 1 Nifae 1 o loo faailoa mai ai sa faaaogaina e Liae ma Nifae “le gagana a Aikupito” e faamaumau ai lo latou talafaasolopito i luga o papatusi auro. E fa selau ma le fitusefulu tausaga talu lena, na aoao ai e le Tupu o Peniamina “le gagana a Aikupito,” e lei gata ina pau lea o le gagana o papatusi auro ae o le gagana foi lea o papatusi apamemea. (Mosaea 1:1–4). O le upu “Aikupito ua faafouina” e na o le Tusi a Mamona e maua ai i le Mamona 9:32. O le gagana Aikupito ua Faafouina e foliga mai o se upu e atagia ai se eseesega i le gagana na faaaogaina e Liae ma Nifae. I le Mamona 9:32–33 na faailoa mai ai e Moronae afai e oo i lona aso, pe tusa ma le afe tausaga mai le taimi o Liae ma Nifae, na i ai suiga o le Faa-Aikupito ma le Faa-Eperu mai le gagana na faaaogaina e Liae ma Nifae.

1 Nifae 1:4. Na Lapatai e Perofeta Tagata

  • O le malosiaga o pulega faa-Papelonia i le lalolagi na faatoilaloina ai le malo o Iuta pe a ma le 605 T.L.M. a o avea Eliakimo ma tupu o le malo o Iuta. Sa taumafai Eliakimo e faatulaga se osofaiga o Papelonia. Sa taofia e autau a Papelonia Ierusalema i lalo o lana pulega faamiliteli. O Eliakimo atonu na fasiotia pe sa taofia faatagataotaua. O Setekaia, le uso o le tama o Eliakimo, na tofia e Papelonia i le nofoalii. O le taimi o le malosi o le amioleaga o tagata o Iuta —o le ola lē mama ma le pi’opi’o sa sosolo faasoloatoa. O le tulaga lea na i ai i le vaitaimi o Liae. E lei leva ona malaga ese Liae mai le eria, ae toe taumafai Setekaia e faia se isi osofaiga o Papelonia, na iu i le matua faatafunaina o Ierusalema pe a ma le 587 T.L.M. E anoanoai tagata sa fasiotia, ae o le toatele o e na totoe o tagata Iutaia sa avea faatagataotaua i Papelonia mo le isi 70 tausaga. O iina sa taunuu ai le valoaga a Liae ia Iuta faapea afai latou te le salamo o le a faatafunaina i latou.

    Ata
    O Liae o loo talai atu i Ierusalema

    Del Parson, © IRI

  • Fai mai Nifae “e toatele perofeta” na o ane i tagata. Matou te iloa Ieremia, Opetaia, Nauma, Sapakuka, ma Sefanaia o perofeta uma o aso nei o e na molimau i le malo o Iuta. Ieremia 35:15 o loo aofia ai ni faamatalaga tali tutusa e uiga i le toatele o perofeta na auina mai e le Alii e lapatai atu i tagata (tagai foi i le 2 NofoaigaTupu 36:15–16).

1 Nifae 1:16–17. Seti e Lua o Tala Faamaumau

  • Sa tusia e Nifae lana tusi faamaumau pe tusa ma le 30 tausaga talu ona o ese le aiga o Liae mai Ierusalema ma malaga atu i le nuu o le folafolaga (tagai1 Nifae 19:1–5;2 Nifae 5:28–31). E amata faamaumauga i se faapuupuuga o faamaumauga a lona tama, e aofia ai1 Nifae 1–8. O le faapupuuina e Mamona o faamaumauga a Liae na leiloloa i itulau e 116 o itulau na faaliliuina. O le faaliliuga mai se vaega o papatusi e igoa o le “Tusi a Liae” (tagai i le MFF 10, vaega tomua; 10:42, vaefaamatalaga a; faamatalaga mo 1 Nifae 19:1–6 i le itulau 42).

