Inisitituti
Mataupu 13: 2 Nifae 28–30


Mataupu 13

2 Nifae 28–30

Folasaga

O nisi o autu ma aoaoga na tuuina mai muamua i le 2 Nifae 26 e faavae i le 2 Nifae 28. Na faailoa mai e Nifae nisi o aoaoga ma talitonuga sese ua le mafai ona puleaina i aso e gata ai, ona ia aoaoina lea o i tatou i mea e ao ona fai e aloese mai ai i le taitaiina sese. A o e faitau i le 2 Nifae 29, saili mo auala e mafai ai e le galuega taua o le oo mai o le Tusi a Mamona ona faatoilalo aoaoga faavae sese, lotu sese, ma le faamaualuga i aso e gata ai. I le gasologa o lau suesuega, faailoa mai uiga o tagata o le feagaiga a le Atua ma faamanuiaga e oo mai ia i latou a o latou salamo ma auauna atu ia te Ia i le amiotonu.

Faamatalaga

2 Nifae 28:1. “Uunai Mai Le Agaga Ia Te Au”

  • Na lagona e Nifae le “uunaia” e le Agaga e faamaumau ana valoaga o aso e gata ai. Uunaia o lona uiga o le faamalosia po o le faia o se mea e le manaomia. O loo i ai isi faataitaiga o le uunaia e le Agaga (tagai i le 1 Nifae 4:10; Alema 14:11; 4 Nifae 1:48; MFF 63:64).

2 Nifae 28:2. O lenei “Tusi e Aoga Tele Lava”

  • O le tusi o loo taua i le 2 Nifae 28:2 o le Tusi a Mamona ma o le tusi lava lea na taua e Nifae i le 2 Nifae 26–27, 29. Na saunoa mai Nifae “o le tusi e aoga tele lava” ia i tatou ona o tulaga i aso e gata ai. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) i le ala e mafai ai ona tatou iloaina le aoga tele o le Tusi a Mamona:

    “Ua molimau mai tusitala taitasi o le Tusi a Mamona na ia tusia lenei tusi mo tupulaga o le lumanai. …

    “Afai na latou vaai i o tatou aso ma latou filifili mea e sili ona taua mo i tatou, pe le o se pogai sili ea lena ona taua e tatau ai ona tatou suesue ma aoao i le Tusi a Mamona? E tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava ‘o le a le pogai na musuia ai e le Alii Mamona (po o Moronae po o Alema) ia tuu lena mea i lana tusi? O le a se lesona e mafai ona ou aoaoina mai lena mea e fesoasoani ia te au ou te ola ai i nei aso ma nei ona po?’ …

    “… Tatou te aoao mai le Tusi a Mamona lesona e taulima ai sauaga ma le liliuese. E tele mea tatou te aoao mai ai e uiga i auala e fai ai le talaiga o le talalelei. Ae sili nai so se isi lava tusi, tatou te aoao i le Tusi a Mamona le matautia o le pupu o tatou loto i mea o le lalolagi. E i ai ea se tasi e masalogia na tusia lenei tusi mo i tatou, ma tatou te maua mai ai le mana tele, faamafanafanaga tele, ma le puipuiga malosi?” (i le Conference Report, Oke. 1986, 5–6; or Liahona, Ian. 1987, 5–9).

2 Nifae 28:6–9.
Ata
mau tauloto
“Mataupu Pepelo ma le le Aoga ma le Faavalea

  • Na faaalia mai e Nifae nisi o “mataupu pepelo ma le le aoga ma le faavalea” o loo ia Satani ma o le a faaauau pea ona faaaogaina (2 Nifae 28:9). O fuaiupu taitasi o loo maua i le 2 Nifae 28:6–9 o loo auina mai ai se filosofia faaleagaga matautia. Ua faailoaina mai e perofeta o ona po nei, nei manatu ma ua saunoa e tetee i ai:

    “Ina aai, inu, ma ia olioli, aua o taeao e oti ai i tatou” (fuaiupu 7). Na lapatai mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e tetee atu i lenei uiga:

    Ata
    Sa Nifae Amioleaga

    Jerry Thompson, © IRI

    “O le filosofia o le fouvale fuafuaina lē tumau o le ‘aai, ma inu, ma ia olioli, … [ma] e sasa foi le Atua ia te i tatou i ni nai ta itiiti’ (2 Nifae 28:8). O se vaaiga faatauemu lava lea ma le vaivai e uiga i le Atua, o le tagata lava ia, ma le soifuaga. E le mafai lava e le Atua ona tauamiotonuina i tatou ‘i le faia o agasala laiti’ (fuaiupu e 8). O Ia o le Atua o le atulaulau, e le o sina faamasino o le fale faamasino maualalo e mafai ona tatou soalaupuleina ma fai tonu i ai!

