Inisitituti
Mataupu 3: 1 Nifae 6–11


Mataupu 3

1 Nifae 6–11

Folasaga

Sa tusi Nifae e faatauanau tagata e o mai ia Iesu Keriso (tagai 1 Nifae 6:3–4). A o e suesueina le 1 Nifae 6–11, saili ina ia malamalama i le auala ua faataunuuina ai e tusitusiga a Nifae lenei faamoemoe. Ae faapitoa lava, ia matau le auala o loo molimau mai ai le faaaliga o le laau o le ola e uiga i le alofa o le Atua ma le misiona a le Faaola. Sa maua e Nifae lenei faaaliga e avea o se tali i ona naunautaiga amiotonu ma le naunau ia usiusitai. A e faatulagaina ou faanaunauga ma galuega faatasi ma le finagalo o le Alii, o le a mafai foi ona e mauaina faaaliga patino “e ala mai i le mana o le Agaga Paia” (1 Nifae10:19).

Ata
Tuufaatasiga o le Soifuaga o Keriso
Ata
Iesu i lona Tamaitiiti i totonu o le malumalu

© 1987 Greg K. Olsen

Ata
Papatisoga o Keriso
Ata
Keriso i luga o le satauro
Ata
Keriso Toetu

Faamatalaga

1 Nifae 6:4. “O Lo’u Manao Atoatoa”

  • O le faamoemoega o Nifae na tusia ai nei tusitusiga o le aumaia lea o tagata ia Iesu Keriso ina ia mafai ona faaolaina. Sa faamalamalamaina e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le auala na ausia ai e le Tusi a Mamona lenei faamoemoega taua: “E aumaia e le Tusi a Mamona tagata ia Keriso. … E faamatalaina i se agaga manino e uiga ia Keriso ma Lana talalelei. E molimau e uiga i Lona paia ma le taua o le i ai o se Faaola ma le moomia o lo tatou tuuina atu o lo tatou faatuatuaga ia te Ia. E molimau mai i le Pau ma le Togiola ma Mataupu faavae muamua o le talalelei, faatasi ai ma le moomia o se loto momomo ma se agaga salamo ma le toefanauina faaleagaga. E folafola mai e tatau ona tatou tumau seia oo i le iuga i le amiotonu ma ola i se olaga mama o se Tagata Paia” (“Tatou te Faaopopo a Tatou Molimau,” Liahona, Mat. 1989, 5).

  • Sa faamalamalama mai e Peresitene Benson e faapea o le fuaitau “o le Atua o Aperaamo, o le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo,” e faatatau i le Faaola: “E tatau ona tuu i o tatou mafaufau po o ai Iesu a o lei fanau mai. O Ia o le Foafoa o mea uma, o Ieova sili, o le Tamai Mamoe na fasiotia a o lei faavaeina le lalolagi, o le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. O Ia ma o Lē Paia o Isaraelu” (“Faailoga e Lima o le Paia O Iesu Keriso,” Liahona, Tes. 2001, 10).

1 Nifae 7:1. “Ia Fanafanau mo le Atua”

  • Ua fai ava ma nofotane atalii ma afafine o Liae ma Isamaeli ma fanafanau “mo le Atua i le nuu ua folafolaina” (1 Nifae 7:1). O aiga amiotonu o se vaega tatau mo faamoemoega paia a le Atua. Sa folafola mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “o le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai ua faauuina e le Atua ma o le Aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau. …

    “O le uluai poloaiga na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva, e faatatau i lo la agavaa mo le tulaga faamātua, o se tane ma se ava. Matou te folafola atu o poloaiga a le Atua e mo ana fanau ina ia fanafanau ma faatatau i le “O le uluai poloaiga na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva, e faatatau i lo la agavaa mo le tulaga faamatua, o se tane ma se ava. Matou te folafola atu o poloaiga a le Atua e mo Ana fanau ina ia fanafanau ma faatumu ai le lalolagi o loo faamalosia lava.” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 1995, 102).

  • Sa molimau mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e oo mai le olioli e ala i le mulimuli i faatulagaga paia faamātua:

    “Ua matuai mautu lo tatou taunuuga o lea e faatoa maua ai e le tagata le atoaga o le faataunuuina ma atoa ai le faamoemoega paia o lana foafoaga ma se fafine o le ua ia faaipoipo i ai faaletulafono. O le tuufaatasia o le tane ma le fafine e aumaia ai fanau ua foafoaina ma ui mai ai i lena ala faigata o le fanauina o fanau e oo mai ai i lenei olaga.