1 Nifae 1:20. “Alofa Mutimutivale o le Alii”

  • Sa faamatalaina e “Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “le alofa mutimutivale o le Alii”:

    “Ou te molimau atu o le alofa mutimutivale o le Alii e moni ma e le soona tutupu pe faafuasei foi. E masani lava e oo mai le alofa mutimutivale o le Alii i taimi e fesoasoani ai ia te i tatou e tau fai iloatino ma taliaina ai.

    “… O le alofa mutimutivale o le Alii, o ni faamanuiaga e patino ma faatatau i le tagata lava ia, o le malosi, puipuiga, faamautuina, taitaiga, alofa-agalelei, faamafanafanaga, lagolagoina, ma meaalofa faaleagaga ia ua tatou maua mai, ma ona o ia, ma ala atu i le Alii o Iesu Keriso. E moni lava, e faatatau e le Alii ‘lona alofa mutimutivale e tusa ma tulaga eseese o le fanau a tagata’ (MFF 46:15).

    “… O se tasi o auala e faapea ona afio mai ai le Faaola ia i tatou uma taitoatasi e ala mai i le anoanoai o lona alofa mutimutivale. Mo se faataitaiga, a o faafeagai oe ma a’u ma luitau ma tofotofoga i o tatou olaga, o le meaalofa o le faatuatua ma se lagona talafeagai o se talitonuga patino o le a pā’ia tala atu o lo tatou lava gafatia, o faataitaiga ia e lua o le alofa mutimutivale o le Alii. O le Salamo ma le faamagaloina o agasala ma le filemu o lagona, o faataitaiga o le alofa mutimutivale o le Alii. Ma o le naunautaiga ma le lototele lea e mafai ai ona tatou fetaomi atu i luma ma le fiafia e ui lava i tapulaa faaletino ma faigata faaleagaga, o isi na faataitaiga o le alofa mutimutivale o le Alii” (i le Conference Report, Ape. 2005, 105; po o le Liahona, Me 2005, 99–100).

    Mai le 1 Nifae 1:20 ua tatou aoao mai ai, e ala mai vaega o totoe o ana tusitusiga, o loo faamoemoe Nifae e faailoa mai ia i tatou le ala o le a faataunuuina ai e le Alii le amiotonu. Vaavaai mo lenei autu o loo ta’ua soo i le tusi o le 1 Nifae.

1 Nifae 2:5–10. Sa Malaga Liae mai Ierusalema e oo atu i Apitaogalu o le Sami Ulaula

  • O le mamao mai Ierusalema e oo atu i le Sami Ulaula e tusa ma le 180 maila e ui atu i le nuu vevela, ma le naumati ua faaleagaina anamua e le au osofa’i. E “tolu aso na malaga ai” Liae ma lona aiga i le tea mai o le tulaga lea (tagai 1 Nifae 2:5–6). O lona uiga e le itiiti mai le 12- i le 14-aso le malaga itu tasi mai Ierusalema agai atu i lo latou aiga lē tumau i le vanu o Lemuelu. (Tagai i le faafanua “Ala Atonu na Uia e le Aiga o Liae” i le lisi o mea faaopoopo, itulau 434.)

    Ata
    Ua tuua e le aiga o Liae Ierusalema

    Scott Snow, © 1981 IRI

1 Nifae 2:6–10. Faailoa atu le Lotofaafetai i le Alii

  • O le loto talisapaia o Liae mo le taitaiga ma le puipuiga a le Alii na faailoaina e ala i lana gaoioiga ina ua maea ona faatuina lona faleie: “Na faia e ia le fata faitaulaga i maa, ma ua fai ai le taulaga i le Atua, ma ua ava’e le faafetai i le Alii lo tatou Atua” (1 Nifae 2:7). O le vaega muamua lea o nisi o faataitaiga i totonu o le Tusi a Mamona ma ua latou osia taulaga ma taulaga mu e faailoa ai lo latou loto faafetai i le Atua (tagai i le 1 Nifae 7:22; Mosaea 2:3–4).

