Inisitituti
Mataupu 1: Maaauau o La Tatou Tapuaiga


Mataupu 1

O Le Maaauau o La Tatou Tapuaiga

Folasaga

Sa ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44), “Sa ou ta’u atu i le usoga o le Tusi a Mamona o le tusi e silisili ona sao i tusi uma o le lalolagi, ma o le maaauau o la tatou tapuaiga, ma e sili atu ona latalata le tagata i le Atua e ala i le usita’ia o ona mataupu, nai lo se isi lava tusi” (History of the Church, 4:461; folasaga o le Tusi a Mamona).

Sa tusia e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le Tusi a Mamona e tatau ona amanaia faapitoa lona maoae ma le taua o ona anotusi faalelotu e faailoa talu ona tuufaatasia tusitusiga o le Feagaiga Fou pe a ma le lua afe tausaga talu ai. O le Tusi a Mamona, i lana matafaioi i le toefuataiina o mea manino ma taua tau le Tusi Paia na leiloloa, a o faateleina pea ‘ai o upumoni fou e uiga ia Iesu Keriso ma saunia le ala mo le toefuata’iga atoa o lana talalelei ma le aso manumalo o lona toe afio mai faameleniuma, o le Tusi a Mamona e mafai ona amanaia o se tusitusiga faalelotu ua sili lona maoae ma le taua ua tuuina mai i le lalolagi” (Christ and the New Covenant [1997], 9–10).

A o amata ona e suesue i le Tusi a Mamona ia tagai mo mea moni sili o loo i ai. E patino lava, le molimau mai o le Tusi a Mamona ia Iesu Keriso ma lona paia faaleatua ma le moni o Lana Togiola. E le gata i lea o le Tusi a Mamona o loo faamautu mai ai le feagaiga a le Atua ma le Aiga o Isaraelu ma faaalia mai ai le manaomia mo i tatou ona osia ma tausia feagaiga paia. O le suesueina ma le agaga tatalo o lenei voluma o tusitusiga paia, o le a e mauaina le loloto ma le mana o lau molimau i le talalelei a Iesu Keriso ma lona Toefuataiga i le lalolagi i aso e gata ai.

Faamatalaga

Itulau Autu

  • O le itulau autu o le Tusi a Mamona e amata faapea: “O le Tusi a Mamona, o le tala na tusia i le lima o Mamona i papatusi ua sii mai i papatusi a Nifae.” E mulimuli mai ai parakalafa e lua, e faapea na faamaufaailogaina e le Perofeta o le Tusi a Mamona o Moronae, le atalii o Mamona. Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o le itulau-autu o le Tusi a Mamona o se faaliliuga tonu lava lea, na aumaia mai le itulau mulimuli lava, i le itu tauagavale o le tuufaatasiga po o le tusi o papatusi, e tutusa ma tusitusiga masani uma faa-Eperu [lea, e amata mai i le itu taumatau i le tauagavale]; ma ua ta’u mai ai, o itulau autu e le mafai ona tusia i soo se ala faaonapo nei, pe o se mea foi na ou tusia po o se isi tagata na ola po o loo ola i lenei augatupulaga” (History of the Church, 1:71).

“E Oo Mai i le Taimi e Tatau Ai”

  • O loo folafola mai i le parakalafa muamua o le itulau autu o le Tusi a Mamonae faapea o faamaumauga paia “o le a oo mai i le taimi e tatau ai.” Na molimau Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) faapea o le taimi tonu o le oo mai o le Tusi a Mamona ua faaalia ai lona taua i le Toefuataiga o le talalelei:

    “O se … molimau malosi tele i le taua o le Tusi a Mamona, o le iloa lea o le tulaga na tuuina ai e le Alii le o’o mai o le tusi i le faasologa o le Toefuataiga. Na o le pau lava le mea na muamua mai ai, o le Uluai Faaaliga. I lena faaaliga ofoofogia, na aoaoina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le natura moni o le Atua, ma e i ai se galuega a le Atua mo ia e fai. O le o’o mai o le Tusi a Mamona o le isi lea mea na sosoo ai.

    “Mafaufau i lena mea i se tulaga e faatatau i ai. O le o’o mai o le Tusi a Mamona na muamua mai i le toefuataiga o le perisitua. Sa lomia i ni nai aso a o lumanai le faatulagaina o le Ekalesia. Sa tuuina atu i le Au Paia le Tusi a Mamona e faitau a o lei tuuina atu ia i latou faaaliga sa otooto mai ai mataupu faavae maoae e pei o tikeri e tolu o le mamalu, faaipoipoga faaselesitila po o galuega mo e ua maliliu. Na muamua o’o mai a o lei faatutuina korama o le perisitua ma le faalapotopotoga a le Ekalesia. Pe ua le ta’u mai ai ea la i lenei mea se mea e uiga i le finagalo o le Alii i lenei galuega paia?” (i le Conference Report, Oke. 1986, 3; po o le Liahona, Nov. 1986, 4).

