‘Inisititiuti
Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Ako e Tokāteline ʻo e Fāmili Taʻengatá


“Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Ako e Tokāteline ʻo e Fāmili Taʻengatá,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
ko ha husepāniti mo ha uaifi fiefia mo ʻena kiʻi tama

Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Ako e Tokāteline ʻo e Fāmili Taʻengatá

Talitali lelei koe ki he kalasi Fāmili Taʻengatá! ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi moʻoni te ke ako ʻi he kalasi ko ʻení, fakataha mo hono ngāueʻi e ngaahi ueʻi ʻokú ke ongoʻí, ke ke toe ofi ange ai mo ho fāmilí ki he ʻOtuá pea maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻokú Ne finangalo ke ke maʻú. Te ke lava foki ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko e meʻa tatau.

ʻI hoʻo ako ʻa e naunau teuteu ko ʻeni ki he lēsoni 1, fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki mo e fiefia ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke aʻusia ʻe Heʻene fānaú kotoa pea mo e founga ʻoku felāveʻi ai mo e ngaahi fāmilí.

Fakatokangaʻi ange ʻE ʻoatu ʻe he naunau teuteú ha fakavaʻe ki hoʻo aʻusia ʻi he kalasí. ʻE tokoni hono ako e naunau teuteu ʻo e lēsoni takitaha kimuʻa ʻi he kalasí, ke ke maʻu ai ha aʻusia fakaako ʻoku loloto mo ʻuhingamālie angé ʻi hoʻo ʻalu ki he kalasí.

Konga 1

Ko e hā ha meʻa mahuʻinga ʻe lava ke fakahoko ʻi heʻeku moʻui fakatāutahá mo fakafāmilí ʻi heʻeku falala ki he ʻofa mo e poto haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi fakakaukau mo e fakamatala kehekehe fekauʻaki mo e tefito ʻo e fāmilí. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e fakakaukau ʻoku tali ʻe he kakaí fekauʻaki mo e fāmilí ʻoku fehangahangai ʻaupito ia mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e lahi ange ʻetau ʻilo mo maʻu ha mahino ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo Hona ʻulungāngá, ko e lahi ange ia ʻetau malava ʻo falala ki Heʻena ngaahi akonakí mo e faleʻí, kau ai e ngaahi meʻa fakafāmilí. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava ʻo ako ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko ʻEna vakai ki aí—mei ha fakakaukau ʻoku taʻengata.

ʻĪmisi
ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku ako folofola
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 2 Nīfai 26:24; Mōsaia 4:9; mo e ʻĪsaia 55:8–9, pea kumi ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke falala kiate Kinaua. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo tākiekina e founga hoʻo vakai ki he ngaahi palopalema mo e ngaahi fehuʻi pelepelengesi fekauʻaki mo e fāmilí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

ʻI Heʻene hoko ko hoʻo Tamaí, ko ʻEne taumuʻá ʻa hoʻo fiefia taʻengatá, fakalakalaka taʻefakangatangatá, mo e fakalahi e meʻa ʻokú ke malavá. Ko Hono finangaló ke vahevahe atu ʻa e meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú. (“Obtaining Help from the Lord,” Ensign, Nov. 1991, 86)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

ʻI ha feinga fakaepalōfita ke “fakatokanga mo tomuʻa fakatokanga” fekauʻaki mo e ngaahi kākā ʻa e māmaní, naʻe tuku atu ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fanongonongo ki he fāmilí ʻi he 1995 (vakai, Gordon B. Hinckley, “Stand Strong against the Wiles of the World,” Ensign, Nov. 1995, 100). Lau ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” (ChurchofJesusChrist.org), pea fakakaukau ki he meʻa ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki mo e fiefia ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke maʻu mo ho fāmilí. Te ke lava ʻo fakaʻilongaʻi ha ngaahi fakamoʻoni ʻo ʻEne ʻofá mo e finangalo ki hoʻo fiefiá.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku ʻi ai ha ngaahi toʻu tangata kehekehe
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi hoʻo Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki ha ngaahi palopalema pe fehuʻi fakasōsiale lolotonga ʻoku tali ki ai e ngaahi moʻoni ne fakahā ʻi he fanongonongo ki he fāmilí. Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e falala ki he poto mo e fakakaukau taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí kae ʻikai ko e poto mo e fakakaukau ʻa e māmaní ʻi he ngaahi tefitó ni?

Konga 2

Te tau fokotuʻu fēfē ha ʻātakai malu ke aleaʻi ai e ngaahi palopalema pelepelengesí?

