Inisitituti
Mataupu 49: Mamona 7–9


Mataupu 49

Mamona 7–9

Folasaga

O le suesueina o le molimau tupito a Mamona ma le uluai tusitusiga a Moronae, o le a sili atu ai lou malamalama i le matafaioi ma le faamoemoega o le Tusi a Mamona. Na folafola mai e Moronae: “Ou te tautala atu ia te outou e peiseai ua tatou faatasi, a e leai. Faauta foi, ua faaalia mai outou ia te au e Iesu Keriso, ou te iloa foi a outou amio” (Mamona 8:35). O le manatu maualuga faaperofeta o Moronae, na mafai ai ona ia faamaeaina le faamaumauga a sa Nifae ma le iloa lelei o le faateleina o le amioleaga ma faamanuniaga faaleagaga maoae o le tisipenisione o le atoaga o taimi. I se aso atonu o le a tauau ai ina lafoaia e nisi le faatuatua pe a feagai ma faigata maoae, ua aoao mai ai i tatou e upu a Moronae ia vaai i vavega ma faaaliga o se faamautinoaga “e le liliu lava le Atua o ananafi, ma le aso, e oo foi i le faavavau” (tagai Mamona 9:9). E ui lava o tulaga faaleagaga ma fegalegaleaiga i le lalolagi e mafai ona suia pea lava ma faaitiitia, e mafai ona i ai i le nuu o le feagaiga o le Atua le lagona mautinoa e tumau lava o Ia e faavavau.

Faamatalaga

Mamona 7. Fautuaga i e na Totoe o Isaraelu i Aso e Gata Ai

  • I ana upu mulimuli, na saunoa mai ai Mamona i e tupuga mai ia sa Lamana ma faamautinoa mai o i latou “o e totoe o le aiga o Isaraelu” (Mamona 7:1). E ui lava o sa Lamana o ona fili faaletino, ae o lona alofa mo i latou na faaalia ai lona matua faaleagaga ma le taua o faamanuiaga atoatoa o le talalelei. Mafaufau i le molimau mulimuli a Mamona ma fautuaga e pei o ia talanoa sa’o atu ia te oe. Na ia aoao mai mea e ao ona e iloa (tagaiMamona 7:1–7) ma mea e ao ona e faia (tagai Mamona 7:8–9) ina ia mulimuli “i le faataitaiga a lo tatou Faaola” ina ia “lelei ia te outou i le aso faamasino” (Mamona 7:10).

Mamona 7:2. “O Le Aiga o Isaraelu Outou”

Mamona 7:2, 5. O Le Augani Mulimuli a Mamona ia Talitonu ia Keriso

  • Na toe manatu Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le augani faamomoiloto a Mamona ia latou o aso e gata ai ia talitonu ia Keriso:

    “I sana lava fāsāga e uiga i le oti, na oo atu ai Mamona i tagata uma otaimi ma itu, aemaise o ‘e totoe o le aiga o Isaraelu’ o e o le a i ai se aso latou te faitau ai i lana faamaumauga ofoofogia. O latou o se isi taimi ma nofoaga e tatau ona aoao i mea na galo ia i latou o e ua taooto i ona luma—e tatau i tagata uma ona ‘talitonu ia Iesu Keriso, o ia lava o le Alo o le Atua,’ mulimuli ane i lona faasatauroga i Ierusalema, ‘i le mana o le Tama … na ia toetu mai ai, o lea ua ia manumalo ai i le tuugamau; o ia foi ua faaumatia ai le tui o le oti’ [Mamona 7:2, 5]. …

    “Ia ‘talitonu ia Keriso,’ aemaise pe a fua i na taunuuga matautia e mafai ona aloese mai ai, o le augani mulimuli lea a Mamona ma lona toe faamoemoega. O le faamoemoega laualuga o le tusi atoa o le a oo mai i se lalolagi o aso e gata ai e tauaveina ai lona igoa” (Christ and the New Covenant [1997], 321–22).

Mamona 7:8–9. O Le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia e Lagolago e Le Tasi Le Isi

  • E molimau le Tusi Paia i le Tusi a Mamona, ma e molimau foi le Tusi a Mamona i le Tusi Paia. Na tautino mai e Mamona, “O lenei [o le Tusi a Mamona] ua tusia ina ia outou talitonu [o le Tusi Paia]; afai tou talitonu i lena [Tusi Paia] tou te talitonu foi i lenei [o le Tusi a Mamona] ” (Mamona 7:9).