  • Na faamalamalama mai e Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le Tusi a Mamona na tusia mo o tatou aso: “Na malamalama atoatoa le au tusitala autu o le Tusi a Mamona o a latou tusitusiga sa faatatau tonu mo tagata o se augatupulaga o lumanai nai lo mo tagata o la latou lava augatupulaga. Na tusi mai Moronae i la tatou augatupulaga, ‘Ou te tautala atu pei lava o loo tou faatasi ai iinei’ (Mamona 8:35)” (i le Conference Report, Oke. 2005, 5; po o le Liahona, Nov. 2005, 6–7).

  • A o saunoa ai e uiga i lo tatou manaomia ona faaaoga le Tusi a Mamona i o tatou olaga, sa folafola mai ai e Peresitene Ezra Taft Benson e faapea: “Afai na latou iloa o tatou aso ma filifilia na mea o le a silisili ona aoga mo i tatou, pe le tatau ea ona tatou suesue faapea i le Tusi a Mamona? E tatau ona tatou fesiligia soo i tatou lava, ‘Pe aisea na musuia ai e le Alii Mamona (po o Moronae po o Alema) e faaopoopo ia mea i lana faamaumauga? O le a se lesona e mafai ona ou aoao mai ai e fesoasoani ia te au e ola ai i lenei vaitaimi?’” (i le Conference Report, Oke. 1986, 5; po o le Liahona, Nov. 1986, 6).

    Sa fautua mai foi e Elder Perry se faataitaiga taua pe a faitauina le Tusi a Mamona “O taimi uma tatou te faitauina ai le Tusi a Mamona pe le alagatatau ea ona tatou fesiligia i tatou lava: ‘Pe aisea na filifilia faapitoa ai e nei tusitala ia tala nei po o mea na tutupu ina ia i ai i faamaumauga? O le a se aoga mo tatou i aso nei?’” (i le Conference Report, Oke. 2005, 5; po o le Liahona, Nov. 2005, 8).

Faaliliuga e ala i le Meaalofa a le Atua

  • Sa i totonu o papatusi lava ia se folafolaga faapea o le a faaliliuina i latou”e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua” (Itulau autu o le Tusi a Mamona). Sa faasoa mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni faamatalaga maoae e uiga i le faaliliuga o le Tusi a Mamona:

    “E le o iloa atoa auiliiliga o lenei auala faavavega o le faaliliuga. Ae o loo i ai nai o matou malamalamaga taua. …

    “Sa tuuina mai e Ema Samita le faamatalaga lenei i le 1856, o le sa avea muamua ma tusiupu mo Iosefa:

    “‘Ina ua faaliliuina e lo’u toalua le Tusi a Mamona, sa ou tusia se vaega, a o ia faalauina fuaiupu taitasi, upu i le upu, ma pe a oo i igoa patino e le mafai ona ia faaleoa, po o upu uumi, na te sipelaina mai, ma a o ou tusiaina, a i ai se mea sese i le sipelaina, na te taofi au ma faasao mai la’u sipelaga e ui lava e le mafai ona ia iloa mai mea o loo ou tusitusia i lena taimi. E pei o le upu Sarai e lei mafai ona ia faaleoina muamua, ae na ia sipelaina, ona ou faaleoina lea mo ia.

    “‘Soo se taimi lava e malolo ai mo le a lava le mafuaaga, a oo i le taimi na te toe amata ai, e amata tonu lava i le mea na gata ai e aunoa ma se toe tau mafaufau, ma i se tasi taimi a o ia faaliliu na faafuasei ona ia taofi, ua sesega faapei se laupepa, ma faapea mai, “Ema, na i ai foi ni pa faataamilo i Ierusalema?” Ina ua ou tali atu, “Ioe,” sa ia faapea mai, “Oi! [ou te lei iloa]. Sa ou popole i mea ane ua faaseseina au.” E itiiti lava lona malamalama i talafaasolopito i lena taimi sa na le i iloa ai sa siomia Ierusalema e ni pa.’ (Edmund C. Briggs, ‘A Visit to Nauvoo in 1856,’ Journal of History, Ian. 1916, i. 454). …

    E ui lava na faaleleia e le Perofeta ona tomai i le gasologa o tausaga, ae na faailoa lava e Ema sa na o se malamalama faavae o le tusitusi ma le faitautusi sa i ai ia Iosefa i le taimi na ia faaliliuina ai papatusi auro:

    “‘E lei mafai e Iosefa Samita ona… tusi pe faalau atu se tusi e lelei ona upu ma faatulagaina lelei; o lea la, pe le sili atu ona le mafai ona ia faalau atu se tusi e pei o le Tusi a Mamona. Ma e ui lava ina sa ou auai i ia faatinoga na tutupu, o se mea matagofie lava ia te a’u, “o se mea matagofie ma ofoofogia,” o lea lava le tulaga i soo se isi tagata.’ (Edmund C. Briggs, ‘A Visit to Nauvoo in 1856,’ Journal of History, Ian. 1916, i. 454.)” (“A Treasured Testament,” Ensign, Iulai 1993, 62–63).

Ua Faamautuina e le Tusi a Mamona Feagaiga a le Atua ma Isaraelu.

