Inisitituti
Mataupu 5: 1 Nifae 16–18


Mataupu 5

1 Nifae 16–18

Folasaga

Pe na e manatunatu ea pe aisea e eseese ai le tali atu a tagata i mea lava e tasi e tulai mai? Na faapena le tulaga i le aiga o Liae. I o latou puapuaga, o nisi o tagata o le aiga na latou vaai atu i le Atua ma faatuatua ia te ia a o nisi na faitio, leai se faatuatua, ma faatuiese. O lo tatou tali atu i mea e tutupu e tatau ona faaalia ai le tuputupu ae ma siitia ai le faatuatua i nai lo le mafaufau e faitio ma faatuiese. A o e faitauina le 1 Nifae 16–18, ia iloilo luitau na feagai ma nei tagata ma pe na mafai faapefea e le Alii ona fesoasoani i le aiga o Liae ina ua latou faamaoni. Manatua puapuaga na mafua ona o lo latou faatuiese ma le le usitai. Vaai mo faataitaiga o ala e mafai ai ona faamaoni i taimi faigata o mea e tutupu i le faatusatusaina o luitau o lou olaga i mea na tutupu i le aiga o Liae.

Faamatalaga

1 Nifae 16:2. “Ua Avea le Upu Moni ma Upu Faigata e Tagata Agasala”

  • Na tautino atu e Nifae le upu moni i ona uso lē usitai i se taumafaiga ia fesoasoani ia i latou ina ia liliu atu o latou loto i le Atua. O i latou o e faatiga i le Agaga i a latou amioleaga, e tele ina latou tiga pe a tuuina atu ia i latou se aoaiga musuia po o se faasalaga. Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e tatau ai ona tatou taliaina aoaiga a le Alii, e tusa lava pe tiga: “Ua le gata ina faatasi ai le Atua i upu malu i Lona afio ai, ae faapea foi i upu mamafa. Mo se faataitaiga, a avea upu moni ma ‘upu faigata … e ’atia ai le totonugalemu’ (1 Nifae 16:2), e iloa i lena mea atonu ua amataina se taotoga faaleagaga, ua tipi ese ai ma le tiga le faamaualuga mai le loto” (i le Conference Report, Oke. 1987, 37; po o le Liahona, Ian. 1988, 31).

1 Nifae 16:7–8. O Le Taua o le Faaipoipoga

  • Ina ua maea ona faitau e uiga i faaipoipoga a le aiga o Liae ma Isamaeli, ua ta’u mai ia i tatou na faataunuuina e Liae poloaiga uma na tuuina atu e le Alii ia te ia (tagai i le 1 Nifae 16:8). O le faaipoipoga o le totonugalemu lea o fuafuaga a le Alii mo Lana fanau. Na folafola atu e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua le vaaiga a le Alii e faatatau i faaipoipoga: “O le aiga ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau. E tatau ona fanauina fanau i totonu o feagaiga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tamā ma se tina o ē ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa feagaiga faaleulugalii. E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga I Le Lalolagi,” Liahona, Oke. 1998, 24).

1 Nifae 16:10, 26–29. O Le Liahona

  • Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamoemoega o le Liahona ma faatusaina i le Agaga Paia i o tatou aso:

    “Na saunia le Liahona e le Alii ma tuuina atu ia Liae ma lona aiga ina ua mavae lo latou tuua o Ierusalema ma ua latou malaga atu i le vaomatua (tagai i le Alema 37:38; MFF 17:1). O lenei tapasa po o le faatonuala, na faasinoina le ala e tatau ona o ai Liae ma lana au malaga (tagai i le 1 Nifae 16:10), o se ‘ala sa’o i le nuu sa folafolaina’ (Alema 37:44). O vae faasino i totonu o le Liahona e galue ‘e tusa ma le faatuatua ma le filiga ma le usiusitai’ (1 Nifae 16:28) o le au malaga ma sa le mafai ona galue pe a finauvale, lē migao, faatamala pe loto galo tagata o le aiga (tagai i le 1 Nifae 18:12, 21; Alema 37:41, 43).

    Ata
    O Liae ma le Liahona

    “Na tuuina mai foi i le tapasa auala na mafai ai e Liae ma lona aiga ona maua le ‘malamalama e uiga i ala o le Atua’ (1 Nifae 16:29). O le mea lea, o uluai faamoemoega autu o le Liahona o le saunia lea o le faasino ala ma faatonuga i malaga uumi ma le faigata. O le faasino ala o se mea faigaluega faaletino, e fai ma taiala vaaia o lo latou tulaga faaleagaga i luma o le Atua. E galue e tusa ai ma mataupu faavae o le faatuatua ma le filiga.