    Sa mulimuli Liae i le taulaga e ala i lona aoaoina o ona atalii i le taua o le mausali o le tausiga o poloaiga a le Alii. O se vaaiga faamaoni o le lotofaafetai ma le usiusitai i le Tama Faalelagi e moomia lea mo Ana fanau uma ina ia fiafia ai o Ia. Sa aoao mai le Alii, “E leai se mea e faia e tagata e tausuai ai le Atua, pe faatupuina ai lona toasa i nisi, tau lava o le le tautino atu e i ai lana pule i mea uma, ma le usiusitai i ana poloaiga” (MFF 59:21).

    Sa apoapoai mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tatou faamautinoa e tumu a tatou tatalo i le agaga maualalo ma le lotofaafetai: “E masani ona ou faalogo i tagata o faapea ‘sa ou tau atu i le Alii’ le mea lea pe ‘sa ou tau atu i le Alii’ le mea lena. Faaeteete e aua nei e ‘ta’u’ atu ia te Ia ae, ia, saili ma le lotomaulalo ma fesili i lou Tama Faalelagi mo le taitaiga ma taiala. O le tatalo e tatau ona faatauanau ma faatumulia i le agaga faafetai” (“Ia e Malosi i le Alii ma i le Mana o lona Silisiliese” [CES fireside for young adults, 3 Mati, 2002], 3,www.ldsces.org).

1 Nifae 2:11–15. Taumuimui

  • O se tasi mafuaaga e faamalosia ai e Satani le muimui ina ia taofia ai i tatou mai le mulimuli i perofeta soifua, taitai musuia, ma matua. Sa faamalamalama mai e Elder H. Ross Workman o le Fitugafulu e faapea o le “muimui e tolu ona laasaga, e taitai atu e le tasi i le isi i se ala faasolo e oo atu i le le usitai.” Muamua, e muimui loa tagata ona amata lea ona tuufesili. Latou te tuufesili “muamua i o latou lava mafaufau ona [totoina] ai lea o fesili i mafaufau o isi.” Lona lua, o i latou e muimui e amata ona “faaitiitia ma faia ‘alofaga mo i latou e le faia ai mea [ua] faatonuina i latou e fai. … O le mea lena, latou te [faia] ai ‘alofaga mo le le usitai.” O a latou ‘alofaga e taitai atu ai i le laasaga lona tolu: “Faatamala e mulimuli i poloaiga.”

    “Sa fetalai le Alii e faatatau i le le lelei o lea uiga i o tatou aso: ‘A o lē e le faia soo se mea seia poloaiina o ia, ae talia le poloaiga ma le masalosalo o lona loto, ma tausia ma le faatamala, e tausalaina o ia’ (MFF 58:29). …

    “Ou te valaaulia oe e manatunatu loloto i poloaiga mai perofeta soifua o loo sili ona e atugalu ai. E te fesiligia pe faatatau lena poloaiga ia te oe? O e maua ni ‘alofaga e le mafai ai ona e usitai nei i le poloaiga? Pe e te lagona le le fiafia ia i latou e faamanatu atu ia oe le poloaiga? Po o e faatamala ea i le tausiaina? Faaeteete i mailei a le fili. Faaeteete i le taumuimui” (i le Conference Report, Oke. 2001, 104–6; po o le Liahona, Nov. 2001, 85–86).

1 Nifae 2:20. Tausi Poloaiga ma Faamanuiaina Ai

  • Sa matauina e Elder Russell M. Nelson o le Korama a le Toasefululua e faapea ua folafola “faatolu sefulufa” mai e tusitusiga paia —o le a ola tagata i le nuu pe afai o le a usitai i poloaiga a le Atua ” (i le Conference Report, Ape. 1985, 15; po o Liahona, Me 1985, 13). I totonu o Tusitusiga Paia, o le uiga o le upu faamanuiaina e ono i ai isi ona uiga e le taotasi i faamanuiaga tau tupe. E le gata i lea, o le faamanuiaina e le faapea o le a le tofotofoina ai le olaga. Sa tausia e Liae ma lona auaiga faamaoni poloaiga, ae sa tigaina lava i puapuaga (tagai 1 Nifae 15:5; 18:15–17; 2 Nifae 2:1–2).

