‘Inisititiuti
Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hotau Natula mo e Ikuʻanga Fakalangí


“Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hotau Natula Mo e Ikuʻanga Fakalangí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku sio hake ki he ʻuluʻakaú

Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hotau Natula Mo e Ikuʻanga Fakalangí

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻoku tau maʻu ʻi he moʻuí ʻoku fekauʻaki ia mo hotau tupuʻangá pea mo hotau ikuʻangá—ko hai moʻoni kitautolu mo e meʻa te tau malavá. ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he anga hoʻo fakafeangai kiate koé mo e anga hoʻo fakafeangai ki he niʻihi kehé. Naʻe mei liliu fēfē nai ʻeni kapau naʻá ke manatuʻi maʻu pē ho natula mo e ikuʻanga fakalangí?

Konga 1

Ko hai au?

Naʻe akonaki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Kapau he ʻikai mahino ki he tangatá ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ta ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa kinautolu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 46). ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha fakamoʻoni mālohi ki he ʻOtuá pea mo hotau vā fetuʻutaki mo Iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Ngāue 17:29, Hepelū 12:9, mo e 1 Sione 3:2, ʻo kumi pe ko hai ʻa e ʻOtuá mo e meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hotau vā fetuʻutaki mo Iá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Kuo fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtua Māfimafí. Ko Ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ʻEne fānau fakalaumālie moʻoni kitautolu. ʻOku ngaohi kitautolu ʻaki ha ngaahi meʻa fakalangi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga mo pelepelengesi fau, pea ʻoku ʻiate kitautolu ha ʻulungaanga fakalangi.

Ka neongo iá, ʻi heni he māmaní, ʻoku uluisino heʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá ʻa e meʻa ʻoku kovi, taʻemāʻoniʻoni, mo taʻemaʻá. ʻOku fakameleʻi hotau laumālié ʻe he efu mo e ʻuli ʻo e māmaní, ʻo faingataʻa ai ke fakatokangaʻi mo manatuʻi hotau ʻinasi tukufakaholó mo ʻetau taumuʻa fakalangí.

Ka heʻikai lava ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻo liliu hotau tuʻunga totonú. ʻOku kei tuʻu pē mahuʻinga fakalangi hotau natulá. (“Te Ne Hili Koe ki Hono Umá ʻo Fua Koe ki ʻApi,” Liahona, Mē 2016, 104)

Kuo fakapapauʻi mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló “ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e toko taha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org). Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakalahi ai ʻe he ngaahi akonakí ni ʻa e mahino ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hoʻo ongomātuʻa fakalangí:

Ko e kakai tangata mo e fefine kotoa pē ‘oku ‘i he tatau ʻo e Tamai mo e Faʻē fakamāmani lahí, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine moʻoni kinautolu ʻo e ʻOtuá. …

Naʻe fakatupu ʻa e tangatá ko ha laumālie, pea fanauʻi ʻi ha ongomātuʻa fakalangi mo ohi hake ʻi he ʻafioʻanga taʻengata ʻo e Tamaí, kimuʻa pea haʻu ki he māmaní ʻi ha sino fakatuʻasino [fakaesino]. (“Gospel Classics: The Origin of Man,” Ensign, Feb. 2002, 29, 30)

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, “ʻOku ngalo ʻiate kitautolu ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani mo ha Faʻē Fakalangi ʻa ia ʻokú na hohaʻa, mahalo ʻo laka ange ʻi heʻetau tamai mo e faʻē fakaemāmaní, pea ʻoku ngāue maʻu pē ʻa e ngaahi ivi tākiekina ko iá ke feinga ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fakahoko e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá” [Harold B. Lee, “The Influence and Responsibility of Women,” Relief Society Magazine, Feb. 1964, 85]. (Gospel Topics, “Mother in Heaven,” topics.ChurchofJesusChrist.org)