  • E le gata i le molimau mai e uiga ia Iesu Keriso, ae o loo faailoa mai foi e le Tusi a Mamona e manatua e le Atua Lana feagaiga ma le aiga o Isaraelu. O loo faamatala mai e le Taiala i Tusitusiga Paia le aiga o Isaraelu, lona faataapeapeina ma lona faapotopotoina:

    Na tuuina atu e le Alii le igoa o Isaraelu ia Iakopo, le atalii o Isaako ma le atalii o le atalii o Aperaamo i le Feagaiga Tuai. ( Ken. 32:28; 35:10). O le igoa o Isaraelu e mafai ona faatatau ia Iakopo lava ia, o e tupuga mai ia te ia, po o le malo i taimi o le Feagaiga Tuai na maua muamua e na tupuaga. …

    O ituaiga e sefululua o Isaraelu: O Iakopo le atalii o le atalii o Aperaamo, o le na suia lona igoa ia Isaraelu, e toasefululua ona atalii. Ua faaigoaina e tupuga mai ia i latou o ituaiga e sefululua o Isaraelu po o le fanauga a Isaraelu. …

    O le faataapeapeina o Isaraelu: Na faataapeape ma faamafatia e le Alii ituaiga e sefululua o Isaraelu ona o lo latou amioletonu ma le fouvale. Ae ui i lea, na faaaogaina foi e le Alii lenei faataapeapeina o lona nuu filifilia i malo o le lalolagi e faamanuiaina ai na malo. …

    O le faapotopotoina o Isaraelu: O le a faapotopotoina faatasi le fanauga a Isaraelu i aso mulimuli a o lumanai le afio mai o Keriso (M o le F 1:10). E faapotopoto e le Alii lona nuu o Isaraelu pe a latou talia o Ia ma tausi ana poloaiga” ( Taiala i Tusitusiga Paia, “Isaraelu”).

  • O tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o se vaega o le aiga o Isaraelu lea ua faapotopotoina i le malamalamaaga e uiga i o latou tama ma feagaiga a le Alii. Ua folafola mai e le Alii, “Aua o fanau a Isaraelu outou, ma fanau a Aperaamo” (MFF 103:17).

  • E faatatau i le matafaioi a le Tusi a Mamona i le faapotopotoina o Isaraelu i aso mulimuli, na tusia ai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “E tusa ai ma le faapotopotoina o Isaraelu, o le Tusi a Mamona le tusi aupito sili lava ona taua na tusia po o soo se tusi o le a tusia. O le tusi e faapotopotoina Isaraelu ma faailoa i le atoatoa ma le faigofie, le mataupu faavae o le faapotopotoina o le fanau filifilia. O le tusi ua tuuina mai e le Atua, e faamaonia ai le moni ma le paia o lenei galuega o aso e gata ai. O loo i ai le talalelei e faavavau ma o loo tauave ai le faamaoniga o lona lava paia. O tagata uma taitoatasi o e ua liua faamaoni e iloa e ala i faaaliga mai le Agaga Paia i le agaga i totonu ia te ia faapea o le Tusi a Mamona o le mafaufau ma le finagalo ma le siufofoga o le Alii i le lalolagi i aso nei. O le Tusi a Mamona ua mafua ai ona talitonu tagata i le talalelei ma o mai ai i le Ekalesia, ma, e pei lava ona tatou vaaia, o le mana lea e faataunuuina ai le faapotopotoina o Isaraelu. Pe ana leai se Tusi a Mamona, pe a vaai i le tulaga faatino, o le a le gaoioi le faapotopotoina o le nuu o le Alii i aso nei amuli. E lagona e mamoe leiloloa o Isaraelu le leo o lo latou leoleo mamoe e pei ona maua i lena tusi ma i le faalogo ai i lena leo, e o mai ai i totonu o le lafu mamoe moni. E leai se taimi faapea e pasiā ai le taua o lea tusi o tusitusiga paia a Sa Nifae i le faaolataga o tagata i aso amuli” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 554).

Faatalitonuina Tagata Iutaia ma Tagata o Nuu Ese “O Iesu O Le Keriso”

  • E tusa ai ma le itulau autu, o le faamoemoega o le Tusi a Mamona o le aumaia o tagata Iutaia ma tagata o Nuu ese i le talitonuga maumaututu e faapea “O Iesu o le Keriso, o le Atua e Faavavau, o loo faailoa mai ia lava i atunuu uma.” O le soāulutala o le Tusi a Mamona, O se Tasi Molimau ia Iesu Keriso loo faamamafaina ai lona faamoemoega maualuga. O Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia faamalamalama mai le taua o le soāulutala:

    “O se faaiuga talu ai nei a le Usoga o le a tauave ai e le Tusi a Mamona le ulutala ‘O Le Tusi a Mamona,’ ma le soāulutala ‘O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.’