    “Ina ia faatumuina ai foi le lalolagi i le fuataga atoatoa o le tagata, e tusa ma lona foafoaga, ‘a o lei faia le lalolagi’ (MFF 49:17). O le fuafuaga ua saunia mo i tatou e o mai i le lalolagi i se tino faitino. O le ‘ala sili o le fiafia’ (Alema 42:8). Tatou te lei mamanuina. Afai tatou te mulimuli i le fuafuaga, o le a mulimuli mai le fiafia ma le olioli” (Fanau a le Atua [Konafesi a Tamaitai BYU, Me 5, 2006], 5–6).

1 Nifae 7:2. Isamaeli E mai ia Efaraima

  • O le Tusi a Mamona i nisi taimi e faatatau i ai o le “laau a Iosefa” (Esekielu 37:19) po o le “laau a Efaraima” (MFF 27:5). O Liae sa tupuga mai ia Manase (tagaiAlema 10:3)a o Isamaeli sa tupuga mai ia Efaraima. O valoaga a Iakopo (tagai Kenese 48:16; 49:22) na faataunuuina ina ua o mai le Aiga o Isamaeli (Efaraima) i le konetineta o Amerika faatasi ma Liae (Manase).

    Sa talanoaina e Elder Erastus Snow (1818–88) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le gafa o Isamaeli: “Soo se tasi ua faitauina ma le faaeteete le Tusi a Mamona ua na iloa faapea o ni vaega o le aiga o Iosefa sa nonofo i le konetineta o Amerika; ma faapea sa aoao mai Liae e ala i le suesueina o faamaumauga o lona tama lea sa tusia i luga o papatusi apamemea, o ia e i le laina o Manase. Sa faailoa mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o talaaga o Liae sa i totonu o itulau e 116 lea na muai faaliliuina ae uma ane ua gaoia, ma o loo i ai se otootoga o loo tuuina mai mo i tatou i le Tusi muamua a Nifae o lana lava lea tusi, o ia lava e tupuga mai ia Manase; a o Isamaeli, o sē mai le gafa o Efaraima, ma na faaipoipo atu ona atalii i le aiga o Liae, ma na faaipoipo atu atalii o Liae i afafine o Isamaeli, o lea na faataunuuina ai upu a Iakopo ia Efaraima ma Manase o loo i le mataupu lona 48 o le Kenese , o loo faapea mai: ‘ia faaigoa foi i ai i lo’u nei igoa ma igoa o o’u tama o Aperaamo ma Isaako, ma ia matua faatoateleina i laua i le lalolagi.’ O lea, o i latou nei o e tupuga mai ia Manase ma Efaraima ua ola faatasi i luga o lenei konetineta o Amerika” (i le Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 199).

  • Tagai i le siata“O le Laau a Iuta ma le Laau a Iosefa” i totonu o faamatalaga (itulau 436).

1 Nifae 7:14 O se Taunuuga o le Teenaina o Perofeta

  • Sa faamalamalama mai e Nifae e faapea o tagata Iutaia i totonu o Ierusalema i ona taimi sa le taliaina le Atua; o lona taunuuga, sa le toe faatasi le Agaga o le Alii ma i latou. Afai e le taliaina e tagata o le Alii Ana perofeta, o le a aveeseina perofeta mai ia i latou ma o le a mulimuli mai ai faalavelave (tagai 1 Nifae 3:17–18; Helamana 13:24–27). “Pe a le toe finau le Agaga ma tagata ona oo ai lea o le malaia faafuasei” (2 Nifae 26:11). Faapena le tulaga i aso o Noa (tagai Mose 8:17), faatasi ma sa Nifae (tagai Mamona 5:16), ma sa Iareto (tagai Eteru 15:19). E tutusa lava lapataiga na tuuina atu i aso mulimuli (tagai i leMFF 1:33).

1 Nifae 7:15. “Afai o Oulua Loto”

  • O Lamana ma i latou sa ia faatosinaina sa le taofia faapagota i le faigamalaga agai atu i le nuu o le folafolaga. Sa tali atu Nifae i lo latou manaoga e toe fia foi atu i Ierusalema e ala i le folafola atu o se mataupu faavae loloto, “Afai o oulua loto” (1 Nifae 7:15). E pei ona taua e Peresitene Thomas S. Monson, “E tofu tatou ma se tiutetauave e filifili ai. Atonu e mafai ona e fesili, e taua tele ea na filifiliga?’ Ou te fai atu ia te oe, o filifiliga e iloa ai le taunuuga. E le mafai ona faia filifiliga o le faavavau e aunoa ma se faasalaga e faavavau” (“Pathways to Perfection,” Liahona, Me 2002, 100).