    Na folafola mai e Peresitene Polika Iaga (1801–77) e le mafai e se tasi e fai mai e talitonu moni i le Tusi Paia ae le talitonu i le Tusi a Mamona pe afai na latou suesue ma le maelega i le Tusi a Mamona ma aoao i ona aoaoga faavae:

    “E leai se tasi e mafai ona faapea mai o lenei tusi (ao faasino lona lima i le Tusi Paia) e moni, o le afioga a le Alii, o le ala, o se faasino ala, ma o se auala e mafai ona tatou aoao i le finagalo o le Atua; ae o le taimi foi lea e tasi e faapea mai ai e le moni le Tusi a Mamona; pe afai na ia maua le avanoa e faitau i ai, po o le faalogo foi o faitauina, ma aoao ai i ona aoaoga faavae. E leai se tagata i luga o le fogaeleele ua i ai le avanoa e aoao ai i le Talalelei a Iesu Keriso mai nei tusi e lua, ae faapea mai e moni le tasi, ae sese le isi.” (Aoaoga A Peresitene O Le Ekalesia, Polika Iaga Mataupu 47, 350).

  • Ata
    E molimau le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ia Keriso

    Greg K. Olsen, © 1990 IRI

    O se tasi o faamoemoega o le Tusi a Mamona o le faamaonia atu i le lalolagi e moni le Tusi Paia (tagai MFF 20:11). O le faitauina o le Tusi a Mamona, e faateleina ai le molimau a se tagata i le Tusi Paia. Na saunoa Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) i lona fiafia i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ma le ala e molimau uma ai o Iesu o le Keriso:

    “Ou te fiafia tele i le Tusi Paia, Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. O se punaoa tele o upu moni. …

    “… Ua le mafaitaulia le aoga o lenei tusi paia i le fanauga a tagata. O le mea moni, o se mau mai itulau o le Tusi Paia na musuia ai le Perofeta o Iosefa Samita ia alu atu i se togalaau i tafatafa ane o lona fale e tootuli ai ma tatalo. O le mea na oo mai, o se faaaliga silisili lea ona mamalu na tomua ai le toefuataiga o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi. Sa amataina foi i lena lava faaaliga, le aumaia o tusitusiga paia fou [o le Tusi a Mamona] e tutu faatasi ma le Tusi Paia, e molimau atu i le lalolagi amioleaga o Iesu o le Keriso lea, ma o loo soifua le Atua, ma e alofa o Ia i Ana fanau, ma ua Ia naunau faamaoni mo lo latou faaolataga ma le faaeaga” (i le Conference Report, Oke 1986, 100–101; po o leLiahona, Ian. 1987, 81).

Mamona 8:1–6. Moronae

  • Na molimauina e Moronae le maliu o lona tama, o Mamona, ma le faaumatia o le malo atoa o sa Nifae. E ui i lea, na faasaoina lona ola, ma na ia faataunuuina ma le faamaoni lana misiona i lenei olaga. Na tofia Moronae e le Alii e faamaea le tusiaina o “le tala faanoanoa i le faafanoga” o sa Nifae (Mamona 8:3).

    Ata
    Na tuua na o Moronae aua ua maliu Mamona i le taua

    Walter Rane, Faaaloaloga o le Falemataaga o Talafaasolopito ma Faatufugaga a le Ekalesia

    A o lei maliu Moronae na ia tusia le vaega mulimuli o le tusi a lona tama (Mamona 8–9), na otootoina faamaumauga a sa Iareto (o le tusi a Eteru), faamaumauina le faaaliga o le uso o Iareto i le vaega na faamaufaailogaina i papatusi (tagai Eteru 4:4–5), ma na ia tusia lana lava tusi (o le tusi a Moronae). Ae o loo faaauau pea le misiona a Moronae i lo tatou tisipenisione. I faaaliga i nei ona po tatou te aoao ai na umia e Moronae “ki o le tala tusia faamauina i le laau a Efaraima” (MFF 27:5). O Moronae toetu na auauna atu ia Iosefa Samita ma aoaoina o ia i ni nai taimi i lana matafaioi i le toefuataiga o le atoatoaga o le talalelei, e aofia ai le oo mai o le Tusi a Mamona (tagai Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:30–60; History of the Church, 1:9–19). O le faaalia o le matafaioi a Moronae i le Toefuataiga, ua tuuina e le Ekalesia le faatagata o Moronae i tumutumu o ona malumalu.