    Sa aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) e faapea o le tagata na te tausia poloaiga o le a lagolagoina ma faamanuiaina e le Alii: “O le tagata e nofo ma le malo o le Atua, o le tagata e faamaoni i nei tagata, o le tagata na te tausia lona mama ma lē pisipisia mai mea o le lalolagi, o ia lena e talia e le Atua, o le a faamalosia e le Atua, o le a ia lagolagoina, ma o le a manuia i le nuu, pe i ai o ia i le fiafiaga o lona saolotoga pe taofia i totonu o se sela o se falepuipui, o le a leai se eseesega po o fea o i ai, o le a alu ese lelei mai lava” (Gospel Doctrine, lomiga lona 5 [1939], 257).

1 Nifae 3:7.
Ata
mau tauloto
“Ou te Alu ma Faia”

  • I sana faamatalaga e uiga i le tusi 1 Nifae 3:7, na aoao mai ai Elder Russell M. Nelson, “Ua ou aoao e ‘aua ou te fesiligia valaaulia e tuuina mai e ala mai i musumusuga a le perisitua, ae talia ma le faatuatua atoa.” (i le Conference Report, Ape. 1984, 76–77; po o le Liahona Iulai 1984, 95).

  • Sa sii mai e Elder Donald L. Staheli o le Fitugafulu se saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) ina ia mafai ona aoao atu e uiga i le mana e oo mai e ala i le usiusitai: “E tusa lava pe o le a lo tatou matutua ma tulaga o loo tatou i ai i le olaga, ua na o le usiusitai lava i aso taitasi i aoaoga o le talalelei le auala mautinoa i le fiafia e faavavau. Na matua uunaia Peresitene Ezra Taft Benson e saunoa mai: Afai e le toe avea le usiusitai ma mea faasoesa ae avea ma mea tatou te sailia, o le taimi foi lena o le a tuuina mai ai e le Atua ia i tatou le mana.” (i le Conference Report, Ape. 1998, 108; po o le Liahona Iulai 1998, 93).

  • Sa faailoa mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le moomia o le tatalo ma le faatuatua e usitai ai i poloaiga a le Alii:

    “Po o ai lava i tatou, po o le a foi le faigata o le tulaga o tatou i ai, e mafai ona tatou iloa o mea e poloai mai ai le Tama tatou te agavaa ai mo faamanuiaga o le ola e faavavau o le a le mamao lea mai lo tatou malamalama. …

    “E manaomia lo tatou tatalo ma le faatuatua ina ia iloa ai le mea e tatau ona tatou fai, ma a mae’a ona tatou mauaina lena malamalama, e tatau loa ona tatou tatalo ma se naunautaiga ina ia usiusitai. Peitai e mafai ona tatou iloa le mea e fai ma ia mautinoa ua mae’a ona saunia le ala mo i tatou e le Alii” (“The Family” [CES fireside for young adults, Nov. 5, 1995], 1, www.ldsces.org).

1 Nifae 3:15. “E Pei Ona Soifua Ai le Alii”

  • Sa tuuina mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei faamalamalamaga: “Sa faia e Nifae le Atua ma ana soa. Afai e le mafai ona ia mauaina mai papatusi, o lona uiga ua toilalo foi le Atua. Ma talu ai ona e le iuvale le Atua, o lea sa manatu ifo ai Nifae e tatau lava ona ia mauaina papatusi, e tusa pe faaumatia ai lona ola” (i le Conference Report, Ape. 1982, 49–50; po o le Liahona, Iul.1982, 55).