    Sa lapatai Nifae i ona uso ma i latou o e na mananao e o faatasi ma i latou e fano foi pe afai e foi atu i Ierusalema. I le faatauasoina e ala i le lotomaaa ma le le usitai, o i latou na faatautee ia Liae ma Nifae na le mafai ona latou vaaia le moni o valoaga a Liae e faatatau i le faatafunaga na faatali mo Ierusalema. O le tala a le Tusi Paia, e lei leva ona malaga ese le auaiga o Liae, ae siomia le aai e tagata Papelonia, “sa leai se meaai mo tagata o le nuu,” sa “soloia uma pa o le aai,” ma faataapeapeina autau a Setekaia (tagai 2 Tupu 25:1–7). Pe ana faapea e foi atu Lamana ma Lemuelu i Ierusalema, semanu e puapuagatia i le faatagataotauaina po o le oti. Aua sa la filifili e mulimuli ia Liae ma Nifae, sa la olioli i fua o le fanua ma le meli o le lauelele o Nuumau a o sauniuni mo se tofi i le nuu o le folafolaga (tagai i le 1 Nifae 17:3–6).

1 Nifae 7:17–19. Laveaiina mai le Pologa

  • Na ta’ua e Elder Gene R. Cook o le Fitugafulu, e faapei o Nifae, e mafai ona tatou faasaolotoina i tatou mai o tatou noataga e ala i le tatalo o le faatuatua: “Manatua o i latou o [Nifae, Alema, ma Amuleka] e latou te lei faatuatua i lo latou lava malosi; na latou faatuatua i le Atua ma faalagolago i lona malosi. O le faatuatua ia Keriso o le a faasaolotoina i tatou mai o tatou lava noataga; o le faateleina o lo tatou faatuatua ia Keriso lea o le a aumaia ia i tatou le mana faaopoopo i le tatalo.” (Receiving Answers to Our Prayers [1996], 18).

1 Nifae 8:4–35. Faaaliga o le Laau o le Ola

  • O le siata o loo mulimuli mai o loo faailoa ai nisi o mea na aoao mai e Nifae e uiga i le miti a lona tama.

    Ata
    Miti a Liae

    Faatusa mai le Miti a Liae (1 Nifae 8)

    Faaliliuga na Tuuina Atu ia Nifae (1 Nifae 11–12)

    O le laau ma fua papae (tagai fuaiupu 10–11)

    O le alofa o le Atua, lea na Ia faaalia i le tuuina mai o Lona Alo e avea ma o tatou Faaola (tagai i le 11:21–25; ua ta’ua “o le laau o le ola” i le 15:22)

    O le vaitafe o vai eleelea (tagai i lefuaiupu 13; 12:16)

    O le loloto o seoli e pauu i ai e amioleaga (tagai i le 12:16; ua ta’ua o le “eleelea” i le 15:27)

    O le ai uamea (tagai i le fuaiupu 19)

    O le afioga a le Atua, lea e tau atu i le laau o le ola (tagai i le 11:25)

    O le puao o le pogisa (tagai i le fuaiupu 23)

    O faaosoosoga a le tiapolo, lea na faatauasoina ai tagata ina ia leiloa ai lo latou ala ma lē mafai ai ona maua le laau (tagai i le 12:17)

    O le fale tele ma le vateatea i le vanimonimo (tagai i le fuaiupu 26)

    O le faamaualuga ma masalosaloga le aoga o le lalolagi (tagai i le 11:36; 12:18)

    O tagata o e na amata i le ala e tau atu i le laau ae ua leiloa i le puao (tagai i le fuaiupu 21–23)

    Na vaai Nifae i ituaiga o tagata nei i le miti:

    • O le motu o tagata na faalogo ia Iesu ae ua latou “tulieseina o ia” (11:28)

    • O tagata o e na faasatauroina Iesu ina ua mavae ona Ia faamaloloina e mamai ma tulia temoni (tagai i le 11:31–33)

    • O le motu o tagata o e na faapotopoto faatasi i le fale tele ma le vateatea e tau ma Aposetolo e Toasefululua a le Tamai Mamoe (tagai i le 11:34–36)

    • O sa Nifae, ma sa Lamana o e na faapotopotoina faatasi e tau ma ua fasiotia i le taua (tagai i le 12:1–4, 13–15)

    • O sa Nifae o e, ona o lo latou faamaualuga, ua faaumatia e sa Lamana ma faataapeapeina i le le talitonu (tagai i le 12:19–23)