  • Mamona 8:1–6 ua faaalia ai le tulaga na soifua ai Moronae ma fesoasoani i tagata faitau ia malamalama i le faanatinati o lana savali. Na fautuaina i tatou e Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e tuu i tatou i le tulaga o i latou o e na tusia tusitusiga paia i aso anamua. Na ta’ua Polika Iaga, i le saunoaga a Elder Perry e faapea:

    “‘O’u uso e ma tuafafine, pe tou te faitauina tusitusiga paia, e pei o se mea na tusia i le afe tausaga, lua afe tausaga, po o le lima afe tausaga ua mavae? Pe tou te faitauina tusitusiga paia e pei ua tu i le tulaga o alii o e na tusia ia tusi? Afai tou te le lagona le taua o le faitauina o le tusitusiga paia, o lo outou avanoa lea e faitau ai, ina ia outou masani ma le agaga ma le uiga o afioga tusia a le Atua e pei ona outou faia i a outou galuega ma talanoaga i aso taitasi.’ (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1941], p. 128). …

    “… Ia tatou talia le fautuaga a Polika Iaga ma tatou manatu ane faapea ua tatou tutu i le mea na tu ai Moronae, le perofeta mulimuli ma le sili o sa Nifae. O le tofiga na tuuina atu e lona tama ia te ia e faamaea papatusi, lea na tuuina atu i lana tausiga, o se galuega faigata. Atonu na oo o ia i se lagona maofa a o ia faamatalaina le tala i le faafanoga atoa o lona nuu.

    “Atonu na uunaia malosi o ia e faamatala le ala na tuliaupu ai e tagata sa Lamana lona nuu seia oo ina faaumatia i latou uma. I lona lagona o le tuua toatasi, na ia taua ai lona tama o se tasi o e na fasiotia ai i lea taua. Ua tatou iloa ai foi le pogai na faasao ai Moronae ia faamaea papatusi, e pei ona ia tusia, ‘O lea, ou te tusia ai le tusi, ma nana ai i le eleele; ona le afaina lea o le mea ou te alu i ai’ (Mamona 8:4).

    “Pau lava le mea o loo ia te ia o le faatuatua ia lava le taimi e faasaoina ai o ia e le Alii e faamaea ai le tusia o papatusi, ma e i ai se aso o le a maua ai ia papatusi e se tasi e filifilia e le Alii. Na ia iloa o nei papatusi o le a avea o se leo o le lapataiga i tupulaga i le lumanai i mea e mafai ona oo i malo o le lalolagi e pei o lona lava malo pe a latou liliuese mai aoaoga a le Alii. I le faamaoni atoa o lona loto na augani atu ai Moronae i e o le a latou maua nei papatusi. Na ia naunau e faasaoina i latou o le a faitauina lana tala mai le loto tiga ma le puapuaga e oo mai pe a le usiusitai.

    “Sa ia tusi atu muamua i tagata o le Ekalesia, ona ia tusi atu ai lea ia te i latou e le i mauaina le talalelei a Iesu Keriso. O upu mulimuli a Moronae i tagata o le Ekalesia o se leo o le lapataiga. Sa ia tusia e pei o se tasi ua vaai atu i le mea na tupu i le talafaasolopito o lona nuu ua toe tupu foi i tupulaga i le lumanai” (i le Conference Report, Oke. 1992, 18–19; po o le Liahona, Ian 1993, 18–19).

Mamona 8:14–18. “Ia Manuia Le Na te Aumai Ai I le Malamalama”

  • Mamona 8:16 e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita, o le na filifilia e aumaia le Tusi a Mamona i le lalolagi (tagai MFF 3:5–10). E toatele perofeta anamua na iloa Iosefa Samita ma tatalo ia manuia lona faaliliuina ma le lolomiina o papatusi auro, lea na faataunuuina ai le faamoemoega o le Atua (tagai Mamona 8:22, 24–25; MFF 10:46). Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le matafaioi a Iosefa Samita na faia i le aumaia o le Tusi a Mamona:

    “O le mea moni, o ia o se perofeta a le Atua—leai lava se isi faaupuga e sili atu nai lo lena!

    “E le o Iosefa Samita na maua mai ai le tele o tusitusiga paia e pei ona ala mai ia te ia. O ia na avea ma auala na ui mai ai e tuuina mai ai faaaliga. …

    “O le Perofeta o Iosefa Samita o se tama faifaatoaga e lei alu i se aoga. O le faitauina o nisi o ana uluai tusi na ia tusia, e faailoa mai ai e lei aoaoina Iosefa Samita i le sipelaina o upu atoa ma le faaaogaina o le kalama.

    “Soo se faaaliga lava na oo mai ia te ia i se tulaga ua uma ona teuteuina ma tusia lelei, o se vavega lava lea mea” (i le Conference Report, Ape. 1974, 137; po o le Liahona, Tesema 1974, 26).