    Ata
    Aiga o Liae ma le Liahona

    “E faapei foi ona sa faamanuiaina Liae i ona po anamua, e faapena foi ona tofu i tatou i nei ona po ma se tapasa faaleagaga lena e mafai ai ona taitaiina ma faatonutonu i tatou i la tatou malaga i le olaga nei. Sa faaeeina mai le Agaga Paia i luga o oe ma au ina ua tatou o ese mai le lalolagi ma ulu atu i le Ekalesia a le Faaola e ala i le papatisoga ma le faamauga. O le pule o le perisitua paia sa faamauina ai i tatou e avea ma ni tagata o le Ekalesia, ma sa apoapoaiina ai i tatou ina ia saili atu mo le mafutaga faifai pea a le ‘Agaga o le upumoni; e le mafai e le lalolagi ona talia o ia, aua, ua le vaaia o ia, ua le iloa foi o ia: a o outou, ua outou iloa o ia, aua e tumau pea o ia ia te outou, e i ai foi o ia i totonu ia te outou’ (Ioane 14:17).

    “A o taitasi i tatou ma fetaomi atu i luma i le ala o le ola, tatou te maua le taitaiga mai le Agaga Paia e faapei foi ona taitaiina Liae e ala i le Liahona. “Aua faauta, ou te toe fai atu ia te outou, afai tou te ui atu i le ala ma talia le Agaga Paia, na te faaali ia te outou mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5).

    “E patino ona galue le Agaga Paia i o tatou olaga e faapei foi ona faia e le Liahona mo Liae ma lona aiga e tusa ai ma lo tatou faatuatua ma le filiga ma le usiusitai” (i le Conference Report, Ape. 2006, 31; po o le Liahona, Me 2006, 30–31).

1 Nifae 16:18. O Se Aufana “Gaosia i le Sila Lelei”

  • Na faamatalaina e se tasi tagata suesue le faaaogaina o le sila i totonu o le Tusi a Mamona: “O le aotelega o le fesili i le faaaogaina o uamea e aganuu o le Tusi a Mamona, o se mataupu taua ma e manaomia ona agai i ai se suesuega auiliili [tagai i le John Sorenson, An Ancient American Setting for the Book of Mormon (1985), 277–88]. … E lima ni faasinomaga patino e faatatau i auupega uamea ma meatau o loo i le Tusi a Mamona. E lua faasinomaga e faatatau i meatau i Sasae Lata Ane: ‘o le lau [o le pelu a Lapana] o le sila ua sili ona taua’ (1 Nifae 4:9), ma le aufana a Nifae ua gaosia i le ‘sila lelei’ (1 Nifae 16:18). O le i ai o le sila (o le uamea ua faamalosia i le kapona) i meatau i Sasae Lata Ane i le amataga o le seneturi lona ono T.L.M. ua faaalia manino lava. Na tusia e Robert Maddin e faapea, ‘I le aotelega, e oo mai i le amataga o le seneturi lona fitu T.L.M. i le tala lata mai, o le au gaosi uamea o atunuu i sasae, ua latou gafatia le gaosia o uamea o se mea e aoga mo meafaigaluega ma auupega: o le lolōina lea o le uamea vevela i le vai ua saunia faapitoa e faamalosi ai le uamea’ [“How the Iron Age Began,” Scientific American, Oke. 1977: 131]” (William J. Hamblin ma A. Brent Merrill, “Swords in the Book of Mormon,” i le Warfare in the Book of Mormon, tuufaatasia e Stephen D. Ricks ma William J. Hamblin [1990], 345–46).

1 Nifae 16:21–25. O Le Aafiaga o le Aufana ua Gau

  • Na faasoa mai e Elder Neal A. Maxwell le auala e masani lava ona oo mai ai ni aoaoga maoae pe a mavae faigata: “E le taumate o le gau o le aufana a Nifae na oo mai ai ia te ia se le fiafia, ae lei taofia ai le itagia. Ae pau o lea, sa na ona ia taumafai lava e fafaga lona aiga lautele, aisea la e tatau ai ona ia faatautavā ai ma se aufana gau? Ae mai lena mea na tupu, na oo mai ai se taimi maoae o le aoaoina. O le le fiafia e tele lava ina oo mai a o lumanai ai le aoaoina.” (If Thou Endure It Well [1996], 128).

  • Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e mafai e faigata ona fesoasoani e faatupuina le tuputupu ae e tatau ai i o tatou olaga:

    “Sei ou faasoa atu ni fautuaga ia te outou o e feagai ma tofotofoga e finagalo lo tatou Tama Faalelagi e manaomia e ui lava o loo outou soifua ai i se soifuaga amiotonu ma le agavaa, ma o loo usiusitai i Ana poloaiga.

    “E masani ona saputu le oo mai o lui eseese ia i tatou i le taimi e tasi, i le taimi tonu lava e foliga mai ai ua matua lelei ma filemu mea uma i o tatou olaga. Afai o ia toatuga e le o ni iuga o sou faalogogata, o ni faamaoniga ia ua lagona e le Alii ua e saunia e te alualu atili i luma (tagai i le Faataoto 3:11–12). O lona uiga na te tuu mai ia te oe mea e uunaia ai le alualu i luma, malamalama ma le alofa e faaleleia atili ai oe mo lou manuia e faavavau. E manaomia se taumafaiga malosi tele lava, ina ia avatu oe mai le mea o loo e i ai nei i le mea ua Ia finagalo ia e oo atu i ai, ma o le tele o taimi, o le a e lagona i lena taumafaiga le mafatia ma le tiga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 18; po o le Liahona, Ian. 1996, 19–20).

  • O le faaleagaina o le aufana a Nifae na oo mai ai le le mautonu i le au malaga a Liae, na mafua ai ona liliu ese nisi mai le Atua ma taulai atu i le lē lelei. Na fautua mai ia i tatou Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tatou liliu atu i le Alii pe a tatou feagai ma tofotofoga: “Ua oo ina ou malamalama e le aoga ona popole i le pe aisea, pe afai, ma le pe ana faapea , aua o le a leai se tali e maua ai i le olaga nei. Ina ia maua le mafanafana mai le Alii, e tatau ona tatou faaaogaina le faatuatua. O fesili Aisea ua tupu ai ia te a’u? Aisea ua tupu ai i lo’u aiga? Aisea ua tupu ai i le taimi nei? e masani lava o fesili e leai ni tali. O nei fesili e faaitiitia ai lo tatou faaleagaga ma e mafai ona faatamaia ai lo tatou faatuatua. E tatau ona faaalu lo tatou taimi ma le malosi e galueaiina ai lo tatou faatuatua e ala i le liliu atu i le Alii ma aioi atu mo le malosi e faatoilaloina ai tiga ma tofotofoga o lenei lalolagi ma onosai ai e oo i le iuga mo se malamalama sili atu” (i le Conference Report, Oke. 1998, 16; po o le Liahona, Ian. 1999, 16–15).

  • O le muimui ma le faitio ua foliga mai ua avea ma natura lona lua o Lamana ma Lemuelu. E oo lava ia Liae na matua faalotovaivaia lava ma muimui ai. Na faamamafa mai e Elder Marion D. Hanks o le Au Peresitene o Fitugafulu se uiga maoae o Nifae i le ala na ia faafetaia’ia ai lenei faafitauli:

    “O le a le mea e fai? Na faapea mai Nifae, na ia gaosia se aufana ma se aū mai se laupapa na maua, maua se maatā ma ni maa ma, ‘Ua ou fai atu foi i lo’u Tama, “Pe o fea ea le mea ou te alu i ai e maua ai mea e ai?” O se mea faigofie lea, a ea? … O le uiga o lea mea na alu Nifae i lona tama ma faapea atu i ai, ‘Tama, ua faamanuiaina oe e le Alii. O oe o lana auauna. Ou te manaomia ona iloa le mea e alu i ai ina ia maua ai meaai. Tama, fesili atu oe ia te ia, e te mafai?’ Na mafai lava e Nifae ona tatalo lava ia mo se tali. E mafai lava e ia ona faatautaia.

    “Ou te faitaulia lenei mea o se tasi o aoaoga taua o le olaga o loo i totonu o le tusi, ma, ou te toe fai atu, o loo tumu ai itulau. O se atalii na lava lona malosi, ma lava lona lotomaualalo, ma lava lona loto tele e alu ai i lona taitai ua tau vaivai ma faapea atu i ai, ‘Sei e fesili atu ia oe i le Atua?’ ona ua ia iloa o le ala lea e faamalosia ai le tagata, ma o le atamai i le tagata e mafai ona faamalosia ai i latou. Ua fesili atu Liae i le Atua ma ua tali mai le Atua ia te ia, ma ua toefuataiina le taitaiga a Liae.” (Steps to Learning, Brigham Young University Speeches of the Year [4 Me, 1960], 7).