1 Nifae 4:6. “Taitaiina e le Agaga Paia”

  • O nisi taimi e tatau ona lototoa ina ia maua ai taitaiga a le Agaga. O le a i ai taimi o le a fautua mai ai e mafaufauga ma fetuunaiga faalelalolagi se ala e ese mai aoaoga a le Alii. Na tuuina mai ia i tatou se lu’i e Elder John H. Groberg o le Fitugafulu:

    “Aua le fefe e faia mea faigata ae e te iloa e aoga. Ua tatou ola ai i se vaitau o le tatau ona iloa le faapogai, le faamasinoga, mea moni, ma faamaumauga faafuainumera. E mafai ona aoga nei mea pe a faaaogaina ma le faatuatua i le Alii, o Iesu Keriso. Ae afai o le a faatauaina atu lea i lo le faatuatua ia te Ia, ona le aoga lea ma e ono le saogalemu. Ua ou iloa i lou olaga o le tele o au filifiliga lelei na faia atonu e le mafaia pe ana faapea na ou faalagolago tele i lau faamasinoga po o le vaai i mafuaaga. …

    “… Sa naunau Nifae e faia le finagalo o le Atua e aunoa ma se faamasinoga. Ua tauina mai e tusitusiga paia ia te i tatou i le1 Nifae 4:6 e faapea sa ia alu atu ma ua le muai iloa mea e tatau ona ia faia ae na iloa lava e tatau ona ia usitai i le Atua ma aumaia papatusi. …

    “E le taumate ana faapea na o mafuaaga na ia faalogo i ai, semanu e faapenei o loo faatali pea Nifae ma ona uso i fafo atu o pa o Ierusalema. O nisi taimi ou te tomanatu ai pe ana tatou ano tele atu i fetuunaiga o mafuaaga ma faamasinoga, ae le lava le faatuatuaina o le Atua, tatou te ono faatalitali i fafo o pa o Lona nuu paia” (“Faatuatua i le Alii” [CES fireside for young adults, 1 Me, 1994], 3, www.ldsces.org).

1 Nifae 4:10. Na Poloaiina Nifae e Fasioti Lapana

  • O le a se faamaoniga o i ai e mafai ai e se tagata amiotonu pei o Nifae ona aveesea le ola o se isi tagata? Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) e faapea o le Alii na te faia le faatulagaga o le sao ma le sese: “Na fetalai le Atua, ‘Aua e te fasioti tagata;’ i le isi taimi na Ia fetalai mai ‘Ia matua faatamaia.’ O le mataupu faavae lea o lo’o taitaiina ai le faiga malo o le lagi—e ala i faaaliga e fetuunai ia talafeagai ma tulaga o loo i ai le fanau i le malo. Soo se mea lava e manaomia e le Atua e sao, po o le a lava, e ui lava tatou te le mailoa le mafuaaga seia umi se taimi talu ona faailoa lea gaoioiga. Afai tatou te saili muamua le malo o le Atua, o le a faaopoopo atu mea lelei uma. O lea la o Solomona: muamua na ia fesili atu mo le poto na tuuina atu e le Atua ia te ia, ae faatasi ai ma manaoga uma o lona loto, e oo lava i mea e manatu e matua inosia lava ia i latou e malamalama i le faatulagaga i le na o se vaega o le lagi, ae ona i le tulaga moni sa sao aua na aumaia e le Atua toe faamaonia e ala i se faaaliga faapitoa” (History of the Church, 5:135).

  • O nisi tagata ua aveseseina o latou lagona e faapea ua musuia e le Agaga o le Alii i latou e faia se mea e ese mai mea ua uma ona poloaiina e le Alii, e pei ona i ai ia Nifae. E le tatau ona tatou popole nei musuia tatou e le Alii e faia se mea e ese mai poloaiga o le taimi nei. Sa aoao mai e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) ia i latou o le a tuuina atu i ai e le Alii nei musumusuga: “Afai o le a i ai se mea e ese mai lena ua uma ona tauina mai e le Alii, o le a Ia faailoa mai i Lana perofeta ae le o se isi” (Stand Ye in Holy Places [1974], 159).