    “O le laau po o le tala faamaumau o Iuta —o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou—ma le laau po o le tala faamaumau o Efaraima—o le Tusi a Mamona, o se tasi molimau ia Iesu Keriso—ua lalagaina faatasi nei i se auala e faapea ai a o e aoao i le tasi o le a tatai atu ai oe i le isi; a o e aoao mai le tasi o le a faamalamalamaina oe e ala i le isi. E moni lava ua tasi nei i o tatou lima. Ua taunuu ai nei le valoaga a Esekielu” (i le Conference Report, Oke. 1982, 75; po o le Liahona, Nov. 1982, 53).

  • Sa faamalamalamaina e Peresitene Ezra Taft Benson le uiga o le upu feagaiga: “‘Tatou te manatua le feagaiga fou, pei o le Tusi a Mamona?’ [tagai MFF 84:57]. I totonu o le Tusi Paia o loo i ai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. O le upu testament o le faaliliuga faaperetania o se upu Eleni e mafai foi ona faaliliuina o le feagaiga. Pe le o le uiga lea i le Alii ina ua Ia faaigoa le Tusi a Mamona o le ‘feagaiga fou’? O le mea moni lava o se tasi lenei o feagaiga po o se molimau ia Iesu Keriso. O le tasi lea mafuaaga ua ala ai ona faaopoopo talu ai nei upu ia ‘O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso’ i le ulutala o le Tusi a Mamona” (i le Conference Report, Oke. 1986, 4; po o le Liahona, Nov. 1986, 4).

  • Sa fautua mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua : “A e faitauina le Tusi a Mamona ia taula’i lou mafaufau i le tagata autu i le tusi—mai lona mataupu muamua e oo atu i le mulimuli—o le Alii o Iesu Keriso, o le Alo o le Atua Soifua” (i le Conference Report, Oke. 1999, 87; po o le Liahona, Nov. 1999, 69).

    Sa tuuina mai e Elder Jeffrey R. Holland nisi faamalamalamaga:

    “[O Le Alii] na ofoina mai mo i tatou le feagaiga mulimuli e tasi, na tuuina mai ia i tatou le molimau mulimuli e tasi, o se vaega o lana toe aapa atu i le tagata vaivai. Sa Ia ofoina mai le molimau mulimuli tusitusia o lona alofa ma lona alofa mutimutivale ua faasafua mai mo le taimi mulimuli. … O lena tautinoga ma se molimau faaiu maoae, o lena ‘feagaiga fou’ ua ofoina atu i le fanau a tagata ae toe fai atu tasi lava, o le savali o le Tusi a Mamona.

    Ata
    Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o loo faaliliuina

    Del Parson, © 1996 IRI

    “E leai se tala faamaumau e sili ona aoaoina mai ai le folafolaga a le Atua ia i latou i aso amuli. O na folafolaga sa taulai i lona Alo Pele e Toatasi, i le taui, ma le alofa mutimutivale, ma le alofa tunoa o le Mesia Paia … [o le] avea ma faapolopolo i le Atua ona ua fautua o ia mo le fanauga uma a tagata; ma i latou o e faatuatua ia te Ia o le a faaolaina’ [2 Nifae 2:8–9].

    “O le tiute a le fanau a le Atua i aso faaiu nei o le talafaasolopito o le lalolagi o le fetaomi lea i luma ma le faatuatua e le mafaagaeetia ia te Ia, ma faalagolago atoatoa i le galuega a Le malosi e faaola,’ ina ia ‘fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe, atoatoa lelei i le ma le alofa i le Atua atoa ma tagata uma[,]… fiafia i afioga a Keriso, ma tumau lava e oo i le iuga. O le ala lava lenei; e leai foi se isi ala po o se isi igoa i lalo o le lagi e mafai ona faaolaina ai tagata i le malo o le Atua’ [2 Nifae 31:19–21].

    “E leai se isi tusi e sili ona fesoasoani ia i tatou e faia lea tulaga ma le lelei tele. E leai lava se tusi na sili atu ona paia lona tuufaatasiga ma puipuia patino mo lena faamoemoe. E leai lava se tusi ua tusia ma se vaaiga atoatoa o le tisipenisione i le lumanai o le a oo mai ai lena tala faamaumau. …

    “… I lana savali o le faatuatua ia Keriso, faamoemoe ia Keriso, ma le alofa moni ia Keriso, o le Tusi a Mamona o le ‘feagaiga fou’ a le Atua i lana fanau —mo le taimi mulimuli” (Keriso ma le Feagaiga Fou, 8–10).

E faapefea ona avea le Tusi a Mamona ma Maaauau

  • Sa faailoa e le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi a Mamona o le “maaauau o la tatou tapuaiga” (Talafaasolopito o le Ekalesia, 4:461; Faatomuaga o le Tusi a Mamona). Sa faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson le matafaioi a le maaauau e faapea:

    “O le maaauau o le maa tutotonu lea o se faitotoa faaofuofu. E na te taofia uma isi maa i o latou tulaga, ma afai e aveeseina o le a malepe i lalo le faitotoa faaofuofu.

    “O loo i ai ala e tolu ua avea ai le Tusi a Mamona ma maaauau o la tatou tapuaiga. O le Tusi a Mamona o le maaauau o la tatou molimau ia Keriso. O le Tusi a Mamona o le maaauau o la tatou aoaoga faavae. O le maaauau o le molimau” (i le Conference Report, Oke. 1986, 4; po o le Ensign Nov. 1986, 5).