    “E moni e finagalo faamagalo le Atua! Peitai na te silafia manaoga o tatou loto. Na te silafia foi mea lelei atonu sa tatou faia i taimi na tatou [o ese ai e aunoa ma le faatagaga]. E ui i lea e le avea mea e fai e isi ma sisio i soo moni ua tele mea ua faamoemoeina mai ai (tagai i le Alema 39:4). E le gata i lea, e leai ni tulimanu e mafai ona faapuupuuina le ala sao ma le vaapiapi (tagai i le MFF 82:3)” (i le Conference Report, Oke. 1988, 40; po o le Liahona, Ian. 1989, 36).

    “Atua … o le a tauamiotonuina le faia o nai agasala laiti” (fuaiupu 8). E manino le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Ma o au o le Alii e le mafai ona vaai atu i le agasala ma faatagaina ai sina mea itiiti lava; ae ui i lea, o le salamo ma faia poloaiga a le Alii o le a faamagaloina” (MFF1:31–32).

    Na saunoa Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le faavalevalea o le mafaufau e sili atu i tatou pe a agasala ina ia maua ai se poto masani: “O le manatu e sili atu se tasi pe a mavae ona agasala ma salamo o se pepelo faaletiapolo a le fili. Pe o i ai ea se tasi iinei e manatu e sili le aoao e ia lava ia o se ta faapitoa o le a gau ai se ponaivi po o le tuu faatasia faapitoa o ni vailaau o le a pa ma mafo’e ese ai o tatou pa’u? Pe o le a sili atu ea i tatou pe a mavae ona tatou puapuagatia ma faamaloloina na ituaiga manua? Ou te talitonu e mafai e i tatou uma ona iloa e sili atu le faalogo i lapataiga a tagata popoto o e silafia le aafiaga i o tatou tino” (“Sin and Suffering,” i le Brigham Young University 1989–90 Devotional and Fireside Speeches [1990], 151).

    “Pepelo laitiiti” (fuaiupu 8). Na fautua malosi mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) ia i tatou ia tetee le faaosoosoga o le pepelo laitiiti: “Sa faamatalaina e Nifae uiga o tagata i ona aso, e pei foi ona ia faamatalaina uiga o tagata i ona po nei. E faigofie lava ona tatou faapea, ‘Matou te talitonu ia faamaoni, amiotonu, nofo mama, agalelei’ ( Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13). Ae faigata tele i le toatele ona tetee atu i le faaosoosoga o le pepelo itiiti, faaimamago itiiti, gaoi itiiti, molimau pepelo i le faia o tala pepelo e uiga i isi. Ia faatoilalo na uiga. … Ia malolosi i le uiga faigofie o le faamaoni aiai” (i le Conference Report, Oke. 1992, 74; po o le Liahona, Ian. 1993, 70).

    “E sasa foi le Atua ia te i tatou i ni nai ta itiiti, a o le iuga e faaolaina i tatou” ( fuaiupu 8). Na saunoa Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili e tetee i lenei aoaoga sese:

    “[O se o taufaasese] lea e ta’u sese e nisi o le ‘fai o le agasala ona salamo ai lea.’ E leai se aoaoga faavae faapea i lenei Ekalesia. Atonu e logoleleia ma faatosina, ae o le mea moni lava o se matuai manatu sese lava lea. O lona faamoemoega o le faatauanau lea o i tatou faapea e mafai ona tatou solitulafono ma le manatu i ai ma le mafaufau o le salamo vave o le a mafai ai ona tatou olioli i le atoatoaga o faamanuiaga o le talalelei, e pei o faamanuiaga o le malumalu po o se misiona. O le salamo moni e mafai ona avea ma se taumafaiga e umi ma tiga. O lenei mataupu faavalevalea na muai vaaia e Nifae:

    “‘E toatele foi e faapea mai: Ina aai ma inu, ma ia olioli, ae ui i lea, ia tatou matatau i le Atua, —na te tauamiotonuina le faiga o agasala laiti; … e le afaina lava nei mea; ia tatou faia foi nei mea uma, aua o a taeao e oti ai i tatou; afai foi e agasala i tatou, e sasa foi le Atua ia te i tatou i ni nai ta itiiti, a o le iuga e faaolaina i tatou i le malo o le Atua’ [2 Nifae 28:8].