Mamona 8:19–20. “O Ia Te Au Le Faamasinoga”

  • Na tuuuina mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se faamatalaga i lenei fuaitau “o ia te au le faamasinoga, na fetalai mai ai le Atua”: “Ou te talanoa atu i le faamasinoga mulimuli. O le sauniga lea i le lumanai o le a tatou tutu ai i luma o le nofoa faamasino o Keriso ma faamasinoina e tusa ma a tatou galuega (tagai 1 Ni. 15:33; 3 Ni. 27:15; Mam. 3:20; MFF 19:3). … Ou te talitonu o faatonuga faatusipaia o le ‘aua le faamasino atu’ e faatatau manino i lenei faamasinoga mulimuli, e pei ona folafola mai i le Tusi a Mamona o le ‘aua ne i … faamasino atu se tasi; aua ua ia te au le faamasinoga, ua fetalai mai ai le Alii’ (Mam. 8:20)” (“‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Auk. 1999, 7).

Mamona 8:31. O Mea Leaga i Aso Amuli

  • Mamona 8:31 e faatatau i “mea leaga tele” i o tatou aso. A o avea o se tasi o le Au Peresitene o Fitugafulu, na fautua mai Elder Joe J. Christensen o mea leaga tele na ta’ua e le o mea tau i le siosiomaga, ae e faaleagaga:

    “Ua faafofoga uma i tatou ma faitau soo i nei aso e uiga i lo tatou siosiomaga faaletino ua faataumaoia—o le timu ua aumaia ai le aseta, o puao, o kemikolo ma minerale faataumaoi. A e … o loo i ai se isi mea faataumaoi e sili atu ona matautia—o le ola mama ma le faaleagaga.

    “I se konafesi talu ai nei, na saunoa ai Elder Boyd K. Packer, ‘Pe a tatou suesueina le siosiomaga faaleamio mama, tatou te maua ai le alu i luga maualuga o lemea faataumaoi’ (i le Conference Report, Ape. 1992, p. 91; po o leLiahona, Iulai 1992, 82). Sa mua’i vaaia e le Aposetolo o Paulo ‘o ona aso e gata ai e o’o mai ai aso faigata’ (2 Timoteo 3:1). I lana saunoaga e uiga i aso mulimuli, na tautino mai ai e le Perofeta o Moronae, ‘Ioe, e o’o mai le aso e i ai mea leaga e tele i luga o le fogaeleele’ (Mamona 8:31).

    “O le mea e faanoanoa ai, o iuga o nei mea leaga e tele atonu ua pito sili ona faaali mai i faasalalauga, i ata tifaga, televise, ma musika lauiloa. E uiga i lenei mea, sa faapea mai ai Senate Robert D. Byrd, ‘A tatou te faaauau pea i lenei malo ona toto faatusa o le fasioti tagata, saua, faaaoga sese o fualaau oona, … amio pi’opi’o, [ma] ponokarafi… i luma o mata o fanau e miliona ma miliona, i lea tausaga ma lea tausaga, o lea aso ma lea aso, e le tatau la ona faateia i tatou pe a faatamaia faavae o lo tatou malo e pei lava ona faatamaia o le tino e le lepela’ (i le Michael Medved, Hollywood vs. America [New York: Harper Perennial, 1992], p. 194).

    “… I le tele o vaega o le mau faasalalauga, e foliga mai e i ai se tautinoga o taua e toetoe a faasagatau i mea uma e sili ona faapelepele i ai le toatele: o le aiga, lotu, ma le lotonuu. Ua ta’uvaleina faaipoipoga, a ua faamalosiauina ma tauleleia sootaga faaulugalii a o lei faaipoipo ma le faaulugalii ma soo se tasi. O upu leaga ma upu mataga ua matua lofituina ai taliga o tagata uma e faalogo ai. … O le ola o le tagata lava ia ta’ufaatauvaaina i faiga saua ma le fasioti tagata” (i le Conference Report, Oke. 1993, 12; po o le Liahona, Ian. 1994, 12).

Mamona 8:34–35. Tusia Mo i Tatou i le Aso

  • Na folafola mai e Peresitene Ezra Taft Benson o a tatou suesuega o le Tusi a Mamona e tatau ona uunaia e ala i lo tatou iloa na vaai Moronae i o tatou aso ma tusia a o mafaufau ia i tatou:

    “E tatau ona avea le Tusi a Mamona ma mataupu autu o a tatou suesuega ma aoaoga [aua] na tusia mo o tatou vaitaimi. Sa lei maua e sa Nifae lenei tusi; faapea foi sa Lamana anamua. Na tusia mo i tatou. Sa tusia e Mamona i le faaiuiuga o le malo o tagata sa Nifae. Sa ia otootoina, i lalo o musumusuga a le Atua, o Le ua silafia mea uma mai le amataga, le tele o talafaamaumau na tusia i le tele o seneturi, ma ia filifili mai tala, ma timaiga, ma mea na tutupu e aoga ia i tatou.