  • O Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili na faalauteleina le manatu o le Tusi a Mamona o le maaauau o a tatou aoaoga faavae:

    “O le Tusi a Mamona o se maaauau aua na te faavaeina ma tuufaatasia ia mataupu faavae ma aoaoga e faavavau, e taualuga i ai aoaoga autu o le faaolataga. O le faatumutumuga o a tatou tusitusiga paia.

    “O se maaauau foi mo isi mafuaaga. I le folafolaga a Moronae… —e faapea, o le a faailoa e le Atua le moni o le Tusi a Mamona i soo se tagata e ole atu ma le faatuatua ia Keriso—ua tatou mauaina se sootaga taua lea e faamaonia ai.

    “O se molimau maumaututu i le Tusi a Mamona e faatalitonuina ai ‘o Iesu o le Keriso, o le Atua e Faavavau’ ma e faamaonia mai ai foi faaleagaga le valaauga paia o Iosefa Samita ma sa ia vaai lava i le Tama ma le Alo. I le mautu ai o lena vaega, e sosoo mai ai ma le manatu faapea e mafai e se tasi ona mauaina se faamaoniga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tautele o ni soa moni faatusitusiga paia i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona.

    “O nei mea uma e faamautuina ai le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma le misiona paia a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo taitaia e se perofeta soifua o loo aeae i faaaliga faifai pea. Mai nei upumoni faavae, o le a tafe mai se malamalamaaga o isi mataupu faavae faaola o le atoatoaga o le talalelei” (“O Le Maaauau o La Tatou Tapuaiga,” Liahona, Ian. 2004, 3–4).

“Latalata i le Atua e ala i le Tumau ai i Ona Mataupu”

  • I le Aso Sa 28 Novema, 1841, na fono ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Aposetolo e Toasefululua i le maota o Peresitene Iaga. A o fefaasoaa’i i latou i ni mataupu eseese, sa Ia faailoa atu o le a latalata atu se tagata i le Atua e ala i le usitaia [o le Tusi a Mamona] o ona mataupu, nai lo se isi lava tusi” (Talafaasolopito o le Ekalesia, 4:461; Upu Tomua o le Tusi a Mamona).

  • Sa aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson e faapea e fesoasoani le Tusi a Mamona e iloatino ai le mea moni mai le mea sese.

    “Ua tatau ona tatou iloa le Tusi a Mamona ia sili atu nai lo se isi lava tusi. E le gata ina tatau ona tatou iloa lona talafaasolopito ma tala e faatupuina ai le faatuatua o loo i ai, ae tatau foi ona tatou malamalama i ona aoaoga. Afai tatou te matuai suesue ma faaaoga mataupu faavae o le Tusi a Mamona, e mafai ona tatou faailoa mea sese ma maua mea moni na te faatoilaloina le tele o talitonuga sese i nei ona po ma manatu o tagata.

    “Ua ou matauina i totonu o le Ekalesia se eseesega i le iloatino, malamalamaaga, talitonuga maumaututu, ma le agaga i le va o i latou e iloa ma fiafia i le Tusi a Mamona ma i latou e le fiafia i ai. O lena tusi o se faamamā maoae” (“Iesu Keriso—Meaalofa ma Faamoemoega,” Liahona, Tesema 1988, 4).

  • Sa faamatala e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili le auala e mafai ai e le aoao mai i le Tusi a Mamona ona faasaoina lona saogalemu faaleagaga: “I nai tausaga ua mavae ina ua tau amata ona faatino la’u fa’aloia, sa fai si popole o lou aiga. Sa fefefe ne’i ou alu ese ma lo’u faatuatuaga. Sa ou manao pea e avea ma loia ae sa ia te au se manaoga sili atu e tumau lau molimau, ma sa ou filifilia loa se tamai gaoioiga ou te fautuaina mo outou. O taeao uma ae ou te lei amataina galuega o le aso ou te faitau ai mai le Tusi a Mamona mo le tolu sefulu minute—Ou te faitau foi mai isi tusitusiga faavae o le Ekalesia, ae o loo ou talanoa nei e uiga i le Tusi a Mamona —ma i ni nai minute o le aso ou te faitauina faasolo ai lava le Tusi a Mamona i tausaga uma, mo tausaga e iva. Ou te iloa na ou maua le mafutaga ogatasi sologa lelei, e sili ona taua ma le agaga o le Alii.” (i le Conference Report, Ape. 1949, 36).

E Fuafua E le Tagata Faitau Mea Ua Aoaoina

  • O le faitauina o le Tusi a Mamona e ono aumaia ai faamanuiaga matagofie. Peitai, e taoto se tiute silisili i le tagata e faitauina. Sa saunoa Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le tatau i tagata ona faitau ma se loto ma le uiga faatulagaina lelei: “O mea tatou te aoao mai i se tusi, aemaise lava tusitusiga paia, e faalagolago tele lava i o tatou lagona a o faitauina—ia manaoga ma le saunia e aoao, ma ia ogatasi ma le malamalama lea o loo fesootai mai e le Agaga o le Alii” (i le Conference Report, Ape. 2006, 78; po o le Liahona Me 2006, 77).