    “… O a tatou feagaiga uma e le gata ina taliaina e ala i sauniga, ae ia faavavau foi, e tatau ona faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga. O lenei faailoga faamauina faalelagi ua tuu i luga o a tatou sauniga ma feagaiga lea e na o le faamaoni e maua ai. O le manatu sese lea e faapea o le agasala ona salamo ai lea ua aofia ai se elemene o le taufaasese peitai o le Agaga Paia o le Folafolaga e le mafai ona faaseseina.” (i le Conference Report, Oke. 2000, 61; po o le Liahona, Ian. 2001, 56).

2 Nifae 28:19–22. Fuafuaga Alualu Mamao a le Tiapolo

  • E pei ona faailoa mai e Nifae mataupu sese ua faalauiloaina e Satani, ua ia faailoaina foi nisi o auala ua faalauiloaina “le malo o le tiapolo” (2 Nifae 28:19). Ua faaauauina e o tatou perofeta ma aposetolo o ona po nei le faailoaina mai o faiga ua faaaogaina e Satani. Na lapatai mai Epikopo Richard C. Edgley o le Au Epikopo Pulefaamalumalu ia i tatou e uiga i le moni o osofaiga a le fili:

    “Sa ia i tatou … lapataiga e matua faapitoa lava e uiga i le mana o Satani, faatosinaga, ma le naunautaiga. Na vavalo Nifae i le sili atu ma le luasefulu-lima tausaga talu ai e uiga i faigata ma lavelave o le a outou feagai. Ua outou iloa uma lava le mau. O loo maua i le mataupu e 28 o le 2 Nifae: [2 Nifae 28:20–21]

    “Ou te talitonu e moni lenei mau. Ou te talitonu o le taimi lenei. Ma ou te talitonu o loo makaina outou. Mo le tele o vaega, ua faamanuiaina Satani i le faatulagaina ma le faalauiloaina o ana faatulagaga faatauaina, lena e faavae i luga o le atalii o le tagata, ae le o le Alo o le Atua: ‘Ina aai, ma feinu, ma ia olioli, aua o a taeao e oti ai i tatou’ (2 Nifae 28:7) ma ‘E leai se seoli’ (2 Nifae 28:22). O lana faatulagaga faatauaina e faavae i luga o le manatu faapito, faaloloto, ma le faamalieina vave. Ua tatou vaaia filifiliga matautia o loo faia pea e i latou o la outou tupulaga. Ua tatou vaaia aganuu ua tumu i fualaau faasaina, feusuaiga, mea inu malolosi, ata leaga, paie, ma le tele lava o isi faiga e faataumaoia ai le faaleagaga. Ae e le tatau ona faapea o outou.

    “Na lapatai mai Peresitene Gordon B. Hinckley ia i tatou ma augani mai ia i tatou: ‘Ou te fia fai atu i le gagana aupito malosi e mafai ona ou tautala atu ai, ia taumamao outou mai amioleaga faatiapolo. Ua outou iloa le mea e sao ma le mea e sese. E le mafai ona outou faaaogaina le faavalevalea e fai ma ‘alofaga o amio e le taliaina. …

    “‘Ou te aioi atu ia te outou, au uo talavou pele e, ia aloese mai na ituaiga o amioga. O le a le faigofie. O le a manaomia ai le loto pulea. … Tou te manaomia le malosi e maua mai le tatalo’ (“To Men of the Priesthood,” Liahona, Nov. 2002, 56–59)” (“Becoming You” [OAE faeasaite mo le autalavou matutua, Nov. 3, 2002], 4, www.ldsces.org).

