‘Inisititiuti
Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Fakatuʻamelie ki Hano Faʻu ha Fāmili Taʻengatá


“Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Fakatuʻamelie ki Hano Faʻu ha Fāmili Taʻengatá,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku lue ʻi muʻa ʻi ha temipale

Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Fakatuʻamelie ki Hano Faʻu ha Fāmili Taʻengatá

Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako mo aʻusia ʻi hoʻo ako ki he fāmili taʻengatá lolotonga e kalasi ko ʻení. Kuo tākiekina fēfē ʻe he ngaahi akonakí ni hoʻo fakamoʻoní, holí, mo hoʻo ngaahi angafaí? ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni fakaʻosi ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke fai kae lava ke ke moʻui mo ha ʻamanaki lelei lahi ange ʻi hoʻo feinga ke langa mo fakamālohia ho fāmili taʻengatá.

Konga 1

Ko e hā te u lava ai ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono faʻu ha fāmili taʻengatá?

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingiʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei hono faʻu ha fāmili ʻofa taʻengatá:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

ʻOku tau ʻamanaki lelei kotoa atu ki he fiefia ʻo e nofo ʻi he ngaahi fāmili ʻofá. Ko ha ongo ia kuo teʻeki ke aʻusia ʻe ha niʻihi ʻo kitautolu—ko ha ongo ʻoku tau ʻilo ʻoku malava ka kuo teʻeki ai ke tau fakatokangaʻi. Mahalo kuo tau ʻosi sio ai ʻi he moʻui ʻa ha niʻihi kehe. Pea mo ha niʻihi kehe ʻiate kitautolu, ʻa e fotu ngali moʻoni mo mahuʻinga ange e ʻofa fakafāmilí ʻi he taimi kuo fakamāvaeʻi ai ʻe he maté kitautolu mei ha fānau, mei ha faʻē, ha tamai, ha tokoua, ha tuofefine, pe ha kui ʻofa mo ʻofeina. …

… Kapau ʻoku tau monūʻia ke ʻilo ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, te tau lava ʻo fili ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne fakafeʻungaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá. ʻI heʻetau kātaki ʻi he faivelenga ko iá, ʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau ʻamanakí mo e falala ʻoku tau ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá, ke nofo ko e ngaahi fāmili ʻo laui kuonga ʻi he nāunau fakasilesitialé. (“Ko e ʻAmanaki Leleiʻanga ʻo e ʻOfa ʻa e Fāmili Taʻengatá,” Liahona, ʻAokosi 2016, 4)

ʻE lava ke ʻomi ʻe heʻetau tui ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ha ʻamanaki lelei te tau lava ʻo faʻu ha fāmili taʻengata. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu, pea te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá ʻo fakafou ʻi Hono mālohí. ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Foʻoú ki he founga ne feitama ai ʻa ʻIlisapeti kuo ope atu hono taʻú ʻi he taʻu motuʻa ki he fāʻelé, pea mo e hoko ʻa Mele, ko ha tāupoʻou, ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe fehangahangai e ongo fefiné ni mo ha ngaahi tūkunga kehekehe, ka naʻe fakatou mahino kiate kinaua “ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (Luke 1:37).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Feinga ke ʻiloʻi ha sīpinga mei he folofolá pe ko e aʻusia ho fāmilí ʻi he founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá mo fekumi ki Heʻene tokoní. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke lekooti ai hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha kiʻi pepa pe polokalama hiki fakamatala:

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻEikí ʻe ala faleʻi koe ʻe he fakafoʻituituí (pe niʻihi fakafoʻituitui) ʻi he fakamatala ko ʻení ke ke manatuʻi?

  • Ko e hā nai ʻe ala faleʻi koe ʻe he fakafoʻituituí (pe niʻihi fakafoʻituitui) ke ke fai ʻi hoʻo feinga ke faʻu ha fāmili taʻengatá?

Konga 2

Te u maʻu fēfē ha ʻamanaki lelei ki hano faʻu ha fāmili taʻengata kapau ʻoku ʻikai ke u haʻu mei ha fāmili ʻoku muimui mālohi ki he Fakamoʻuí?