Mauaina o se Molimau Patino e uiga i le Tusi a Mamona

  • O le perofeta mulimuli na tusilolomi i papatusi o faamaumauga a sa Nifae o Moronae, le atalii o Mamona. I le avea ai o se perofeta a le Atua, sa tuuina atu e Moronae se faasologa e mafai ai e le au faitau ona mauaina se molimau patino mai le Agaga Paia e faapea o le Tusi a Mamona o se tusitusiga paia. Sa tuuina atu lenei folafolaga ia i latou uma o e faitauina ma le faatuatua le Tusi a Mamona ma le manao e fia iloa lona moni, o loo maua i le Moronae 10:3–5.

  • O sē faitau ma le faamaoni e ono le mafai ona vave maua sana molimau pe a faitauina le Tusi a Mamona. O le isi, e le ono iloa e nisi tagata le molimau o loo tuputupu ae a o latou suesue ma tatalo e uiga i lenei tusitusiga maoae. Ae o le a taunuu lava le folafolaga a Moronae. Sa faasoa mai e Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lona aafiaga patino ma le fautuaga mo i latou o tau saili se molimau:

    “Ina ua ou faitauina le Tusi a Mamona mo le taimi muamua mai le faavaa i le faavaa, sa ou faitauina le folafolaga faapea afai ou te ole atu i le Atua, le Tama e Faavavau, i le suafa o Keriso, afai [o mea na ou faitau ai e] moni; ma afai [ou te] ole atu ma se loto faamaoni, ma se naunautaiga faamaoni, ma le faatuatua ia Keriso, [o le a ia] faailoa mai le moni o ia mea ia te [au], e ala i le mana o le Agaga Paia’ (Moronae 10:4). Sa ou taumafai e mulimuli i nei faatonuga ina ua ou malamalama ai.

    “Afai na ou manatu o le a ou maua se faailoga maoae e oo mai faatasi ma se aafiaga malosi, e lei tupu lena mea. E ui i lea, o se faalogoga lelei, ma na amata ai ona ou talitonu. …

    “I ou aafiaga sa i ai e lei matala faafuasei mai i o tatou luga le molimau. Ae, e maua’a, pei ona fai mai Alema, mai se fatu o le faatuatua. ‘O le a ia faateleina lou faatuatua: ona tatau ai lea ona outou faapea ifo, o le fatu lelei ia; aua faauta ua fefete, ma ua totogo, ma ua amata ona tupu.’ (Alema 32:30). Afai tou te tausi i ai ma le faaeteete tele, e mau aa; ae peitai afai tou te tuu tiai le laau, ae le manatua e tausi i ai, o le a le maua’a ona magumagu ai lea. (tagai Alema 32:37–41).

    “Aua nei e le fiafia pe afai ua e faitau ma toe faitau ae e te lei mauaina lava se molimau mamana. Atonu e pei oe o soo o loo taua i le Tusi a Mamona o e na faatumulia i le mana o le Atua i le mamalu silisili ‘ae sa latou le iloa’ (3 Nifae 9:20).

    “Fai le mea e sili e te mafaia. Mafaufau i le fuaiupu lea: ‘Ia pule foi ina ia faia nei mea uma i le poto ma le auauai lelei, aua e le tatau ona momo’e vave le tagata ia silia le malosi ua ia te ia. Ma lea foi, e tatau ona filifiliga o ia ina ia maua ai le taui; o lea e tatau ai ona faia mea uma ma le auauai lelei.’ (Mosaea 4:27)” (i le Conference Report, Ape. 2005, 6–7; po o le Liahona, Me 2005, 6, 8).

Faamaoniga mai Fafo o le Tusi a Mamona

  • O nisi o le au suesue o le Tusi a Mamona e au atu o latou mafaufau i faamaoniga faalelaueleele po o le siosiomaga, i totonu o tusitusiga a le au atamamai, po o faamaumauga a le au suesue faasaienitisi i agaifanua a tagata i tausaga ua tuanai i le muai tupuaga o le tusi. E ui i le tele o taimi e manaia ma fesoasoani nei taulaiga, e ao ina manatua e le faavaeina i nei ituaiga suesuega le taua ma le moni o le Tusi a Mamona. Sa apoapoai mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) ina ia aua nei o tatou faalagolago tele i nei faamaoniga o suesuega faasaienisi mo la tatou molimau o le Tusi a Mamona: “O lona faamaoniga mo lona moni, mo lona malosiaga i totonu o se lalolagi e masani i le faamalosia o ni faamaoniga, e le maua i suesuega o mea i le eleele po o suesuega o tu ma agaifanua, e ui lava e ono fesoasoani vaega ia i isi. E le maua i suesuega o upu po o suesuega o talafaasolopito, e ui lava e ono faamaonia ai. O le faamaoniga mo lona moni ma lona malosiaga e taoto i totonu o faavaa o le tusi lava ia. O le suega e iloa ai le moni, o le faitauina lea o le tusi. O se tusi a le Atua. O tagata maelega latou te ono fesiligia ma se lotomaualalo lona tupuaga; a o i latou ua faitauina ma le agaga tatalo ua latou iloa mai se mana sili atu nai lo latou lagona masani e moni, faapea o loo i ai i totonu le upu a le Atua, o loo faamatala mai ai mea moni e faaolaina ai o le talalelei e faavavau, faapea ‘na oo mai’ e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua … e oo atu i le faatalitonuina o tagata Iutaia ma tagata o Nuu ese o Iesu o le Keriso’ ( Itulau Autu o le Tusi a Mamona )” (“Four Cornerstones of Faith,” Ensign, Fep. 2004, 6).