  • Ata
    Nifae ma le pelu a Lapana

    Walter Rane, Faaaloaloga a le Falemataaga o Faatufugaga ma Talafaasolopito o le Ekalesia

    E tatau ona manatua o lea sa tuuina e le Alii ia Lapana e le itiiti ifo ma le lua avanoa e aveese atu ai papatusi ma ia e aunoa ma le manaomia ai o lona ola. O Lapana o se tagata pepelo, o se gaoi, ma e faalua ona ia saili e fasioti tagata. O le gaoi ma le taupulepule e fasioti e mafai ona faasalaina uma i le oti (tagai i le Esoto 21:14; 22:2; Teuteronome 24:7). Sa finagalo le Alii mo Liae ma e tutupu mai ia te ia latou te avea le faamaumauga paia tusa lava “pe fano ai se toatasi” (1 Nifae 4:13) ina ia taunuu ai. E le na o sa Nifae na faamanuiaina i papatusi apamemea ae o malo o Molekai foi, ae na taitaiina atu ai foi i nai vaega tusitusia o papatusi auro (e pei o upusii a Isaia ma le faataoto a Senosa). Ua faamanuiaina e le Tusi a Mamona ma o le a faamanuiaina le soifua o le faitau miliona o tagata ma atunuu. I le taimi mulimuli, sa le mautinoa nei mea uma ina ua tu Nifae i luga ae o Lapana ma mulimuli i le leo o le Agaga.

1 Nifae 4:30–37. O Le Faamaoni A’ia’i o Upu a se Tasi

  • Ina ua iloa e Sorama o loo la faatasi ma Nifae ae le o lona matai o Lapana, “ua amata ona gatete o ia, sa fai a sola o ia” (1 Nifae 4:30). Sa te’a lona fefe, peitai, ina ua folafola atu e Nifae i le auauna o le a faasaoina lona ola ma e saoloto o ia pe afai e alu ifo o ia ma le fanau a Liae i le vao. Ina ua tauto foi Sorama o le a ia nofo faatasi ma Nifae ma ona uso, “ua le toe popole ai i latou ia te ia” (fuaiupu 37). Ua faailoa mai e Sorama faatasi ma Nifae le mana e i ai i le amiosa’o po o le faamaoni a’ia’i o se tagata.

  • Sa matauina e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le moomia o uiga amiosa’o e avea ma faavae mo le malosiaga faaleagaga: “O le faavae o uiga o se tagata o le amiosa’o. O uiga agavaa o le a faamalosia ai lou malosi e tali atu ma le usiusitai i le taitaiga a le Agaga. O uiga amiotonu o le mea lena e avea ai oe. E sili atu lona taua nai lo mea ua e umia, i mea ua e aoaoina, po o a foi sini ua e ausia. E mafai ai ona faatuatuaina oe. O uiga amiotonu e maua ai se faavae o le malosi faaleagaga. E te gafatia ai i taimi o tofotofoga ma faaosoosoga ona faia filifiliga tonu e faigata, ma sili ona taua, e ui ina foliga mai e lofituina.” (i le Conference Report, Ape. 2003, 80; po o Liahona,Me 2003, 77).

1 Nifae 4:33. Faia o Tautoga

  • O loo i le Tusi a Mamona ni faataitaiga o feagaiga na osia. O le osia o feagaiga o se vaega ogaoga lea i le vaitaimi ma le aganuu a Nifae. “O le mataupu faavae o loo faamauina ai se tautoga o loo faataatia mai i le [Eperu 6:16] e pei o se talosaga faaiu i le pule i le lagi e faamaonia ai se folafolaga. O iina, o loo faailoa mai ai le Silisiliese e i ai se faamoemoe pe le faamaonia foi i se tautoga,o lona uiga o le faia lea i se ala e sili ona lelei ma le mamalu. I lea lava mataupu faavae e tasi, o lena lava tautoga ua sili ona mausali ma taliaina e le pule sili maualuga, e faatatau i tagata taitoatasi faapea foi faapotopotoga o tagata. O se taunuuga o lenei mataupu faavae, o loo faananau atu i le suafa o le Atua i le tasi itu, ma atua o tagata le talitonu i le isi itu, o loo faaaogaina i totonu o tusitusiga paia o se suega po o fea o i ai le talitonuga.” (William Smith, tuufaatasia e., A Dictionary of the Bible [leai se aso.], “Oath,” 467; tagai foi i le faamatalaga mo le 1 Nifae 4:30–37 i le itulau 16).