Kuo teʻeki aʻusia pe mamata tonu ha kakai lalahi kei talavou ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi sīpinga fakafāmili angatonu ʻi honau ngaahi fāmilí. Kuo mamata ha niʻihi ki he iku e mali ʻenau mātuʻá ki he vete malí. Mahalo ʻe fifili ʻa kinautolu kuo nau aʻusia ʻení pe ko ha ngaahi tūkunga faingataʻa kehe pe te nau lava moʻoni ʻo faʻu ha fāmili taʻengata.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku sio ki tuʻa mei ha matapā sioʻata

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Unu Huani Soi ʻo e Kau Fitungofulú fekauʻaki mo e faikehekehe ʻe lava ʻe heʻetau ngaahi filí ʻo fakahoko ki hotau fāmili taʻengatá:

ʻĪmisi
ʻEletā Yoon Hwan Choi

ʻOku tau ʻi he lotolotonga kotoa ʻo ha fāmili taʻengata. ʻE lava ke hoko hotau fatongiá ko ha ngaahi liliuʻanga ki he leleí pe koví. …

… ʻOku ʻi ai ha ngaahi toʻu tangata kimuʻa mo kimui ʻiate kitautolu ʻoku nau fakafalala mai ke tau muimui kia Kalaisi ke tau hoko ai ko ha fāmili taʻengata ʻo e ʻOtuá. (“ʻOua ʻe Toe Sio Holo, Sio ki ʻOlunga!Liahona, Mē 2017, 91, 92)

Ko e palōfita ko ʻĒpalahamé ko ha sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e founga te tau lava ai ʻo fili ke hoko ko ha “liliuʻanga” lelei ki hotau fāmilí. Naʻe tafoki ha niʻihi ʻo e fāmili ʻo ʻĒpalahamé, kau ai ʻene tamaí, mei he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Naʻa nau fili ke hū ki he ngaahi ʻotua loí. (Vakai, ʻĒpalahame 1:5–6.)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻĒpalahame 1:2, pea kumi ki he meʻa naʻe fie maʻu mo fili ʻe ʻĒpalahame neongo hono ngaahi tūkungá.

ʻI he feinga ʻa e kau taulaʻeiki faiangahalá ke feilaulauʻi ʻa ʻĒpalahame ki honau ngaahi ʻotua loí, naʻe fakahaofi fakaofo ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒpalahame. Naʻá Ne tataki kimui ange ai ʻa ʻĒpalahame mo ha niʻihi ʻo hono kāingá ki ha fonua ʻe taha. Lolotonga ʻenau ʻi aí, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga, kau ai e tāpuaki ʻo ha fāmili taʻengatá. (Vakai, ʻĒpalahame 1:7–18; 2:3–4, 8–11.)

Hangē ko ʻĒpalahamé, te tau lava ʻo fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo ha fāmili taʻengatá pea maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono faʻu iá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tūkunga hotau fāmilí kimuʻá.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

ʻOku mau lea atu ki he fānau ʻoku palopalema e tuʻunga fakafāmilí, ʻoku ʻikai ke hōloa homou mahuʻingá koeʻuhi ko e meʻa ko iá. ʻOku hoko e faingataʻá ʻi ha taimi ʻe niʻihi ko ha fakaʻilonga ia ʻo e falala ʻa e ʻEikí kiate koé. Te Ne lava ʻo tokoniʻi fakahangatonu koe, pe fakafou mai ʻi ha niʻihi kehe, ke ke matuʻuaki ai e meʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. Te ke malava ke hoko ko ha toʻu tangata ʻuluaki ʻi ho fāmilí, ke fakahoko ai e sīpinga fakalangi ʻa e ʻOtuá ne tuʻutuʻuni maʻá e fāmilí pea tāpuekina kotoa ai e ngaahi toʻu tangata ʻe muimui mai ʻiate koé. (“Ngaahi Tamai,” Liahona, Mē 2016, 96)

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau lotu fakataha

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻene aʻusia ʻi heʻene fili ke faʻu ha fāmili taʻengatá. Lau ʻa e fakamatala ʻi laló pe fanongo ki ai, ʻo kamata ʻi he taimi 25:47 pea fakaʻosi ʻi he 28:15.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, te ke lava ʻo faʻu ha fāmili taʻengata neongo ne ʻikai ke ke haʻu mei ha fāmili Siasi ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa ʻasi mai he taimi ʻe niʻihi ʻi he takafi ʻo e ngaahi makasini [ʻa e Siasí]. Kātaki ʻo manatu maʻu pē: ʻoku kamata ʻiate koe!