    Ata
    O Nifae o loo tulimanu i le Liahona

    © Gary Smith

1 Nifae 16:23. O Le Faatuatuaina e Nifae o Liae

  • Na faailoa e Nifae le lotomaualalo tele, i le alu atu lea i lona tama e ui lava ua mavae ona muimui Liae; na tumau pea le ava o Nifae ia Liae. Na faamatala e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) se mea na tupu o loo faapupula ai le mataupu faavae lea o le saili atu i le fautuaga mai o tatou tama, e ui lava atonu e le atoatoa i latou:

    “I se taimi ua tuanai atu, na oo mai ai se alii talavou i lo’u ofisa ma talosaga mai i se faamanuiaga. E sefuluvalu ona tausaga ma sa i ai ni ona faafitauli. E lei i ai ni faafitauli ogaoga o le amio mama, ae na i ai le felavasai solo o lona mafaufau ma na popole ai o ia. Sa ia talosagaina se faamanuiaga.

    “Sa ou fai atu ia te ia, ‘Ua e fesili atu ea i lou tama e tuuina atu ia te oe se faamanuiaga? Ou te manatu o lou tama o se tagata o le Ekalesia?’

    “Na ia fai mai, ‘Ioe, o ia o se toeaina, o se toeaina e le toaga i le lotu.’

    “Ina ua ou fesili atu, ‘E te alofa i lou tama?’ na ia tali mai, ‘Ioe, Uso Benson, o ia o se tagata lelei. Ou te alofa ia te ia.’ Ona ia fai mai lea, ‘E na te le faataunuuina ona tiute o le perisitua lea e tatau ona ia faia. E le alu soo i le lotu, ou te le iloa pe totogi sefuluai, ae o ia o se tagata lelei, o se tagata tausi aiga lelei, o se tagata agalelei.’

    “Na ou fai atu, ‘Pe e te manao e talanoa ia te ia i se taimi talafeagai ma talosaga atu ia te ia pe manao e tuuina atu ia te oe se faamanuiaga faaletama?’

    “‘Oi,’ na ia faapea mai ai, ‘Ou te manatu e ono fefe ai o ia.’

    “Ona ou fai atu lea, ‘O e naunau e taumafai lena mea? O le a ou tatalo mo oe.’

    “Sa ia fai mai, ‘Ua lelei; i lena tulaga, o le a ou faia.’

    “Na toe foi mai o ia i se taimi mulimuli ane. Sa ia faapea mai, ‘Uso Benson, o se mea sili ona matagofie na tupu i lo matou aiga.’ Na faigata lava ona ia taofiofia ona lagona a o ia faamatala mai ia te au le mea na tupu. Na ia faapea mai, ‘Ina ua maua le avanoa sao, na ou tau atu ai ia Tama, ma na ia tali mai, “Atalii, pe e te manao moni ou te tuuina atu ia te oe se faamanuiaga?” Na ou fai atu ia te ia, “Ioe, Tama, ou te manao ia e faia.”’ Ona ia fai mai lea, ‘Uso Benson, na ia tuuina mai ia te au se faamanuiaga sili ona matagofie. Na nofo ai iina Tina ma loimata maligi i le taimi atoa o le faamanuiaga. Ina ua maea, na i ai se mafutaga fiafia ma le agaga faafetai ma le alofa i lo matou va e lei i ai muamua i lo matou aiga.’” (i le Conference Report, Oke. 1977, 45–46; po o le Liahona, Mat. 1978, 50–51).

1 Nifae 16:34. “O Le Nofoaga e Ta’ua o Naoma

  • O le uiga FaaEperu o le upu naoma e mafai ona faapea “faamafanafanaga,” mai le veape naoma, o lona uiga o le “ia salamo, faamafanafana e ia lava” (tagai i le 1 Nifae 16:34b). O se tala i le mekasini o le Ensign na faamatalaina ai se mea na maua i se suesuega faasaienisi mai mea e maua i le eleele na faaalia ai o le igoa o Naoma e i totonu o le Penisula o Arapi:

    “Na maua lata mai nei e se vaega suesue o nisi o le Au Paia o Aso e Gata se faamaoniga e fesootai ai le nofoaga i totonu o le nuu o Yemen, i le tulimanu i sautesisifo o le penisula o Arapi, i se igoa e fesootai ma le faigamalaga a Liae e pei ona tusia i le Tusi a Mamona.