    O tagata o e oo atu i le laau (ma tofo i le fua) e ala i le pipiimau i le ai uamea ae pauu ese pe a tauemuina (tagai i le fuaiupu 24–25, 28)

    O tagata o e sili ona mananao i le fale tele ma le vateatea nai lo le laau (tagai i le fuaiupu 26–27, 31–33)

    O tagata o e pipiimau i le ai uamea ma ai le fua o le laau; ua latou teena ē tauemu ma latou le pauu ese (tagai i lefuaiupu 30, 33)

    O i latou o e na taumamafa i le meaalofa sili o meaalofa uma a le Atua—ola e faavavau (tagai i le 15:36)

1 Nifae 8:10–12; 11:8–25. O le Laau o le Ola o se Faatusa o Iesu Keriso ma Lana Togiola

  • Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le laau o le ola o loo sui ai le Faaola ma Lana Togiola: “Na faamanino mai e le Agaga e faapea o le Laau o le Ola ma ona fua taua, o faatusa ia o le faaolataga a Keriso” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 160).

    Na faamamafa atili mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le taumafa ai i le alofa o le Atua, o lona uiga o le taumafa lea i faamanuiaga o le Togiola. O le laau o le ola o le faailoga lea o le alofa o le Atua ma le Togiola a Keriso: “O le laau o le ola … o le alofa o le Atua (tagai i le 1 Nifae11:25). O le alofa o le Atua mo Lana fanau na aupito faaalia i Lana meaalofa o Iesu Keriso ua avea ma o tatou Faaola: ‘Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia aumai ai lona Atalii e toatasi’ (Ioane 3:16). O le taliaina o le alofa o le Atua, o le taliaina lea o le togiola a Iesu ma faamanuiaga ma le olioli e maua mai ai.” (i le Conference Report, Oke. 1999, 6; po o Liahona, Ian. 2000, 7).

1 Nifae 8:20. O Le “Ala Sa’o ma le Vaapiapi”

  • Na aoao mai Iesu Keriso e faapea ua na o Ia lava le auala po o “le ala” lea o le a tau atu i le Tama (tagai i le Ioane 14:6). Na molimau mai Elder Lowell M. Snow o le Fitugafulu e uiga i faatonuga faifai pea e tuuina mai e le Faaola:

    “Ua tumu le olaga i le tele o fetaulaigaala ma asaga. E tele auala e mulimuli ai, e tele leo o valaau mai ‘faauta, o iinei’ po o le ‘faauta, o iina’ [Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:5]. Ua matuai lolovaia o tatou olaga i le tele o ituaiga faasalalauga eseese, o le tele lava ua faamoemoe e taitai atu ai i tatou i le auala lautele ma e toatele tagata ua uia.

    “Pe a [tatou] mafaufau loloto po o le fea o nei leo e faalogo i ai, po o le fea o nei auala e tele e sa’o, pe ua e fesili ifo ea ia te oe lava, e pei ona sa faia e Iosefa Samita: ‘O le a le mea e tatau ona fai? O ai o nei [leo ma auala] uma e sa’o; pe ua sese uma i latou? Afai e sa’o se tasi o i latou, o le fea, ma e faapefea ona ou iloaina?’ [Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:10].

    “O la’u molimau ia te outou e faapea, o loo faaauau pea ona faailoga e Iesu Keriso le ala, ta’imua i le ala, ma faailoga mai tulaga uma o la tatou faigamalaga. O Lana ala e sa’o ma lauitiiti ma e tau atu i le ‘malamalama ma le ola ma le faavavau’ [Viiga , nu. 109]” (i le Conference Report, Oke. 2005, 96; po o le Liahona, Nov. 2005, 96).

1 Nifae 8:23–33. Po o Tatou Pipiimau ea i le Ai Uamea?

  • Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le pipiimau i le ai uamea:

    “Sei o’u fautua atu e faapea, o le uumau i le ai uamea e aofia ai le faaaogaina faifai pea ma le loto tatalo o auala uma e tolu e maua ai le vai ola lea na tatou talanoaina i lenei po [faitauina, aoaoina, ma le suesueina].

    “… O le faaaogaina soo o auala uma e tolu e maua mai ai le faaauau pea o le tafe o le vai ola ma i lona fua aotele o le uiga lea o le uumau i le ai uamea. …

    “Po o e, ma pe o o’u faitauina, aoaoina, ma suesueina ea i aso taitasi tusitusiga paia i se ala e mafai ai ona tatou pipiimau ai i le ai uamea … ?” (“A Reservoir of Living Water” [CES Fireside for young adults, Feb. 4, 2007], 10–11, www.ldsces.org).