    Ata
    Mataitusi tusilima o le gagana Aikupito faafouina

Faamanuiaga o le Tusi a Mamona

  • Sa faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le auala e mafai ai e le Tusi a Mamona ona faatumauina malolosi faaleagaga o tagata o le Ekalesia :

    “Ua faaali manino mai e le [Tusi a Mamona ] le mea moni e faapea afai e savavali tagata ma atunuu ma le matatau i le Atua ma usiusitai i Ana poloaiga, o le a latou tutupu ma ola, ae pe a outou faagaloina o Ia ma Lana upu, o le a oo mai le faatafunaina, a le taofia e ala i le ola amiotonu, o le a taitai atu i le vaivai ma le oti. …

    “Ou te folafola atu ia te outou e aunoa ma le faatuai, afai o le a outou [faitauina le Tusi a Mamona], … o le oo mai i totonu o outou aiga se fuataga faaopoopo o le Agaga o le Alii, o se faaiuga ua faamalosia e savavali i le usiusitai i Ana poloaiga, ma se molimau malosi atu e uiga i le moni o le i ai o le Alo o le Atua” (“O Se Molimau Moni ma Faamaoni ,” Liahona, Aok. 2005, 4–6).

  • Sa faamatala e Peresitene James E. Faust se aafiaga sa faasoa atu e Elder F. Burton Howard o le Fitugafulu e faapupula ai le mana faaliliu o le Tusi a Mamona:

    “Sa tonu ia Sister Celia Cruz Ayala o le Misiona a Puerto Rico San Juan o le a tuuina atu se Tusi a Mamona mo sana uo. Sa ia afifiina i se pepa manaia ma alu loa e momoli lana meaalofa.

    “A o malaga atu o ia, sa osofa’ia o ia e se faomea ma fao lana ato o loo i ai le kopi o le Tusi a Mamona ua afifi. I nai aso mulimuli ane, sa ia mauaina le tusi lenei:

    “‘Le faletua Cruz:

    “‘Faamagalo mai au, faamagalo mai au. O le a e le iloaina lo’u matua salamo i lo’u osofaia o oe. Ae talu ai lena, ua suia lo’u olaga ma o le a faaauau ai pea ona suia. O lena tusi [le Tusi a Mamona] ua fesoasoani ia te au i lo’u olaga. O le miti a lena tagata o le Atua na luluina ai au. …ua ou toe faafoi atu au peso (tupe) e lima aua e le mafai ona ou faaaogaina. Ou te manao ia e iloa sa pei e te susulu mai. O lena sulu sa pei na taofia ai au [mai le faamanualiaina oe, o lea] na ou tamoe ese ai.

    “‘Ou te manao ia e iloa o le a e toe vaai ia te au, ae afai e te vaai mai, o le a e le iloaina a’u, aua o le a avea a’u ma ou tuagane. … O iinei, i le mea ou te nofo ai, ua tatau ona ou sailia le Alii ma alu i le lotu e te lotu ai.

    “‘O le savali sa e tusiina i lena tusi na maligi ai ou loimata. Talu mai le po o le aso Lulu, sa le mafai ona taofi le faitauina. Sa ou tatalo ma ole atu i le Atua e faamagalo mai au, [ma] ou te ole atu ia te oe e faamagalo mai au. Sa ou manatu o lau meaalofa sa afifi o se mea e mafai ona ou faatau atu. [Nai lo lena,] ua na suia lo’u olaga mo le lelei. Faamagalo au, faamagalo au, ou te aioi atu ai.

    “‘O lau uo o loo toesea.’

    “O le mana faaliliu lena o le Tusi a Mamona” (i le Conference Report, Ape. 1996, 58; po o le Liahona, Iulai1996, 49).