    “Na maua e Warren Aston, Lynn Hilton, ma Gregory Witt se fatafaitaulaga maa e faapea tagata polofesa suesue faapitoa i mea e maua mai le eleele e tusa le matua e le i lalo mai o le 700 T.L.M. O lenei fatafaitaulaga o loo i ai i luga se faaupuga o loo faamautuina ai o ‘Naoma’ o se nofoaga sa i ai i le penisula muamua atu i le taimi o Liae” (“News of the Church,” Ensign, Fep. 2001, 79).

1 Nifae 17:4. Aisea Na Alu ai Le Valu Tausaga i Lenei Faigamalaga?

  • I le Alema 37:39–43 O loo ta’u mai ai ia i tatou e Alema o le aiga o Liae ua “le malaga i le ala sa’o” pe “na le alualu i luma foi i latou i la latou malaga” ona o le tele o taimi e lei ola ai le Liahona. Ua le ola ona e toatele i latou e lei faaaogaina le faatuatua, ma na latou solia tulafono a le Atua. Ua faamalamalamaina e lea mea le mafuaaga o se faigamalaga sa tatau ona puupuu ae ua umi le taimi o alu. (Tagai i le faafanua “Ala Atonu na Uia e le Aiga o Liae” i totonu o le lisi o mea faaopoopo, itulau 434.)

1 Nifae 17:6. Tulaga e Sefululua sa Maua i le Laueleele o Nuumau

  • O le Aiga o Liae ua “matua fiafia tele lava … ina ua [latou] taunuu i le gataifale” i Nuumau (1 Nifae 17:6). Atonu sa sili ona faamanuiaina eleele o le eria o Nuumau. O loo mulimuli mai i lalo tulaga e 12 sa i ai i le laueleele o Nuumau (faailoa mai i totonu o le Warren P. and Michaela Knoth Aston, In the Footsteps of Lehi: New Evidence for Lehi’s Journey across Arabia to Bountiful [1994], 28–29):

    1. Maua le suavai mama i le tausaga atoa

    2. “Ua tele fua o laau ma le meli vao foi” (1 Nifae 17:5–6; 18:6)

    3. Eleele lelei i le eria lautele (17:5, 8) ma le nofoaga patino (17:6) sa tolauapi ai le aiga o Liae

    4. Laulelei le ala mai le toafa i totonu e tau mai i le talafatai

    5. O se mauga iloga lelei e faamaonia ai le faatatauga a Nifae i le “mauga” ma lata lelei ane e mafai ona ia alu i ai e “tatalo soo ai” (18:3; tagai foi i le 17:7)

    6. O tofe na semanu e lafo mai ai e uso o Nifae o ia “i le moana” (17:48)

    7. O le talafatai (17:5) ua talafeagai mo le fausiaina ma le tuuvaa ese atu ai o se vaa (18:8)

    8. Uamea ma maa mo meafaigaluega a Nifae (17:9–11, 16)

    9. Ua lava laupapa lapopoa e fausia ai se vaa e gafatia le vasa (18:1–2, 6)

    10. Fetaui lelei matagi ma peau o le sami e ave atu ai le vaa i le moana (18:8–9)

    11. Leai nisi na nofoia le laueleele

    12. “Itu tonu i sasae” o Naoma (17:1; tagai foi i le 16:34)

    Ata
    Faafanua o le ala atonu na uia e Liae

    Ala Atonu na Uia e le Aiga o Liae

    Ata
    Faafanua o le ala atonu na uia e Liae

    Faafanua na sii mai le Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 1:144 (o loo maua foi le faafanua i totonu o le lisi o mea faaopoopo i le itulau 434).