  • Na faamalamalama mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e le gata i le taua o le “pipiimau” i le uamea ae na ia faamalamalamaina mai foi le ala e mafai ona toe foi atu ai pe a mamulu: “E ao ona outou piimau mausali i le ai uamea i totonugalemu o le pogisa, o mea faigata ma tofotofoga o le olaga. Afai o le a faamatagataga lau uu, ma e see ese mai le ala, o le a e le iloa le ai uamea i le pogisa i se taimi, sei iloga ua e salamo ma toe mau lau uu.” (i le Conference Report, Oke. 1989, 93; po o le Liahona, Ian. 1990, 76).

1 Nifae 8:26–27. “Fale Tele ma le Vateatea”

  • O le fale tele ma le vateatea o loo tulai e tetee i le Faaola, o Ia o le laau o le ola. Na faatusatusa e Elder Glenn L. Pace o le Fitugafulu ia faatulagaga a le Atua ma amioga a tagata e i totonu o le fale tele ma le vateatea:

    “Ia te outou o e ua latalata atu pea i lena fale tele ma le vateatea, sei ou matua faamanino atu o tagata o loo i totonu o lena fale e matua leai a se mea e mafai ona latou ofoina mai sei vagana ai le faamalieina o manaoga mo se taimi puupuu lea e le mafai ona aloese ai mai le faanoanoa ma le mafatia i se taimi umi lava. O poloaiga ua tatou maua e lei tuuina mai e se Atua e aunoa ma ni lagona e taofi ai oe mai le mauaina o le fiafia, ae ua tuuina mai e se Tama alofa o i le Lagi o le e finagalo ia e fiafia a o e ola ai i lenei lalolagi faapea foi pe a mavae lenei olaga.

    “Faatusatusa faamanuiaga o le tausia o le Upu o le Poto i faamanuiaga e mafai ona e maua pe afai e te filifili e pātī ma i latou o loo i le fale tele ma le vateatea. Faatusatusa le fiafia i le agamalie atamai ma le fia malie a se onā, amio paaa, ata leoleoa. Faatusatusa o tatou tamaitai talavou faamaoni o e mu o latou alafau, ma i latou ua leva ona le toe mu alafau, o taumafai e tauanau oe ia toilalo faatasi ma i latou. Faatusatusa le siitia o se tagata ma le ta’ufaatauvaaina o se tasi. Faatusatusa le mafai ona maua faaaliga ma faatonuga faaletagata lava ia i lou olaga ma le felafoaiina e soo se matagi i mataupu faavae. Faatusatusa le mauaina o le perisitua o le Atua ma soo se mea e te vaai atu o loo faia i totonu o lena fale tele ma le vateatea” (i le Conference Report, Oke. 1987, 49–50; po o le Liahona, Ian. 1988, 40).

  • Na lapatai mai Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le manatunatu ma faamuamua pea o meatotino o se amio masani lea a tagata o e o i totonu o le fale tele ma le vateatea: “O le alalaga ua tatou faalogo i ai i le taimi nei o sau mai le fale tele ma le vateatea, ua faaosoosoina ai i tatou e tauva ia maua mea a lenei lalolagi. Ua tatou manatu ua tatou manaomia se fale lapoa atu e i ai se faletaavale mo taavale e tolu, ma se taavale mo tafaoga e paka i tafatafa ane. Ua tatou moomoo i ni ofu o tifiga, ni televise faaopoopo, ni masini vitio, ni komepiuta o ituaiga fou, ma se taavale fou. O le tele o taimi e faatau mai ia mea i tupe nono, e aunoa ma le manatu e tapenapena mo mea tatou te manaomia i le lumanai. O le iuga o nei tuinanau uma mo le taimi nei, o faamasinoga lofituina o tupe ua gau, ma aiga ua matua mafatia i a latou avega o mea tautupe” (i le Conference Report, Oke. 1995, 45; po o leLiahona, Ian. 1996, 44).