    “Ua molimau mai tusitala autu taitoatasi o le Tusi a Mamona sa latou tusia lenei tusi mo tupulaga o le lumanai. …

    “Fai mai Mamona lava ia, ‘Ioe, ou te tautala atu ia te outou, le vaega o totoe o le aiga o Isaraelu’ (Mamona 7:1). A o Moronae, le tusitala musuia mulimuli, na vaai tino lava i o tatou aso ma vaitaimi. …

    “Afai na latou vaai i o tatou aso, ma latou filifili mea e sili ona taua mo i tatou, e le o se pogai sili ea lena ona taua e tatau ai ona tatou suesue ma aoao i le Tusi a Mamona? E tatau ona tatou fesili ifo soo ia i tatou lava, ‘O le a le pogai na musuia ai e le Alii Mamona po o Moronae po o Alema ia tuu lena mea i le tusi? O le a se lesona e mafai ona ou aoaoina mai lena mea e fesoasoani ia te au ou te ola ai i nei ona po?’

    “E tele faataitaiga o auala e tali ai lena fesili” (i le Conference Report, Oke. 1986, 5; po o leLiahona, Ian 1987, 6).

Mamona 9:1–6. Faanoanoa i le Afioaga o le Atua

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le auala o le a faanoanoa ai i latou o e le salamo i le afioaga o Iesu Keriso:

    “E le mafai ona i ai le faaolataga e aunoa ma le salamo. E le mafai ona ulu atu se tagata i le malo o le Atua ma ana agasala. O se mea faigata mo se tagata e sau i le afioaga o le Tama ma nofo ai ma ana agasala i le afioaga o le Atua. …

    “Ou te manatu e toatele naua tagata i luga o le fogaeleele, atonu e toatele i latou i le Ekalesia—ni nai tagata i le Ekalesia—o e i ai se manatu e mafai ona latou ola i lenei olaga i le faia e pei ona latou mananao ai, solia o poloaiga a le Alii ma i le iuga e latou te o atu i lona afioaga. Latou te manatu o le a latou salamo, ae i le lalolagi o agaga.

    “E tatau ona latou faitau i nei upu a Moronae: ‘Pe tou te manatu ea tou te nonofo ma ia [Keriso] ma le iloa o a outou agasala? Pe tou te manatu ea e mafai outou ona fiafia e nonofo faatasi ma Le paia, pe a puapuagaina o outou agaga i le iloa o le agasala ua outou faaleagaina ai ana tulafono i aso uma?’ [Mamona 9:3]” (Doctrines of Salvation, tuuf. Bruce R. McConkie, 3 volu. [1954–56], 2:195–96).

Mamona 9:3–6. “Iloa o a Outou Agasala”

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) le pogai e lagona ai e se tasi ua agasala, le mamafa o le nofosala ma moomia ai le salamo:

    “A o amata ona maua le agaga o le salamo, e tatau ona i ai se lagona loloto fuatiaifo o le nofosala, ma o lena agaga lotofuatiaifo o le nofoasala e maua ai le mafatia ma le faanoanoa i le mafaufau, i le agaga, ma o nisi foi taimi e mafatia ai le tino atoa. Ina ia mafai ona ola na o i latou lava, o tagata ua solitulafono e ao ona latou mulimuli i se tasi o nei ala. O le tasi o le faamaaaina o o latou lotofuatiaifo po o le punitia o o latou mafaufau ina ia faaauau pea le agasala. O i latou e filifilia lea auala e matua maaa o latou loto ma latou le maua ai se manao ina ia salamo. O le isi auala o le faatagaina lea o ia ina ia matuai faamafatiaina o ia i lona mafaufau, agaga, ma le tino ma oo atu ai i se faanoanoaga sili, ona oo atu ai lea i le salamo, ma iu ai ina maua e ia le faamagaloga.