1 Nifae 17:7–19. Ua Faaalia le Faatuatua o Nifae e ala i Ana Galuega

  • O le tali atu a Nifae i le poloaiga a le Alii e fau se vaa ua tuuina mai ai ia i tatou se malamalamaaga i le maoae o lona faatuatua. O isi foi perofeta na mamafa a latou avega mai lea taimi i lea taimi ona o mea na faatonuina e le Alii. Na lagona e Mose le le agavaa ina ua valaauina o ia e taitai le fanauga a Isaraelu (tagai i le Esoto 4:1–5). Na lagona e Enoka e tuai lana tautala ma manatunatu ai pe ua mafua i se a ona valaauina o ia e le Alii (tagai i le Mose 6:31). Atonu na mamafa ia Nifae le mafaufau i le fausiaina o se vaa e malaga i vasa e fia. Nai lo lena, o lana tali atu na faaalia ai le faatuatua sili: “O fea le mea ou te alu i ai ou te maua ai uamea e faaliusuavai, ina ia ou gaosi ai mea e fai a’i galuega e fau ai le vaa … ?” (1 Nifae 17:9). O le mautu o lona faalagolago ia te ia lava e lei tupu mai se tomai fau vaa na ia maua muamua. Nai lo lena, o le mautu o lona faalagolago ia te ia lava na tupu mai i le maoae o lona faatuatua i le Atua.

    Ata
    Ua faatonutonu e Nifae ma Liae le fausiaina o le vaa
    Ata
    Nifae o loo fauina le vaa

    Ata o le fauina o le vaa saunia e Jerry Thompson, © IRI

1 Nifae 17:23–34. O Le Malaga Ese mai o le Fanauga a Isaraelu mai Aikupito

  • Na faatusa e Nifae le aafiaga o lona aiga i le vaomatua faapei o le feoaiga a Isaraelu anamua i le vaomatua (tagai i le 1 Nifae 17:13, 23, 30, 41–42). Na talanoaina e se tasi tusi tala le molimau o loo tuuina mai e le Tusi a Mamona e faatatau i le malaga ese mai Aikupito na taitaia e Mose: “Na fesiligia e i latou sa ta’ua o tagata sa maualuga le faitio i le Tusi Paia pe na tupu moni vavega i le o ese mai o Isaraelu i lalo o le taitaiga a Mose pe moni lava na tupu ia mea e pei ona tusia i le Feagaiga Tuai. (Tagai i le Esoto 14:19–20, 26–31; 16:4, 15; 17:5–6; Numera 21:6–9.) Ae ui i lea, o loo faamaonia mai e le Tusi a Mamona le moni o ia mea ofoofogia na tutupu. (1 Nifae 17:23, 26, 28, 29, 30, 41.) I le mauaina e Nifae o lona malamalamaaga e uiga i ia vavega mai faamaumauga faamaonia i luga o papatusi apamemea a Lapana (1 Nifae 5:11), e le tatau lava ona fesiligia e le Au Paia o Aso e Gata Ai le faatuatuaina o le faamatalaga faatusi paia. O lea foi ua avea le Tusi a Mamona ma molimau i lana soa faaletusitusiga paia, o le Tusi Paia” (Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 115).

1 Nifae 17:45. Ia Nofouta i Fesootaiga Faaleagaga

  • Aisea na le malamalama ai Lamana ma Lemuelu i le finagalo o le Alii, e oo foi ina ua mavae ona vaai i se agelu? Aisea na le mafai ai ona la maua se faamautinoaga faaleagaga o la latou faigamalaga e faapei na maua e lo la uso laitiiti o Nifae? (tagai i le 1 Nifae 2:16). Na faailoa mai e Nifae le mafuaaga o lo la le maua o ia lagona faaleagaga ona ua “taalise e fai le amioletonu” (1 Nifae 17:45). Na faatusaina e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili le agavaa o se tagata mo le mauaina o le Agaga, i le mauaina o se faamaoniga o le fesootaiga i le telefoni feaveai:

    “Ua faaaoga telefoni feaveai mo le tele o fesootaiga i o tatou vaitaimi. Ae peitai e i ai lava taimi e le mafai ona maua ai se fesootaiga i se telefoni feaveai. E mafai ona tupu lenei mea pe afai o loo i totonu o se ana po o se vanu le tagata o loo faaaogaina le telefoni feaveai, po o le i ai foi o se isi mea o loo faalavelaveina ai.

    “E faapena foi fesootaiga faalelagi. O le leo itiiti ma le filemu e ui lava ina itiiti ae ese le mamana. E ‘musumusu atu ma ati i mea uma’ [MFF 85:6]. … Atonu e i ai se mea i o tatou olaga o loo taofia ai i tatou mai le faalogo atu i le savali aua ‘ua le lagona e i tatou.’ [1 Nifae 17:45]. E masani ona tatou tuuina atu i tatou lava i tulaga faaleagaga e tatou te le lagonaina ai le agaga — o tulaga ma nofoaga ia e taofia ai savali mai le lagi. O nisi o nei nofoaga e le maua ai ia fesootaiga, e aofia ai le ita, ponokalafi, solitulafono, manatu faapito, ma isi tulaga ia e faatiga ai i le Agaga” (i le Conference Report, Ape. 2004, 67–68; po o le Liahona, Me 2004, 67).