  • Ata
    Faaaliga ia Nifae

    © Clark Kelley Price

    I le miti a Liae, na tauemuina e e na tauemu ma faifai i latou o e na aai i le fua o le laau — o ē alolofa i le Atua ma mananao e auauna ia te Ia. Na faamanatu mai ia i tatou e Elder Neal A. Maxwell ia tatou tuuina i luga le talita o le faatuatua pe a vaaia ma faalogoina le tauemu mai le fale tele ma le vateatea: “O le taimi nei, ia tatou manatu e toatele o le a faapea o tatou e lē taulia. O isi o le a faapea e ese a tatou ia ma ua manatu ua taitaiseseina i tatou. Ia tatou onosai i le tusitusilima mai, aua e le iloagata, o lima lava na o i latou o le a iloaina “o lena fale uiga ese” i lona tulaga moni, o se fale mataga ma le fe’oma’i (tagai i le 1 Nifae 8:31–33). Aua tatou te faifai atu ia i latou o e faifai mai, ma aua foi tatou te faalogo i ai (tagai i le MFF 31:9). Ia tatou faaaogaina lo tatou malosi e tago atu ai ma sisi i luga le talipupuni o le faatuatua e mafai ai ona tineia ia ū fanafana mu uma lava” (i le Conference Report, Oke. 2003, 108; po o le Liahona, Nov. 2003, 102).

1 Nifae 8:37. “Lagona o se Matua Agamalu”

  • Na aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e mafai e matua ona mulimuli i le faataitaiga a Liae i le feagai ai ma fanau ua se ese mai aoaoga o le talalelei: “O tatou foi, e tatau ona i ai ia i tatou le faatuatua e aoao ai a tatou fanau ma valaaulia i latou ina ia tausi poloaiga. E le tatau ona tatou faatagaina a latou filifiliga e faavaivaia lo tatou faatuatua. O le a le fuatia lo tatou agavaa i lo latou amiotonu. E lei aveesea mai ia Liae ia faamanuiaga o le taumafa i le laau o le ola ona na mumusu Lamana ma Lemuelu e tofo i ona fua. I le avea ai ma matua, o nisi taimi, tatou te manatu ai ua tatou toilalo pe a fai e a tatou fanau ni mea sese pe se ese mai foi. E le mafai ona toilalo matua pe afai latou te faia le mea sili latou te mafaia, e alolofa, tatalo, ma tausia ai a latou fanau. O lo latou faatuatua, tatalo, ma taumafaiga o le a faapaiaina mo le lelei o a latou fanau.” (i le Conference Report, Ape. 2004, 90; po o leLiahona, Me 2004, 88).

1 Nifae 9:1–5. “Mo Se Finagalo Poto”

  • E ui lava ina ua uma ona amata e Nifae se faamaumauga o le talafaasolopito faalelalolagi o ona tagata, ae na musuia o ia e le Alii ina ia faia se faamaumauga lona lua e i ai le talafaasolopito faaletalitonuga o ona tagata. O le lisi o loo mulimuli mai o loo faamanino ai eseesega ma mea e talitutusa ai ia faamaumauga e lua:

    1. Fuaiupu 1–5 i le 1 Nifae 9 o ni faamaumauga na sii sa’o mai papatusi laiti.

    2. I le faaaogaina e Nifae o le upu nei o loo ia faatatau i papatusi laiti.

    3. I le faaaogaina e Nifae o le upu ia po o isi o loo ia faatatau i papatusi lapopoa.

    4. O papatusi lapopoa na muamua gaosia pe a ma le 590 T.L.M.

    5. Na gaosia papatusi laiti i le 20 tausaga mulimuli ane, pe a ma le 570 T.L.M.

    6. O le faamalamalamaga a Nifae i le mafuaaga na poloaiina ai o ia e le Alii e faia se faamaumauga lona lua (o papatusi laiti) o loo i le 1 Nifae 9:5.

    7. O papatusi lapopoa e mai le vaitaimi o le 570 T.L.M.T.A. 385 ma o loo i ai tala o tupu, taua, ma talafaasolopito.

    8. O papatusi laiti e mai le vaitaimi o le 570–130 T.L.M. ma o loo tuuina mai ai se tala o le taitaiga a Nifae.

    E ui lava e lei iloa e Nifae le mafuaaga mo le i ai o faamaumauga lona lua, ae na ia faatuatuaina e “mo se finagalo poto” (1 Nifae 9:5) na silafia e le Alii (tagai i le faaulutala mo Upu a Mamona 1:7 i le itulau 134).

  • Na faailoa mai e Elder Marvin J. Ashton (1915–94) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e mafai ona tatou usitai faapei o Nifae, e tusa lava pe tatou te le malamalama i le mafuaaga: “I nisi o taimi pe a talosagaina tatou ia usiusitai, e tatou te le iloa pe aisea, sei vagana ua poloai mai ai le Alii. Na mulimuli Nifae i faatonuga e ui lava e na te lei malamalama atoatoa i le faamoemoega atamai. O lona usitai na oo ai faamanuiaga i tagata uma i le lalolagi atoa. O le le usitai i o tatou taitai o nei ona po, ua tatou totoina ai a tatou fatu i nofoaga ma’ama’a ma ono le manuia ai le seleselega” (i le Conference Report, Oke. 1978, 76; or Liahona, Nov. 1979, 51).