    “E faaosoina i latou i le ita” (2 Nifae 28:19). Na faailoa mai e Elder Marvin J. Ashton (1915–94) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le matautia e oo mai i le mulimuli i faaosoosoga a Satani e faaaoga isi tagata:

    “E oo mai lava ae leai se mea e ofo ai o se tasi o auala a le fili i aso e gata ai o le faaosoina lea o le ita i fanauga a tagata. E fiafia tele o ia e vaai mai o tatou faitioina isi, ula po o le faifai i vaivaiga ua vaaia i o tatou tuaoi, ma e masani lava ona agaleaga i isi. O loo manino le Tusi a Mamona i le mea e o mai uma ai le ita, amioleaga, manaonao, ma le inoino.

    “… Mai i mea o loo tatou vaaia i tala fou o faasalalauga, e foliga mai o loo faamanuiaina galuega a Satani. I le igoa o lipoti o tala fou, ua saisaitia i tatou i nisi o ata tetele—o le tele o taimi i lanu moni lava—o le manao tele, faomea, agasala mataga taufeusuaiga, ma feupuaiga i va o pisinisi, taaloga afeleti, po o itu-agai o vaega faaupufai” (i le Conference Report, Ape. 1992, 24–25; po o le Liahona, Iul. 1992, 19).

    “Olegia, ma taitai ifo ai i latou ma le faaeteete i seoli” (2 Nifae 28:21). Na saunoa Epikopo Richard C. Edgley i manaoga faaletino ua matua taatele lava i le lalolagi i nei aso: “Na faamatalaina e Nifae e faapea, o auala faatauanau a [Satani] e faalotomalie, olegia, ma faamoe ai a o ia faailoa mai e faapea ‘Ua lelei mea uma’ (2 Nifae 28:21–22). O isi mea o le a faaosoosoina i tatou e Satani ina ia tuu i totonu o a tatou taga e aofia ai le ola le mama i soo se ituaiga, o ata ma tusi leaga, o le gagana, o lavalava, ma amioga. Ae o ia gaoioiga leaga e masani ona oo mai ai le tiga i lagona, le leai o se faaleagaga, le leai o se faaaloalo o le tagata ia te ia lava, ma le le maua o se avanoa mo se misiona po o se faaipoipoga i le malumalu, ma o nisi taimi e oo atu ai lava i le tofale. O le a faapologaina foi i tatou e Satani ina ia tuu i totonu o a tatou taga ia fualaau oona, ava malosi, ma le tapaa, faapea ma isi amioga faatuinanau” (i le Conference Report, Oke. 2000, 57; po o le Liahona, Ian. 2001, 52).

    “E leai se seoli; ma … e le se tiapolo au nei, aua e leai se tiapolo” (2 Nifae 28:22). O le pepelo sili ua faia o le leai lea o se tiapolo. Na faamautuina e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili i lana molimau lenei, e i ai moni lava Satani:

    “O se mea moni ua faamaonia e tusa ai ma se tulaga sese matautia e faapea ua maliu le Atua e tutusa lelei lava ma le mataupu e faapea e leai se tiapolo. O Satani lava ia o le tama o nei pepelo uma e lua. O le talitonu i ai o le toilalo lea ia te ia. O lea toilalo sa taitaiina ai pea, o loo taitaiina ai pea i le taimi nei, ma o le a faaauau pea ona taitaiina ai tagata i le faafanoga.

    “Ua iloa e le Au Paia o Aso e Gata ai o loo i ai se Atua. Ua faapea foi ona latou mautinoa o loo i ai Satani, o ia o se peresona agaga malosi, o le fili sili o le Atua, o tagata, faapea ma le amiotonu.

    “O loo faamautuina mai lava i tusitusiga paia faapea ma tulaga e oo i ai tagata le soifua moni lava o le Atua faapea ma le i ai o le tiapolo”(i le Conference Report, Ape. 1971, 22; po o le Liahona, Tesema 1971, 12).

2 Nifae 28:28–30. “Oi talofa i e Faapea Mai … Ua Lava ia te i Matou” Tusitusiga Paia

  • Na faasino mai e Nifae pe a oo mai le Tusi a Mamona e faamaina mataupu ma filosofia sese o loo taua i le 2 Nifae 28, e toatele tagata o le a “ita ona o le upumoni a le Atua” ma o le a fai mai “ua le toe aoga nisi afioga a le Atua, aua ua lava ia te i matou!” (fuaiupu 28–29). O le faiga o lena ituaiga faamatalaga e faamaufaailogaina le lagi, faamaualaloina le manaomia o perofeta soifua, ma teena le mana o le Agaga Paia. Na lapataia e Nifae i latou o e faafaileleina lenei uiga: “E aveeseina ia te i latou o mea ua ia te i latou” (fuaiupu 30).