  • Na faamatalaina e Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia fesootaiga faaleagaga:

    “O le Agaga Paia e fetalai mai i se leo e te lagonaina ae e te le faalogo ai. Ua faamatalaina o se ‘leo itiiti ma le filemu’ [MFF 85:6]. A o tatou talanoaina le ‘faalogo’ atu i musumusuga a le Agaga, o le tele o taimi e faamatala mai e se tasi ia se uunaiga faaleagaga i le faapea mai, ‘Sa ou maua se lagona. …’

    “E oo mai faaaliga e pei o ni upu tatou te lagona e sili atu nai lo le faalogo. Sa tau atu e Nifae i ona uso faalogogatata, o e sa asiasi i ai se agelu, ‘A ua le toe lagona, e outou, ua le mafafai outou ona lagona ana fetalaiga.’ [1 Nifae 17:45; faaopoopo le faatusilima]” (i le Conference Report, Oke. 1994, 77; po o le Liahona, Ian. 1995, 72).

  • Ua le toe i ai ni lagona o Lamana ma Lemuelu ma lē mafai ona “lagonaina” upu a le Agaga Paia (1 Nifae 17:45). Na faamalamalama mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le le mauaina o lagona faaleagaga e le o se faafitauli e na o mo e ua i ai le agasala matuia:

    “Ou te popole ona e i ai nisi o le Ekalesia a le Alii, ‘o ola i se auala e taofia ai o tatou avanoa’ e tusa ai ma le meaalofa o le Agaga Paia. O nisi o loo faalavelaveina i mea o le lalolagi lea e taofia ai le aafiaga a le Agaga Paia, e taofia ai i latou mai le iloaina o musumusuga faaleagaga. O se lalolagi pisapisao ma le pisi lenei o loo tatou ola ai. Ia manatua o lou pisi tele e le faapea ua e maua ai le faaleagaga. Afai tatou te le faaeteete, e mafai e mea o lenei lalolagi ona suitulaga i mea a le Agaga.

    “O nisi ua matuai gase lava i le faaleagaga ma ua le mafai ona lagonaina le Agaga ona o a latou filifiliga e fai le agasala. O isi ua na o le faamalieina lava i le tulaga faaleagaga o loo i ai e aunoa ma se manao ina ia tulai i luga ina ia sili ae ma fesootai ma le Atua. Afai latou te tatalaina o latou loto i le aafiaga faamamaina a lenei meaalofa e le matalatalaina a le Agaga Paia, o le a oo mai i le malamalama se vaaiga fou faaleagaga. O le a pulatoa atu o latou mata i se vaaiga e faigata ona mafaufau i ai. E mafai ona latou iloa mo i latou lava ia mea a le Agaga lea e silisili atu, matagofie, ma mafai ona faateleina ai le loto, faalauteleina ai le mafaufau, ma faatumuina ai le agaga i le olioli e le mafaamatalaina.” (i le Conference Report, Ape. 2003, 27; po o le Liahona, Me 2003, 27).

1 Nifae 18:9. Sisiva ma Pepese

  • Atonu e ono faia e nisi se faauiga sese mai le 1 Nifae 18:9 e faapea e le taliaina e le Alii le sisiva po o pesepesega. Na faalua ona faapea mai Nifae, ua sasi i latou ina ua taitai atu i latou e a latou pesepesega ma siva e “tautalatala foi ma le faalevao lava” (1 Nifae 18:9). O le upu le mafaufau o loo faatatau foi i le faia o faamatalaga malolosi, o upu mataga, po o upu masoa. Ua faapea mai le Alii e Na te taliaina pese ma siva lelei (tagai i le Salamo 149:1–4; MFF 136:28). Ia matau mau nei, e mafai ona tatou vivii atu i le Alii e ala i siva ma pesega. Ae ui i lea, e mafai e Satani ona faaaogaina siva ma musika e avea o se auala e faaleaogaina ai ma aveesea ai le Agaga. O le mafuaaga lea ua fautuaina ai i tatou e taitai o le Ekalesia e uiga i ituaiga o musika tatou te faalogologo ai ma ala e tatou te sisiva ai. Na fautua mai le Au Peresitene Sili e faapea:

    “Filifili ma le faaeteete musika e te faalogologo i ai. Ia nofouta i ou lagona pe a e faalogologo. Aua e te faalogologo i musika e aveesea ai le Agaga, e uunaia ai le ola le mama, faaviivii ai faiga malolosi po o le faatupu vevesi, faaaoga ai gagana mataga po o gagana faatiga. …

    “E mafai ona avea ma mea malie le siva ma e mafai foi ona maua ai se avanoa e feiloai ai ma tagata fou. Peitai, e mafai foi ona avea ma mea e faaaoga sese ai. Afai e te siva ia matua alo ese lava mai le fepaia’i o lou tino ma le tino o lau paga. Aua nei faaaogaina ni faiga po o ni taga e tosina ai ni amioga feusuai. Fuafua e auai i siva e tofu sao ai teuga, o moli, fatuga, ma musika i se siosiomaga talafeagai lelei e mafai ona i ai le Agaga o le Alii” (Mo Le Malosi o le Autalavou: Faataunuuina o lo Tatou Tiute i le Atua [2001], 20–21).

    Ata
    Ua Taunuu Liae i le Lalolagi Fou

1 Nifae 18:25. Solofanua

  • Sa i ai se finauga po o feeseeseaiga e faatatau i solofanua i le Itulagi i Sisifo a o lei taunuu Kolomupasa. A e ui i lea, o le mauaina i ni sailiiliga i ona po nei o mea e maua i le lauelele ua faailoa mai ai se malamalama fou e uiga i lea mataupu: ‘O ponaivi totoe o solofanua moni, i se eseesega itiititi lava mai ituaiga laiti ma le taualoa o solofanua o loo i ai nei, e tele lava ina maua i ponaivi totoe o solofanua o loo i le siosiomaga o aso nei, toeitiiti lava i vaega uma o Amerika, ma le Tolotolo o Escholz i le itu i Matu e oo atu i Patagonia i le itu i Saute. Ae ui i lea, i lena konetineta, sa le toe maua ai, ma e leai ni solofanua aivao pe faafanafao na i ai iina i le taimi o le ave faamalosia e Sipaniolo, o se mea e sili ona maofa ai, i le taimi na aumaia ai mai Europa, o solofanua aivao na faamaonia le televave ona faatupuina le fuainumera i le fanafanau i laufanua o Amerika i Saute ma Texas ona o le tau, o meaai, ma isi tulaga faasiosiomaga sa matua lelei mo le ola ai iina. O le matuai tele naua o Equidae sa i ai i Amerika, o le lē toe i ai, ma lo latou toe ola lelei ai ina ua toe aumaia i ai e le tagata, ua tulai mai ai ni faafitauli e lei foia lava i le faasoasoaga o lea ituaiga o solofanua i le laueleele.’ (New Americanized Encyclopedia, Tusi. 5, i. 3197.)” (Joy M. Osborn, The Book of Mormon—The Stick of Joseph, lomiga lona 2. [2001], 164).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O a ni uiga patino na avea ai Nifae ma se tasi e mafai ona faalagolago i ai le Alii?

  • Aisea e mafai ai e le fesili atu i ou matua mo fautuaga ona faamalosia au sootaga ma i laua ma le Alii?

  • Aisea e matautia ai le le amanaiaina po o le “le toe faalogo” atu i uunaiga a le Agaga Paia?

Galuega Fautuaina

  • Tusi se parakalafa e faamalamalama atu ai le faamoemoe o le Liahona ma aoaoga faavae e mafai ona galueaiina ai.

  • Faailoa mai se aoaoga faavae po o se mataupu faavae i mau taitasi o loo i lalo:

    1 Nifae 16:28 ____________________________________________________________________________________.

    1 Nifae 17:13–14 ____________________________________________________________________________________.

    1 Nifae 17:45–46 ____________________________________________________________________________________.

    1 Nifae 18:15–16 ____________________________________________________________________________________.

  • Faatusatusa aafiaga muamua na oo ia Nifae o le faasaolotoina o loo i le 1 Nifae 7:16–18 i le 1 Nifae 18:11–20. Ona tali lea o fesili nei:

    1. E ui lava o le tagata amiotonu lea e tasi, o i ai le faatuatua lava lea e tasi, aisea na faasaoloto vave mai ai Nifae i le taimi muamua ae faatoa faasaoloto mai ina ua mavae aso e fa i le taimi lona lua?

    2. O le a le mea na tupu muamua o loo i le 1 Nifae 18 a p lei faasaolotoina Nifae?