1 Nifae 9:6. “Ua Silafia e le Alii Mea Uma Lava”

  • Na molimau mai Elder Neal A. Maxwell e faapea e leai se mutaaga o le malamalama o le Atua:

    “O nisi e i ai le faatuatua faamaoni i le i ai o se Atua ae le tutusa lena i le i ai o se Atua e faaali mai ma pule aoao. O isi tagata faamaoni ua latou fesiligia le Atua pule aoao, manatu, e tusa ma le faaaloalo, pe mafai e oo lava i le Atua ona iloa le lumanai. Ae o se Atua faaalia ma le pule aoao e mafai ona ia faailoa mai i soo se taimi mea o le lumanai. E mafai lea mea ona o ‘i luma o le Atua, … o loo faaalia ai mea uma mo lo latou mamalu, o mea tuai, o mea o i ai nei, ma mea lumanai, ma o i ai pea lava pea i luma o le Alii.’ (MFF 130:7). O lea, o le Atua na te ‘iloa mea uma, aua o mea uma e i luma o o’u mata’ (MFF 38:2). Na ia tau atu ia Mose, ‘E leai lava se tasi Atua ua na o a’u ma o loo ia te au mea uma lava, aua ua ou iloa ia mea uma’ (Mose 1:6).

    “E leai se mutaaga o le aotelega o le malamalama o le Atua o faailoa mai i tusitusiga paia. Nai lo lena, ua tatou faitau: ‘E! le silisiliese o le paia o lo tatou Atua! Aua ua silafia e ia mea uma, ua leai se mea ua le silafia e ia.’ (2 Nifae 9:20.)” (If Thou Endure It Well [1996], 46).

1 Nifae 10:11–14. Faataapeapeina ma le Faapotopotoina o Isaraelu

  • O Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faamalamalamaina mai le mafuaaga na faataapeapeina ai Isaraelu ma nisi o manatunatuga i le faapotopotoina o Isaraelu:

    “Aisea na faataapeape ai Isaraelu? O loo manino le tali; e faigofie; e leai se le mautonu i ai. Na faataapeapeina o tatou augatuaa sa Isaraelu ona ua latou teena le talalelei, faaleagaina le perisitua, faatuatuanai i le ekalesia, ma o ese mai le malo. Ua faataapeapeina i latou ona ua latou liliu ese mai le Alii, tapuai i atua pepelo, ma savavali i ala uma o atunuu le talitonu. … ua faataapeapeina Isaraelu ona o lo latou liliuese. I le toasa o le Alii, ona o lo latou amioleaga ma le tetee, na faataapeapeina ai i latou i e le talitonu i atunuu uma o le lalolagi.

    “O le a la, le mea e tatau ona i ai i le faapotopotoina o Isaraelu? O le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le talitonuina, taliaina ma le ola ai i se tulaga e ogatasi ma mea uma na ofoina mai e le Alii i lona nuu filifilia anamua. E aofia i lea le i ai o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, le salamo, le papatisoina ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tausia o poloaiga a le Atua. E aofia i lea le talitonu i le talalelei, auai i le Ekalesia, ma oo mai i totonu o le malo. E aofia ai le mauaina o le perisitua paia, le faaeeina i le mana mai luga i totonu o nofoaga paia, ma mauaina faamanuiaga uma o Aperaamo, Isaako ma Iakopo, e ala atu i le sauniga o le faaipoipoga faaselesitila. Ma e mafai foi ona aofia ai ma le faapotopotoina i se nofoaga ua tofia po o se eleele e tapuai ai.

    “O le i ai o lenei mataupu o le faataapeapeina ma le faapotopotoina o le fanau filifilia, ua mafai ai ona tatou malamalama i le upu faaperofeta e faatatau i ai” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

  • Mo faamatalaga faaopoopo i le faataapeapeina o Isaraelu, tagai i le “Otootoga o le Talafaasolopito o le Faataapeapeina o Isaraelu” i le lisi o mea faaopooo (itulau 439). Mo faamatalaga faaopoopo i le faapotopotoina o Isaraelu, tagai i le “O Le Faapotopotoina o Isaraelu” i le lisi o mea faaopoopo (itulau 440).