    Ata
    Ua molimau le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ia Keriso

    Greg K. Olsen, © 1990 IRI

    Na faamalamalamaina e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) mea sese i le Tusi Paia: “E tele faatonuga na tuuina atu i tagata talu le amataga lea tatou te le o toe maua nei. … Nisi o a tatou uo … e lototoa e fai atu o loo ia te i matou mea uma o loo tusia i le Tusi Paia lea na fetalai mai ai le Atua i tagata talu le amataga o le lalolagi. … Pe o tumau pea mo tagata e le lava le faatuatua e aumaia i lalo se iota faaaliga mai le lagi, ma o mea uma o loo ia i latou nei e faafetaia ai le faatuatua o isi tagata na soifua i le fia selau afe o tausaga i luma atu o i latou, po o tumau mo i latou e fai atu po o le a le tele ua fetalai ai le Atua ma po o le a foi le tele ua le fetalai ai? … E leai se mea o tau mai ai i lena vaega i le fofoga o le Atua, o le a Ia le toe fetalai, ina ua maea le tuuina atu, o mea o loo i ai” (History of the Church, 2:18).

  • O le faapea mai e le mafai e le Alii “ona fetalai mai” nei e pei o aso anamua o lona uiga o le a tatou faaitiitia le mana o le Atua. Na faamalamalama mai e Peresitene James E. Faust le manaomia o faaaliga o onapo nei: “Pe itiiti ea le alofa o le Atua ia i tatou nai lo i latou na taitaia e perofeta anamua? Pe itiiti ea lo tatou manaomia o lana taitaiga ma faatonuga? E manino lava e le tatau ona faapea. Pe le popole ea o ia? Pe ua leai ea sona leo? Po o fai ea sana malologa tumau? Po o moe ea o ia? O le leai o se uiga sao i nei fesili e matua manino lava” (i le Conference Report, Ape. 1980, 16; po o le Liahona, Me 1980, 13).

2 Nifae 29:2. E “Alu Atu Foi” le Tusi a Mamona i Tuluiga O Le Lalolagi

  • Na folafola atu e Peresitene Ezra Taft Benson le manaomia o tagata o le Ekalesia e folafola atu ma le faamaoni mea moni o le Toefuataiga. I le faia o lea, ua avea tatou ma “ē avatua” e pei ona taua i le 2 Nifae 29:2–3:

    “O lo tatou tiute autu o le folafolaina atu lea o le talalelei ma ia faia i le mea sili. E le faapea tatou te talia uma fesili tetee. O tagata uma lava o loo lagolagoina e se pa o le faatuatua, ma o iina e tatau ona ia iloa ai le mea e tu ai. …

    “O le Tusi a Mamona e tatau ona faaaogaina ‘e fai ma tagavai i lou nuu, o e i le aiga o Isaraelu,’ ua fetalai mai le Alii, o ona upu ‘o le a alu atu foi i tuluiga o le lalolagi.’ (2 Ni. 29:2.) O i tatou, o tagata o le Ekalesia, aemaise lava faifeautalai, e tatau ona avea ma ‘e avatua,’ po o e ta’u atua ma molimau, i le Tusi a Mamona i tuluiga o le lalolagi.

    “O le Tusi a Mamona o se tagavai sili lea tatou te faaaogaina. … O le Tusi a Mamona o le fesoasoani sili lea i fesootaiga faaauro. E le o i ai ni mea e ‘faafiafia ai le lalolagi’ (1 Ni. 6:5). … O se mea faigaluega faamama sili” (i le Conference Report, Ape. 1975, 95–96; po o le Liahona, Aok. 1975, 22).

  • Na faasoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le faataitaiga lenei i le ala na suia ai e le Tusi a Mamona se olaga e faavavau:

    “[O le Tusi a Mamona] ua ootia ai mo le lelei ia olaga o le faitau miliona o e ua faitauina ma le agaga tatalo ma manatunatu loloto i ona upu. Se’i ou faamatala atu se tasi faapena, sa ma feiloai talu ai i Europa.