    “Ia manatua lenei mea, o le faamagaloga e le mafai ona maua sei vagana ua salamo. Ma o le faamagaloga moni e le mafai ona maua se i vagana ua matuai faamaoni se tasi ma ia ta’uta’u atu ana amioga e aunoa ma ni ’alofaga ua ia faia ai ia mea po o le taumafai foi e fealofai mai le mafuaaga ua ia solia ai ia tulafono. E ao ona ia ta’u ifo ia te ia lava ua agasala, e tusa lava pe o se solitulafono itiiti po o le a foi lona matautia e aunoa foi ma le mafaufauina o le matautia o le taunuuga o lena solitulafono. E ao ona ia tautau atu o lana agasala matautia lava ae le faapea atu e mama pea sina agasala itiiti. O latou na o e ua latou filifilia e faafetaiaia lea tulaga ma ia suia o latou olaga e mafai ona latou maua le salamo i se ala e sili atu ona faigata i le taimi muamua lava, peitai o le taunuuga o lena auala o le a sili atu ona lelei ma faamalieloto” (“O le Talalelei o le Salamo,” Liahona, Mat. 1983, 3).

Mamona 9:7–8. Faaaliga ma Tusitusiga Paia

  • Na faamalamalama e Elder Dallin H. Oaks le sootaga i le va o tusitusiga paia ma faaaliga o le tagata lava ia:

    “O le a le mea e eseese ai le [Au Paia o Aso e Gata Ai] mai i le tele o isi tagata Kerisiano i le auala e tatou te faitau ma faaaogaina ai le Tusi Paia ma isi tusitusiga paia, o lo tatou talitonuga faaauau pea o faaaliga. Mo i tatou, o tusitusiga paia e le o se punaoa maoae o le poto, ae o le ala e maua ai le punaoa maoae. O le poto taua e oo mai i faaaliga. Faatasi ai ma Moronae tatou te faamautinoa ai, o le e teenaina faaaliga ‘ua le iloa le talalelei a Keriso’ (Mamo. 9:8).

    “O le afioga a le Alii o le sulu lea i o tatou vae ma le malamalama i o tatou ala (tagai Sa. 119:105), ma o faaaliga e pei o se malosiaga silisili e na te faateleina atu le malamalama o le sulu. Matou te faamalosiau atu i tagata uma e faia ma le faaeteete se suesuega o tusitusiga paia ma aoaoga faaperofeta e faatatau ia i latou ma saili ma le agaga tatalo faaaliga mo le tagata lava ia e iloa ai o latou uiga mo i latou lava” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Ian. 1995, 7).

Mamona 9:9–10. “E le Liliu Lava le Atua o Ananafi, ma le Aso, e Faavavau”

  • Na tautino mai e Moronae o le Atua e le suia o le e tumau “o ananafi, ma le aso, e oo i le faavavau” (Mamona 9:9). O faaaliga i nei ona po e faamautu ai o le o’o mai o le Tusi a Mamona e faamaonia ai e faaauau pea e le Atua ona “musuia tagata ma valaau i latou i lana galuega paia” i o tatou aso e pei ona Ia faia i le taimi ua tuanai, ma “faaalia mai o ia o le Atua lava e tasi o ananafi, ma le aso, e oo foi i le faavavau” (MFF 20:11–12).

    O le Lectures on Faith o loo ta’u mai ai ina ia maua se faatuatua atoatoa i le Atua e tatau i se tasi ona i ai se manatu sao i “tulaga faaletagata, atoatoaga, ma uiga” ([1985], 38). O se tasi o uiga o le Atua, e le suia lava o Ia: “E le liliu le [Atua], pe ia te ia foi se mea faaletumau; peitai e tusa o ia mai le vavau e oo atu lava i le faavavau, o ia lava mai ananafi, le aso, e oo atu lava i le faavavau; ma o lona ala o se taamiloga e faavavau e tasi, e le masuia” (Lectures on Faith, 41). Mafaufau i faamanuiaga o le iloa e faaauau pea e le Atua Lana galuega paia i o tatou aso ma o le a tumau pea o ananafi, o le aso, e oo atu i le faavavau.

  • Na lapataia i tatou e Moronae o loo i ai i latou o e “ua manatu … o se Atua e faaletumau” (Mamona 9:10). Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e le mafai ona tatou talitonu pe faatuatua i se Atua e fesuisuiai po o loo aoaoina pea ni upumoni fou:

    “O le atamai atoa o le Atua i mafaufau o nisi o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua agavaa i le manatu faavae o le ‘alualu i luma e faavavau.’ O nisi ua manatu sese i le alualu i luma o le Atua e faatatau i Lona mauaina o le atamai faaopoopo. …

    “… E maua e le Atua Lona olioli ma le mamalu maoae fai fai pea e ala i le faateleina ma faalauteleina o Ana foafoaga, ma e le mai ni poto masani fou faalemafaufau.