ʻOku hoko ʻa e ʻikai ko ia ke u aʻusia ha ngaahi sīpinga ʻo ha fāmili māʻoniʻoni ʻi heʻeku kei tamasiʻí, ke ne fakatupu ha holi lahi ʻiate au ke ma ngāue faivelenga mo Sūsana ke fakapapauʻi ʻoku hoko maʻu pē ʻa e ngaahi sīpinga ko iá ko ha konga ʻo e fāmili kuó ma faʻu fakatahá. ʻI he taimi naʻá ma fetokonkiʻaki ai mo kolea ha tokoni ʻi heʻema lotú, ne ueʻi mo tāpuekina kimaua ke tokoniʻi ʻa ʻema fānaú ke nau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí kuo fakafoki maí. Naʻe ʻikai ko ha ongomātuʻa haohaoa kimaua, ka ne ma maʻu e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ne ma fie maʻú pea maʻu e “tokoni … mahulu hake ʻiate kimaua” [“ʻEiki, te U Muimui Atu,” Ngaahi Himí, fika 127].

ʻOku ʻikai ke tau fihia ʻi heʻetau ngaahi aʻusia he kuohilí. ʻOku ʻikai uesia fakaʻaufuli kitautolu ʻe he ngaahi tūkunga lolotongá pe te tau haʻisia ki hotau ʻātakaí. ʻE akoʻi kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku totonu ke tau faí, kau ai e ngaahi sīpinga ʻo e angatonu fakafāmilí ʻa ia ne ʻikai ke tau aʻusia kimuʻá. ʻOku kamata ʻiate koe! Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke lavaʻi ia.

Ko e niʻihi ʻo kimoutolu ne fakalaveaʻi homou lotó ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha taʻetauhi ʻe ha kau taki ne fakaʻapaʻapaʻi, ʻa ʻenau ngaahi fuakava toputapu ʻi he nofomalí. Mahalo te ke fehuʻia, “Kapau naʻe ʻikai fakalakalaka e nofomali ʻeku ongomātuʻá pe ko ha ongomeʻa mali ne silaʻi ʻi he temipalé, ko e hā ka taʻengata ai ʻa ʻeku nofomalí?”

Ko kimoutolu kuo aʻusia e loto-mamahi ʻo ha vete mali ʻi ho fāmilí, pe ongoʻi e mamahi ʻo hono maumauʻi ʻo e falalá, kātaki ʻo manatuʻi, ʻoku kamata ʻiate koe! Neongo kuo motuhi e fehokotakiʻanga ʻe taha ʻo ho ngaahi toʻu tangatá, ka ʻoku kei mahuʻinga ʻo taʻengata ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga angatonu ʻoku toé. Te ke lava ʻo fakamālohia ho fehokotakiʻangá pea mahalo te ke lava foki ʻo tokoni ke fakafoki ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga ne motuhí. ʻE fakakakato takitaha e ngāue ko iá. (“Ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi” [fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 10 Sepitema 2017], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki hoʻo fānau ʻi he kahaʻú (pe lolotongá). Ko e hā ha ngaahi sīpinga fakafāmili angatonu te nau fie maʻu ke ke kamataʻi pe hokohoko atu? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní te nau loto ke ke taʻofi? ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fai iá?

Konga 3

Ko e hā kuó ke ako mo aʻusia ʻi hoʻo ako kau ki he fāmili taʻengatá?

ʻI hoʻo fakaofi atu ki he fakaʻosinga ʻo e kalasi ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fāmilí ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻi hoʻo moʻuí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi fāmilí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

ʻE kāinga, ko e tupuʻanga mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí ko hotau fāmilí. Kapau ʻe fakatefito ʻetau tokangá ʻi he ngāué ni, te tau fakalakalaka ai ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí pea te tau hoko ko ha kakai mo ha siasi, ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha ʻamanaki leleiʻanga maʻá e kakai kotoa pē ʻo e māmaní. (“Ke Maʻu ʻa ia Naʻe Molé,” Liahona, Mē 2012, 98)

ʻĪmisi
mātuʻa mo ʻena fānau
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Toe vakai ki he ngaahi hingoa ʻo e ngaahi lēsoni ʻi he kalasi ko ʻení. ʻI hoʻo fai iá, fakakaukauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kuo takiekina fēfē ʻe he kalasi ko ʻení hoʻo mahinó mo hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ki he nofo-malí mo e fāmilí?

  • Ko e hā ha meʻa mahuʻinga taha kuó ke ako mei he kalasi ko ʻení?

  • Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he kalasi ko ʻení? Kuo fakamālohia fēfē ho vā fetuʻutaki mo Kinauá?