    “O ia o se alii faipisinisi, faamanuiaina i ana taumafaiga. Sa ia feiloai ma ni a tatou faifeautalai se toalua i se tasi o ana malaga. Sa taumafai faifeau e fuafua se taimi la te aoao atu ai ia te ia. Na te tolopoina lava ae na iu lava ina malie e faalogo. Sa ia taliaina ma le le mafaufau i ai mea sa la fai atu ai. Sa faatalitonuina lona mafaufau, e moni mea sa la’ua talanoa ai, ae e lei ootia lona loto.

    “Sa tonu ia te ia e faitau le Tusi a Mamona. Fai mai lenei alii sa avea o ia ma tagata o le lalolagi, e le maligi sona loimata i se mea. Ae ina ua ia faitauina le tusi, sa oo ina tafe ifo ona loimata i ona alafau. Sa uunaia o ia e le tusi. Sa ia toe faitauina ma ia toe lagona foi lena faalogoga e tasi. O se mea sa liua ai lona mafaufau, ua liua ai nei lona loto.

    “Sa oo ina suia lona olaga, ma suia ona faamoemoega. Sa ia tuu atu lona malosi atoa i le galuega a le Alii. O le aso, ua ia tu nei i se valaauga maualuga ma paia o le galuega ua fiafia i ai” (i le Conference Report, Oke. 1990, 70; po o le Liahona, Ian. 1991, 56).

  • Tagai i le kata “O le Laau a Iuta ma le Laau a Iosefa” i le lisi o mea faaopoopo (itulau 436).

2 Nifae 29:3. O Le Oo Mai o se Tusitusiga Paia Faaopoopo

  • Ua saili Satani e faamaina le Tusi a Mamona i le uunaia lea o tagata e tetee atu i ai i le manatu lea o upumoni uma e na o le Tusi Paia lava e maua ai. Na taua e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga ia i latou e teena le Tusi a Mamona: “Atonu e foliga ese mai pe a faaalia fili o le upumoni i aso nei, o lo latou faasagatau i le taliaina o nisi afioga a le Alii e ala atu i le Tusi a Mamona o le tasi lea o faailoga o taimi. O la latou faasagatau, e otootoina i le pese faafoliga, ‘Se Tusi Paia! Se Tusi Paia! Se Tusi Paia! Ua ia i matou le Tusi Paia, e le mafai ona i ai se isi Tusi Paia,’ ua aumaia ai lenei aoaiga mamafa mai le Alii: ‘O oe na le vale, ua e fai mai: o se Tusi Paia, ua maua e i matou le Tusi Paia, e le aoga nisi Tusi Paia ia i matou. … O le a le mea ua outou muimui mai ai ona ua maua e outou nisi o au upu?’ (2 Ni. 29.)” (Mormon Doctrine, lo. lo. 2 [1966], 719).

2 Nifae 29:7–14. O Le Mau a Nuu e Lua

  • Na faailoa mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) nuu e lua ua faatatau i ai le 2 Nifae 29:7–8:

    “O lenei mea na fofogaina i nuu ese o aso nei e ala atu i valoaga. E tatau foi ona manatua, o le tulafono na tuuina atu ia Isaraelu o le ‘e moni le mau a tagata e toalua,’ pe afai o i latou o ni molimau faamamaluina. O loo faaaogaina e le Alii i le tulafono i nuu. Aisea o le a le tatau ai?

    Ata
    Tusi Paia ma le Tusi a Mamona

    Grant Heaton, © 1986 IRI

    “Afai o le upu a le Alii e tatau ona faatumauina e molimau filifilia e toalua, ona tatau lea ona tatou saili mo nuu e lua e tutu e fai ma molimau mo Iesu Keriso. O le tasi o na nuu o Isaraelu i Palesitina, o le isi o Isaraelu i Amerika, o Iuta o loo tautala mai le Lalolagi Tuai ma Iosefa mai le Lalolagi Fou. O aso nei o nei molimau e lua mo le Atua ma lana upu moni ua o faatasi” (Doctrines of Salvation, tuufaatasi e Bruce R. McConkie, 3 vol. [1954–56], 1:278).