    “E i ai se eseesega tele, o lea la, i le va o le Atua atamai ma le manatu sese faapea o le Atua o sē faia suesuega ina ia ausia se tulaga maualuga, o loo saili pea mo ni upumoni autu faaopoopo ma faamatalaga taua. Pe ana fai e sa’o lena, semanu e mafai e le Atua, i soo se taimi, ona mauaina ni upu moni fou na te lei silafia muamua, o le a toefaatulagaina ai, faaitiitia, pe tuuitiitia ni upu moni patino na silafia muamua e Ia. O valoaga o le a na o ni faaiteite. O faamoemoega fuafuaina mo lo tatou togiola o le a manaomia ona toe iloilo. Peitai, o le mea e lelei ai, o Lana fuafuaga o le faaolataga o loo alu pea —e le toefaafouina e le aunoa” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 14–15).

Mamona 9:10–26. Vavega

  • Matau le faamautinoaga na tuuina atu e Moronae e molimau ai i vavega a le Atua—o le foafoaina o le lagi ma le lalolagi (tagai Mamona 9:17), o le foafoaina o le tagata (tagai fuaiupu 17), ma molimau faa-tusitusiga paia o vavega a Iesu ma Aposetolo (tagai fuaiupu 18). O le “Atua o vavega” na faamatalaina e Moronae e mafai ona toe mauaina. Na molimau mai Elder Dallin H. Oaks i le tele o vavega ua tutupu i o tatou aso ma o loo i ai i le Ekalesia moni a Iesu Keriso:

    “E tele vavega ua tutupu i aso taitasi i le galuega a la tatou Ekalesia ma olaga o o tatou tagata e auai i le ekalesia. E toatele outou ua molimauina vavega, atonu e sili atu nai lo lou silafia.

    “Ua faamatalaina se vavega ‘o se mea aoga e tupu e maua mai i le mana paia e le malamalama ai tagata soifua ma e le mafai ona latou toe faaluaina [i le Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 2:908]. O le manatu ua auina mai nei mea e tutupu e ala i le mana paia, ua teena e le tele o tagata e le lolotu ma e oo lava i nisi o e lolotu. …

    “… E tutupu vavega e ala i le mana o le perisitua e i ai i taimi uma i le Ekalesia moni a Iesu Keriso. Ua aoao mai e le Tusi a Mamona e faapea ‘Ua faapea ona faatuina e le Atua le ala e mafai ai e le tagata ona fai vavega tetele i le faatuatua’ (Mosaea 8:18). O le ‘ala’ na saunia o le mana o le perisitua (tagai Iakopo 5:14–15; MFF 42:43–48), ma e galue le mana o vavega e ala i le faatuatua (tagai Eteru 12:12; Moro. 7:37)” (“Vavega,” Ensign, Iuni 2001, 6, 8).

  • Na saunoa Elder Bruce R. McConkie (1915–85) i le pogai e taofia ai vavega i nisi taimi:

    “Aisea e taofia ai faailoga ma vavega i isi vaitaimi? Aisea e le maua ai i latou i taimi uma ma tagata uma? Pe na maua ea e i latou i aso anamua le aia tatau mo faamanuiaga silisili nai lo i tatou o loo nonofo nei i lena lava lalolagi e tasi sa latou nonofo ai foi? Ua tali Moronae: ‘O le pogai na mafua ai’ o se Atua o meaalofa ma vavega ‘le i ai pea o vavega i le fanauga a tagata,’ ma sasaa atu ana meaalofa ia i latou, ‘aua ua latou le faatuatua, ma ua o ese ai i le ala tonu, ma le iloa le Atua o Le e tatau ona latou faalogologo i ai.’ Latou te tapuai i atua sese lea o loo latou faamatalaina i o latou talitonuga, ma e le o toe savavali i le auala e tasi na mulimuli ai le au paia o aso anamua.

    “O tagata ua suia, e le o le Atua; o ia lava e tasi o le vavau ma le faavavau. O tagata uma e tutusa o latou faatuatuaga ma nonofo i le tulafono e tasi o le a maua faamanuiaga e tasi” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 367).