1 Nifae 10:17–19. Aoao mai e ala i le Mana o le Agaga Paia

  • Na faamamafa mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lo tatou manaomia ona aoaoina upumoni o le talalelei e ala i le mana o le Agaga Paia: “O le ola i tulaga faatonuina a le Alii, e manaomia ai lo tatou atiina ae o le mea foaifua a le Agaga Paia. E fesoasoani lena meaalofa tatou te malamalama ai i aoaoga faavae ma faaaogaina ai e le tagata lava ia. Talu ai o le upumoni na tuuina mai e ala mai i faaaliga e na o le faaaliga foi e malamalama ai i ai, o lea e manaomia ai lo tatou suesue ma le agaga tatalo.” (i le Conference Report, Oke. 2000, 19; po o le Liahona, Ian. 2000, 17).

  • Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e tatau ona tatou aloese mai soo se mea lava e tiga ai le Agaga:

    “O le Agaga o le Alii e masani lava ona fesootai ma i tatou i ala o le filemu, maaleale, ma le toamalie. …

    “E manino lava le tulaga faatonuina. Afai o se mea tatou te mafaufau i ai, vaai i ai, faalogoina, pe faia foi e faataumamao ai i tatou mai le Agaga Paia, o lona uiga ua tatau lava ona taofia loa le mafaufau i ai, vaai i ai, faalogologo i ai, po o le faia o lena mea. Mo se faataitaiga, afai o le mea o loo faamoemoe e faafiafia ai, e tau vavaeese mai ai tatou mai le Agaga Paia, ua manino mai ai o na ituaiga o faafiafiaga e le mo i tatou. Talu ai e le mafai ona mafuta le Agaga ma mea faatufanua, o mea paaa, pe le tausaafia foi, o lona uiga e manino lava e le mo i tatou foi na mea. Aua tatou te tuleieseina ai le Agaga o le Alii pe a tatou auai i gaoioiga ua tatou iloa e tatau ona tatou lafoaia, o lona uiga e le mo i tatou na ituaiga o mea.” (i le Conference Report, Ape. 2006, 29–30; po o le Liahona, Me 2006, 29–30).

1 Nifae 11:16, 26. O Le Faamaualalo o le Atua

  • O le faamaualalo o lona uiga o le tuuina i lalo mai lona tulaga masani po o le mai lona mamalu. Na faamatala mai e Elder Gerald N. Lund, o se tasi sa avea ma Fitugafulu, le auala lelei ua faamatala ai e lenei upu le afio mai o le Faaola i le olaga faaletino: “O ia o Iesu—o se tasi o le Aiga Atua, o le Ulumatua a le Tama, o Le Foafoa, o Ieova o le Feagaiga Tuai—ua tuua nei Lona apitaga faalelagi ma le paia; aveeseina mai o Ia lava mai lena viiga ma le mamalu ma ulu atu i se tino o se pepe meamea; leai sona malosi, ua faalagolago atoa i lona tina ma lona tama faalelalolagi. Ua Ia le oo mai i se maota sili o se tupu ma … sausauina i ni maa taua ae ua oo mai i se fale o manu maualalo o se mea e maofa tele ai. E leitioa a faapea mai le agelu ia Nifae, ‘Faauta i le faamaualalo o le Atua!’” (Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 16).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Mafaufau i le toatele o tagata o loo tuuina mai i le miti a Liae o le laau o le ola. E mafai faapefea ona e faataitai ia i latou o e na oo atu i le laau, e ai i ona fua ma tumau faamaoni ai?

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe le suesue i tusitusiga paia ma mulimuli i upu a perofeta e tumau ai i le ala sao ma le vaapiapi, e ui lava i le puao pogisa?

  • O a ala e mafai ona e uia ina ia sili atu ona e “saili ma le filiga” ia malamalama ai e uiga i “mea lilo a le Atua … i le mana o le Agaga Paia”? (1 Nifae 10:19).

Galuega Fautuaina

  • Ata
    Miti o le laau o le ola

    Jerry Thompson, © 1987 IRI

    O le miti a Liae o loo i ai ni faailoga faigata. Tusi se ata o loo aofia ai vaega o le miti a Liae e fesoasoani ia te oe ia iloa ai le sootaga o faailoga eseese.

  • Na o i latou o e na uumau i le ai uamea na ai i fua o le laau. Otooto mai se fuafuaga patino mo le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi e fesoasoani ai ia te oe e faalatalata atu ai i le Faaola ma maua atoatoa ai faamanuiaga o le Togiola.

  • Na faaalia ia Nifae le faamaualaloina o Ieova i le faaletino. Faitau tala o le fanau mai o le Faaola o loo maua i le Mataio 1–2; Luka 1–2; ma le Ioane 1:1–13. Ia faamauina i lau tusi o talaaga po o tusitusiga paia ni malamalamaaga na e maua e uiga i lea mea na tupu.