2 Nifae 29:12–13. O Le a Oo Mai Tusitusiga Faaopoopo

  • Na molimau mai Elder Neal A. Maxwell e i ai isi faamaumauga o le a oo mai e molimau ia Iesu Keriso: “E i ai tusi ua leiloloa o le a o mai faatasi ma oa o le a oo mai. E sili atu i le luasefulu ia tusi ua tau mai i tusitusiga paia. Atonu o le tusi sili ona ofoofogia ma tele, o le tala faamaumau lea a ituaiga o Isaraelu ua leiloloa (tagai i le 2 Nifae 29:13). Semanu tatou te le iloa lena molimau lona tolu o Keriso o le a oo mai pe ana leai le Tusi a Mamona, le molimau lona lua mo Keriso! O le a soo i lena tala faamaumau paia lona tolu, le lio itu tolu o le upu moni. Ona taunuu ai lea o le fetalaiga a le Leoleo Mamoe Atoatoa e faapea, ‘Ona tuu faatasi ai lea o lau upu’ (fuaiupu 14). Ona ‘tasi ai lea o le lafu ma le leoleo mamoe e tasi’ (1 Nifae 22:25) i le tuufaatasiga o tisipenisione uma Kerisiano o le talafaasolopito o tagata (tagai i le MFF 128:18)” (i le Conference Report, Oke. 1986, 70; po o le Liahona, Ian. 1987, 56).

  • O le tuufaatasia o faamaumauga paia o se autu taua lea o le Tusi a Mamona. O lenei manatu faavae o loo aoaoina i le 2 Nifae 29:12–13. O isi faataitaiga i le Tusi a Mamona e aofia ai le foi mai o Tupu Limae ma Amona ma papatusi a sa Iareto (tagai i le Mosaea 22:14; 28:12, 14), toe foi mai o Tupu Limae ma Amona ma a latou lava papatusi (tagai i le Mosaea 7:1–2, 17–33; 8:1, 3–4), ma le toe foi mai o le nuu o Alema ma a latou lava papatusi (tagai i le Mosaea 22:16; Mosaea 25:1–6).

2 Nifae 30:7–8. “Tagata Iutaia … E oo Ina Amata ona Talitonu ia Keriso”

  • Na talanoaina e Elder Bruce R. McConkie le liua na valoia o tagata Iutaia pe a mavae le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso:

    “‘E oo ina amata ona talitonu ia Keriso tagata Iutaia ua faasalalauina; e amata foi ona faapotopotoina i latou i le fogaeleele’ (2 Ni. 30:7.) Ua uma le tele o le inoino o tagata Iutaia ia Keriso; ua toatele ua taliaina nei o ia o se Aoao maoae, ae le o se Alo o le Atua. E toaitiiti ua taliaina o ia i le tulaga atoatoa, ua o mai i le Ekalesia moni faatasi ma e o totoe ua faapotopotoina o Efaraima ma ona tagata.

    Ata
    Ata Faatusa o le Meleniuma

    Robert Barrett, © IRI

    “A o le liliu tele o tagata Iutaia, lo latou foi mai i le upumoni o se nuu, ua fuafuaina e mulimuli i le Afio Mai Faalua o le Mesia. O i latou e mafai ona i ai i lena aso, i lo latou pagatia ma le faavauvau, o le a fesili: ‘O a na manua e i ou lima ma ou vae? Ona latou iloa ai lea o au lava o le Alii; aua ou te fai atu ia te i latou: O manua lava nei na ou manua ai i le fale o a’u uo. O au lava o le na faatautauina. O au o Iesu, le na faasatauroina. O au o le Atalii o le Atua.’ (M. F F. 45:51–52; Sak. 12:8–14; 13:6.)” (Mormon Doctrine, 722–23).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • A maea le faitauina o le 2 Nifae 28, o a mataupu ma aoaoga sese a Satani ua sili atu nei ona e iloa?

  • Ua faapefea ona faateleina lou iloa i aoaoga faavae o le ekalesia toefuataiina ona o tusitusiga faaopoopo?

  • O a auala ua molimau mai ai le Tusi a Mamona o le Alii o le Atua i le lalolagi atoa?

Galuega Fautuaina

  • Lisi mai aoaoga ma talitonuga sese uma o loo faamatala mai i le 2 Nifae 28:2–14. Tali atu i aoaoga sese e ala i le lisiina o aoaoga faavae moni i tafatafa. Faailoa mai se mau e faamaonia ai aoaoga faavae moni taitasi.

  • Faamalamalama i se afiafi faaleaiga pe aisea e sese ai le manatu e talia le Tusi Paia o le afioga a le Atua a e teena le Tusi a Mamona.