Mamona 9:32–34. Na Tusia e Moronae i le Gagana a Aikupito Toefaafouina

  • Na ta’ua e Moronae na ia te ia le tomai e tusi ai i gagana e lua: Eperu ma le Aikupito (tagai Mamona 9:32–34). Na ia tusia ana faapea e “lautele a matou papatusi” e na te tusia i le gagana Eperu; peitai, o i latou na tausia faamaumauga na faaaogaina “ le gagana Aikupito toefaafouina” ona o le le lava o le avanoa (fuaiupu 32–33). Talu ai i le Tusi a Mamona, na faailoa mai ai e Nifae ma le Tupu o Peniamina uma lo latou faaaogaina o le gagana Aikupito. Na taua e Nifae na ia tusia i le “gagana a Aikupito” ina ua ia mamanuina papatusi laiti (1 Nifae 1:2). Ina ua talanoa atu i ona atalii i le taua o papatusi apamemea, na matauina e le Tupu o Peniamina e mafai ona faitau e Liae faamaumauga aua na ia “aoaoina le gagana o Aikupito” (Mosaea 1:4). O lea la, tatou te malamalama na aoaoina e Liae le talalelei ma le gagana Aikupito “ma aoao ai i ana fanau, ina ia mafai ona latou aoao ai a latou fanau” (Mosaea 1:4). E manino lava, o lenei faatulagaga na faaauau pea i augatupulaga o e na tausia faamaumauga na mulimuli ai seia oo ina aoaoina e Moronae le gagana mai lona tama. Peitai, o le faamatalaga a Moronae na ia tusia i “le gagana Aikupito toefaafouina” (Mamona 9:32) e ta’u mai ai nisi o fetuunaiga i le faaaogaina o le gagana na tulai mai i le silia ma le afe tausaga mai le taimi o Liae. E mafai ona faamalamalama ai le pogai na faaiuina ai ma le faamatalaga “ua leiloa e se tasi nuu la matou gagana” ae na saunia e le Atua le ala e faamatala a’i ma faaliliu ai faamaumauga (Mamona 9:34).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O le a le mea ua aoao mai i le auala na agalelei atu ai Mamona i isi, e aofia ai ma ona fili? (tagai Mamona 7).

  • Na tele tausaga na tuua toatasi ai Moronae, ae na aumaia e lona faatuatua ma lana molimau le filemu ia te ia. E faapefea ona fesoasoani lau molimau ia te oe pe a e lagona le tuua toatasi i le lalolagi?

  • O a nisi o “faaleagaina faaleagaga” e mafai ona e vaaia i le lalolagi i le aso? E faapefea ona e tetee atu mai le lamatia o oe e i latou?

  • O a nisi o vavega ua e molimauina i lou olaga?

Galuega Fautuaina

  • Suesue mau nei, vaai lelei mo valoaga o le o’o mai o le Tusi a Mamona:

    Isaia 29:4

    2 Nifae 3:19–20

    2 Nifae 26:16

    2 Nifae 33:13

    Enosa 1:15–16

    Mamona 8:23

    Mamona 9:30

    Moronae 10:27

    Mose 7:62

    Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:52–53

    Atonu e te faia se filifili o mau nei e ala i le suesue i le Isaia 29:4 ma tusi ai “alu i le 2 Nifae 3:19–20” i autafa o le itulau e sosoo ma le Isaia 29:4. Ona sue lea i le 2 Nifae 3:19–20 ma tusi ai “alu i le 2 Nifae 26:16” i autafa o le itulau e sosoo ma le 2 Nifae 3:19–20. Toe faia lenei faagasologa i fuaiupu uma. Pe a e taunuu i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:52–53, tusi ai “alu i le Isaia 29:4” i autafa o le itulau, toe sosoo le filifili mai le amataga.

  • Saunia se lauga e lima i le valu minute le umi i faamanuiaga o le taliaina o le Tusi a Mamona. Atonu e te faaaogaina fesili nei ma punaoa e avea o se taiala e fesoasoani ia te oe e fatu ai lau lauga:

    O Faamanuiaga o le Taliaina o le Tusi a Mamona

    • Mamona 8:12. O a faamanuiaga e oo mai ia i latou o e le tausalaina pe faitio i le Tusi a Mamona?

    • Mamona 8:17. Aisea e taua ai le le sailiili masei i le Tusi a Mamona?

    • Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:8–15. O a nisi o upu moni o le a tatou iloa pe afai tatou te talia le Tusi a Mamona?

    • Mai ou aafiaga patino: O a nisi o faamanuiaga faaleagaga ua e maua mai le taliaina o le Tusi a Mamona?

    • Peresitene Ezra Taft Benson: “Ou te faamanuia atu ia te outou ia outou maua le malamalama tele e uiga i le Tusi a Mamona. Ou te folafola atu ia te outou i le taimi nei, a tatou taumamafa i aso taitasi mai ona itulau ma ola i ana aoaoga, o le a liligi mai e le Atua i luga o fanau taitoatasi o Siona ma le Ekalesia se faamanuiaga e le taea e o latou mafaufau” (i le Conference Report, Ape. 1986, 100; po o le Liahona, Iulai 1986, 69).