  • Sa faamalamalama mai e se tasi tagata atamai le mana o le osia o feagaiga i aso anamua:

    “O le mea na maofa tele ai le au faitau mai sisifo o le aafiaga faavavega o le tautoga a Nifae i a Sorama, o le na lototele ina ua faalogo i upu a Nifae, a o ona uso, ina ua oo ina fai e Sorama ‘le tautoga ia i matou e nofo o ia faatasi ma i matou e afua atu i lea lava aso … ua le toe popole i matou ia te ia.’ (1 Ni. 4:35, 37.)

    “O le tali a vaega uma e talafeagai ina ua iloa e faapea o le tautoga o le mea e sili ona paia ma mautu i tagata o le toafa ma e na tupuga mai ia i latou: ‘E seasea se tagata Arapi ona le tausi i lana feagaiga, e tusa lava pe ono fano ai,’ aua ‘e leai se mea e malosi atu, ma e leai se mea paia atu nai lo le feagaiga i le va o tagata femalagaai,’ ma e faapena foi i le aai o Arapi, pe afai e toe avatu i lalo o tulaga faapitoa. ‘O le tauaveina o se tautoga o se mea paia i tagata Bedouins,’ na saunoa ai se tasi o taitai. ‘Paga lea ia te ia e tauto pepelo; o le a afaina lona tulaga i le va nonofo ai ma o le a tauleagaina lona tagata. O le a leai se tasi e toe talia sana tautinoga, ma e tatau foi ona ia totogi se sala tupe.’

    “Ae le o feagaiga uma e faia. Ina ia faamauina ma aloaia o le tautoga e tatau ona faia i le ola o se mea, tusa lava pe o se lau o se vaovao. E pau le tautoga e sili atu lona matuia nai lo lena ‘i lo’u ola’ po o (e le taatele) ‘i le ola o lo’u ulu’ o le wa hayat Allah ‘e ala i le soifua o le Atua,’ po o ‘e pei ona Soifua ai le Alii,’ o le uiga faatusatusa i le gagana Arapi o le upu faaEperu anamua o le hai Elohim. O aso nei ua faaaogaina faalemafaufau e tagata tulaga maualalo o le laumua, a o aso anamua o se mea leaga tele, aua o loo i luga lava o tagata o le toafa. ‘Sa ou faamautuina la’u tali i le atamai faaBedouin,’ o le tala lea a [Charles M.] Doughty. ‘I lona ola … na ia faapea mai ai, … “Ia, e tauto atu i le ola o Ullah” (Atua)! … Sa ou tali atu ma e faapena foi ona faaaogaina e tagata femalagaai, i sauniga tetele, ae latou te fai mai e ala i lou ola i se mea faatauvaa.’ I le au Arapi faapea foi le au Iutaia, ua faapea mai ai, [Samuel] Rosenblatt, ‘o se tautoga e aunoa ma le suafa o le Atua, e le o se tautoga lea,’ ae ‘i nuu o Iutaia ma Mohammedan, o tautoga e ala i “le soifua o le Atua” e taatele.’

    O lea la ua tatou vaaia ai e pau le auala sa ono mafai ai e Nifae ona faafilemuina Sorama i ona lagona faatoilaloina i sina taimi o le faaleoina lea o le tautoga e tasi e matua leai se tagata e ono manatu faapea na te le tausia, e sili ona mamalu o feagaiga uma i tagata Semite: ‘E pei ona soifua le Alii, ma pei ona ou ola!’ (1 Ni. 4:32.)” (Hugh Nibley, An Approach to the Book of Mormon, 2nd ed. [1964], 104–5).