Papatusi ma Faamaumauga o le Tusi a Mamona

Tausi Tala Faamaumau a Sa Nifae

Molimau i le Moni o le Tusi a Mamona

  • Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie e faapea o le a saunia pea e le Alii ia molimau e uiga i le paia o Lana galuega:

    “O taimi uma lava na faatuina ai e le Alii se tisipenisione e ala i le faailoa mai o lana talalelei ma faaeeina le perisitua ma ona ki i luga o tama tane, sa ia galue e faatatau i le tulafono o le molimaulea na ia mamanuina. O lenei tulafono o le: ‘E mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu.’ (2 Kori. 13:1; Teut. 17:6; 19:15; Mata. 18:15–16. …)

    “E lei i ai lava se taimi na tu toatasi ai se tagata i le faavaeina o se tisipenisione o mea moni faaalia, po o le tauaveina o le mamafa o lenei savali ma le lapataiga i le lalolagi. I tisipenisione uma, mai ia Atamu e oo mai i le taimi nei, e lua pe sili atu molimau e masani lava ona tuufaatasia, e le mafai ai lava e i latou e faalogo ona faia se ‘alofaga i le aso o le faamasinoga pe a teena le tautinoga” (Mormon Doctrine, Lomiga lona 2. [1966], 436).

  • Sa faamamafaina e Peresitene Heber J. Grant (1856–1945) le taua o molimau i le Tusi a Mamona: “Ou te le talitonu o le a i ai se fale faamasino i le lalolagi o le a le mafai ona faasala se tagata mo le fasioti tagata pe afai e toasefululua tagatanuu tauleleia sa molimau i lo latou silafia o le tulaga na i ai e oo atu i le fasiotia o le tagata, ae leai se isi na mafai ona molimau e tetee i mea sa latou molimau ai. O loo ia te i tatou le molimau a Iosefa Samita ma le tautinoga a molimau e toatolu i le faaiuga e faapea sa tuuina atu e le Atua ia te i latou le malamalamaaga e uiga i le Tusi a Mamona, e faapea sa faailoa mai e se agelu a le Atua mai le lagi e faapea o le tusi sa faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. O nei tamalii o Oliva Kaotui, Tavita Uitimera ma Matini Harisi. Sa latou o ese mai le Ekalesia, ae e oo atu i le aso na maliliu ai sa tumau pea a latou molimau e tusa ma le folafolaga a le agelu, ma sa faatonuina i latou e molimau atu i le paia o lenei tusi, ma sa faapea ona fai. E toavalu tamalii, o nisi ua aveesea igoa mai le Ekalesia, ae na tumau pea la latou molimau e faapea na latou vaai ma fetagofi i papatusi lea sa faaliliuina mai ai le Tusi a Mamona, ma sa latou tumau faamaoni i lena molimau e oo atu i le aso o lo latou oti. O le le talitonu o le lalolagi atoa e le faamaonia ai e faapea e lei ta’uina e nei tamalii le mea sao, aua e leai ni molimau i le isi itu” (i le Conference Report, Ape. 1929, 128). (Tagai i le “ O Molimau o Papatusi o le Tusi a Mamona” i totonu o le faasino upu, itulau 433.)

  • E ui lava i le aafiaga o le vaaia ma pai atu i papatusi auro ia Iuni 1829, e lei tumau ai le faamaoni o nisi o molimau i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faamatala mai e Peresitene James E. Faust e faapea: “O le malamalama e oo mai e ala i le faatuatua. E tatau ona tatou iloa i lenei vaitaimi, le moni o mea sa i ai i papatusi auro, e aunoa ma le vaai i ai. E le o i ai nei ina ia tatou vaai i ai ma fetagofi i ai, e faapei ona faia e Molimau e Toatolu, ma Molimau e Toavalu. O nisi o i latou na vaai tino ma fetagofi i na papatusi auro, e lei tumau lo latou faamaoni i le Ekalesia. O le vaai i se agelu e mafai ona avea ma se aafiaga maoae, ae sili atu le maoae o lou maua o se malamalama e uiga i le paia o le Faaola e ala i le faatuatua ma le molimau a le Agaga [tagai i le Ioane 20:29]” (i le Conference Report, Ape. 2002, 57; po o le Liahona, Iulai 2002, 53).

O Molimau o Papatusi o le Tusi a Mamona

  • Tagai i le “O Molimau o Papatusi o le Tusi a Mamona” i totonu o le faasino upu (itulau 433). O loo lisiina ai Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu ma o latou aso fanau, nuu na fananau ai, o o latou tausaga i le taimi na faailoa atu ai papatusi ia te i latou, o a latou galuega, faamatalaga e uiga i o latou papatisoga, ma aso na maliliu ai ma nofoaga na maliliu ai.

Manatu e Mafaufau Loloto I Ai

  • O a ni ala e avea ai le Tusi a Mamona ma se tasi molimau ia Iesu Keriso?

  • E faapefea ona fesoasoani le suesue i le Tusi a Mamona ia i tatou “ina ia aua nei tauleagaina mea a le Atua”? (Itulau autu o le Tusi a Mamona).

  • Aisea e tatau ai ona mafai e tagata uma o le Ekalesia ona molimau atu o le Tusi a Mamona o le upu a le Atua?

Galuega Fautuaina

  • Tusi se otootoga puupuu e uiga i ou lagona i matafaioi o le Tusi a Mamona. Faatusatusa lau lisi ma matafaioi sa lisiina e Moronae i le itulau autu o le Tusi a Mamona.

  • Vailiili le folafolaga o loo i le Moronae 10:3–5 ma vaai po o a mea e moomia e faateleina ma faamalosia ai lau molimau o le Tusi a Mamona.