Fakakaukau ki he tūkunga, liliu, mo e ngaahi faingataʻa ʻa homou fāmilí. ʻOku kehe fēfē homou fāmilí mei he ngaahi fāmili kehe ʻokú ke ʻiló? ʻOku fekauʻaki ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi ongo mālohi tahá pea mo hotau ngaahi fāmilí. ʻI heʻetau aleaʻi ʻa e tokāteline ʻo e fāmilí, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku kehe ʻa e ngaahi tūkunga fakafāmili mo e ngaahi aʻusia ʻa e niʻihi kehé meiate kitautolu. ʻE lava ke tokoni hono manatuʻi ʻení ke tau ʻofa, ongoʻingofua, mo fakaʻapaʻapa lahi ange ʻi he founga ʻetau aleaʻi e tokāteline ʻi he fāmilí. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻoku tau mateuteu lelei ange ai ke akoʻi lahi ange kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e ngaahi fāmilí mo e ngaahi taumuʻa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
ko ha fealēleaʻaki ʻi loki ako
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e manavaʻofa ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē. Lau e Molonai 7:45–48. Fakakaukau ki ha ngaahi taimi ʻi hoʻo moʻuí kuo fakahaaʻi atu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e manavaʻofá, pea fakakaukau ki hono mahuʻinga kiate koé.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fāifeinga ke hoko ʻo hangē ko Iá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau lea ʻaki mo fakahokó. ʻOku fie maʻu ke ako ke fakafanongo ki he niʻihi kehé pea ako mo vahevahe ʻa e moʻoní ʻi ha ngaahi founga ʻofa, ongoʻingofua, mo fakaʻapaʻapa. ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻi he manavaʻofa ha ngaahi fepōtalanoaʻaki pelepelengesi ʻi he ngaahi tefito fekauʻaki mo e fāmilí, ʻoku tau hangē ai ko e Fakamoʻuí. Kapau ʻoku tau loto fiemālie ki ai, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi hotau fatongia ʻi hono fokotuʻu mo pukepuke ha ʻātakai ʻi he loki akó ʻoku ʻofa, fakaʻapaʻapa, mo fakakau kotoa ki hono ako ʻo e moʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

Ko ʻeku tautapa he ʻaho ní, ʻoku fai ia maʻá e fānau, toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻe lau kilu ʻoku ʻikai omi mei ha ʻapi pehení, mei ha ngaahi fāmili ʻoku ui ko e fāmili “fōtunga haohaoá.” ʻOku ʻikai ngata pē heʻeku lea fekauʻaki mo e toʻu tupu kuo nau aʻusia e maté, vete-malí, pe hōloa e tui ʻenau mātuʻá, ka ʻoku kau ai mo e kau talavou mo e kau finemui ʻe lau kilu mei he funga ʻo e māmaní ʻoku nau tali e ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai ha tamai pe faʻē ke omi mo kinautolu ki he lotú pe Siasí.

ʻOku hū mai ʻa e Kāingalotu kei talavoú ni ki he Siasí mo ha tui lahi. ʻOku nau ʻamanaki ke faʻu ha fāmili lelei ʻi heʻenau moʻuí ʻi he kahaʻú. Te nau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau kau ngāue fakafaifekaú, kakai lalahi kei talavou angatonú, pea mo kinautolu ʻoku tūʻulutui he ʻōlitá ke kamata honau fāmilí.

Te tau hokohoko atu hono akoʻi e sīpinga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi fāmilí, ka koeʻuhí ʻoku laui miliona he taimí ni hotau kāingalotú kae pehē ki he kehekehe ʻetau fānau ʻi he Siasí, ʻe fie maʻu ke tau toe fakaʻatuʻi mo ongoʻingofua ange. …

… Tau fakakaukau kiate kinautolu, tau talitali lelei kinautolu, puke mai kinautolu, pea tau fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke fakamālohia ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí. (“Ko ia Ia ʻOkú Ne Maʻu ʻa Kinautolú, ʻOkú Ne Maʻu Au,” Liahona, Mē 2016, 50, 52)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi aʻusiá mo e meʻa mahuʻinga te ke lava ʻo fakahoko ʻaki hono aleaʻi ʻi he manavaʻofa ha ngaahi kaveinga pelepelengesi fekauʻaki mo e fāmilí. Lekooti e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu lolotonga hono aleaʻi e ngaahi tefito peheé ʻaki ha fakakaukau ki he moʻoni taʻengatá.