1 Nifae 5:10–22. O Papatusi Apamemea

  • O papatusi apamemea o se tuufaatasiga o tusitusiga paia mai anamua. Sa taua tele i le aiga o Liae ma tupulaga faia’e o Amerika e pei lava o le Tusi Paia ma tusitusiga paia o aso nei e gata ai ia i tatou. Sa faaaogaina e Elder Bruce R. McConkie tusitusiga paia o le Tusi a Mamona e faamalamalama ai papatusi apamemea ma lo latou taua. Sa ia faamatala e faapea o papatusi apamemea “sa avea ma faamaumauga a tagata Iutaia’ (1 Ni. 3:3), o se faamaumauga o le tele o valoaga mai le amataga seia oo ifo ma faitaulia ai ma se vaega o mea na saunoa i ai Ieremia. I luga o papatusi sa i ai le tulafono a Mose, o tusi e lima a Mose, ma le gafa o augatama o sa Nifae. (1 Ni. 3:3, 20; 4:15–16; 5:11–14.)

    “Sa tele atu mea i papatusi nai lo le Feagaiga Tuai e pei ona ia i tatou. (1 Ni. 13:23.) O valoaga a Senoka, Neuma,Senosa, Iosefa le atalii o Iakopo, ma atonu o le tele o isi perofeta sa faasaoina, ma o le tele o nei tusitusiga na muai ta’u mai ai mea e uiga ia Sa Nifae. (1 Ni. 19:10, 21; 2 Ni. 4:2, 15; 3 Ni. 10:17.)

    Ata
    Papatusi apamemea i luga o se laulau

    Jerry Thompson, © IRI

    “O le tau o Papatusi Apamemea i le au sa Nifae e le mafai ona soona maualuga. O na papatusi ua mafai ai ona latou faasaoina le gagana (1 Ni. 3:19), o le toatele o le malo, ma le malamalama faalelotu o tagata mai le mea na o mai ai. (1 Ni. 22:30.) I se faatusatusaga, o sa Moleka, o e na taitaieseina mai Ierusalema e tusa ma le 11 tausaga talu ona malaga ese Liae, ma na leai ni a latou faamaumauga e pei o Papatusi Apamemea, e lei umi ae faaitiitia i le liliuese ma le le faatuatua ma leiloa ai la latou gagana, o tagata, ma le tapuaiga. (Ominae 14–18.)

    “Mai lea perofeta i lea perofeta sa tuufaasolo Papatusi Apamemea mai lea tupulaga i lea tupulaga ma faasaoina ai e sa Nifae. (Mosaea 1:16; 28:20; 3 Ni. 1:2.) I se aso o loo lumanai, na folafola mai ai e le Alii o le a aumaia ai, e le afaina i le faagasologa o taimi ma e tumau pea lo latou iila e pei ona i ai i le amataga, ma o tala faaletusipaia na faamaumauina ai i luga o le a ‘oo atu i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu uma.’ (Alema 37:3–5; 1 Ni. 5:18–19.)” (Mormon Doctrine, lomiga lona 2 [1966], 103).

    Ata
    Ua tuuina atu e Nifae Papatusi ia Iakopo

    Jerry Thompson, © IRI

Manatu e Mafaufau Loloto I Ai

  • Aisea e te manatu ai na muimui Lamana ma Lemuelu? (tagai i le 1 Nifae 2:11–13). Aisea na lagolago ai e Nifae lona tama? (tagai fuaiupu 16, 19). O le a se mea e iloa ai pe o oe o se tagata taumuimui po o se tagata e lagolago i auauna a le Alii?

  • O le a se faamaoniga o i ai e iloa ai e malosi tele le faatuatua o Nifae? E faapefea ona e manatu na ia maua lena faatuatua?

Galuega Fautuaina

  • Manatunatu i osigataulaga na faia e le aiga o Liae ina ia aumaia ai papatusi apamemea. Faatusatusa lea i le osigataulaga na manaomia ina ia aumaia le Tusi a Mamona i o tatou vaitaimi (tagai MFF135:6 ). Ia talanoaina ma sau uo po o se tasi o lou aiga le taua o tusitusiga paia ma pe o le a se mea o e naunau e fai ina ia faaaogaina ai nei faamaumauga taua.