Naʻe toe akonaki foki ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e ʻuluakí pea mahuʻinga tahá, ʻokú ke hoko pea te ke hoko maʻu pē ko e fānau fakalaumālie ʻo e ʻOtuá” (“Children of Heavenly Father” [fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 3 Māʻasi 2020], 2, speeches.byu.edu). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻUkitofa ko e foʻi moʻoni ko ia ko e fānau fakalaumālie moʻoni kitautolu ʻo e ʻOtuá “ʻoku totonu ke [ne] liliu … ʻa e anga ʻo ʻetau vakai kiate kitautolú, ki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, pea naʻa mo e moʻuí” (“Hingoa ʻe Fā,” Liahona, Mē 2013, 58).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Tali ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá pe polokalama hiki fakamatalá ha fehuʻi ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi fehuʻí ni:

  • ʻE kaunga fēfē ʻa e mahino hotau natula faka-ʻOtuá ki he anga ʻo ʻetau fakafeangai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé? Ko e fē ha taimi kuó ke lava ai ʻo sio fakalaka atu ʻi he tōʻonga pe ʻulungaanga kovi ʻa ha taha pea vakai ki honau natula faka-ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻokú ne fakahaaʻi naʻe mahino kiate Ia ʻa e natula faka-ʻOtua ʻo e niʻihi kehé? Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo faʻifaʻitaki lelei ange kiate Ia ʻi hoʻo tōʻonga ki he niʻihi kehé?

Teuteu ke vahevahe ha niʻihi hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi he kalasí.

Konga 2

Ko e hā ha meʻa mahuʻinga ʻe lava ʻo hoko ʻi hono ʻiloʻi ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá?

Fakakaukau ki he fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Sisitā Mīsela D. Keleki, ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí:

ʻĪmisi
Sisitā Michelle D. Craig

Ko e lahi ange ko ia hoʻo ʻiloʻi ho tuʻungá mo e taumuʻa totonú, pea ongo moʻoní, ko e lahi ange ia ʻene tākiekina ʻa e meʻa kotoa ʻi hoʻo moʻuí. (“Mata ke Mamata,” Liahona, Nōvema 2020, 16)

ʻOku hanga ʻe ha aʻusia naʻe maʻu ʻe Mōsese hili ʻene fefolofolai tonu mo e ʻOtuá peá ne ʻilo ki hono natula faka-ʻOtuá, ʻo fakatātaaʻi ʻa e mālohi ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení kiate kitautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e Mōsese 1:3–6, 12–16, ʻo kumi e founga naʻe fakamālohia ai ʻa Mōsese ʻi heʻene tali hono natula faka-ʻOtuá.

ʻĪmisi
ʻOku Ikunaʻi ʻe Mōsese ʻa Sētane, tā ʻe Joseph Brickey

Ko e ikunaʻi ʻe Mōsese ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau fakalelei ki he founga kuo hanga ai ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki hoʻo mātuʻa mo e natula fakalangí ʻo tokoniʻi ke ke matuʻuaki ʻa e ngaahi loi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí.

Konga 3

Ko e hā hoku ikuʻanga fakalangí?

ʻĪmisi
ko e fuofua manga ʻa ha kiʻi tamasiʻi

Fakakaukau ki he lahi hoʻo akó mo e tupulakí ʻi he taʻu ʻe 10 kuohilí. ʻI hoʻo hoko ko ha foha pe ʻofefine ʻo ha mātuʻa fakalangí, ʻokú ke maʻu ai ha ivi lahi fau ki he tupulakí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ho ikuʻanga fakalangi. (Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org.)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e Loma 8:16–17, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá fekauʻaki mo hotau ikuʻanga fakalangí.

Ko e kau ʻea-hoko fakatahá ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha tofiʻa tatau tofu pē mo e kau ʻea-hoko kehé. ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e fuofua ʻalo mo e ʻAlo haohaoa pē taha ʻo e Tamai Hēvaní, ko ʻEne totonu ia ke maʻu ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí. Ko kinautolu ʻoku talangofua pea maʻu e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, te nau maʻu foki mo ia kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí (vakai, Loma 8:14–18; Kalētia 3:26–29; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:21–22). ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku tau malava kotoa pē ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe tokoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke fakamahinoʻi e ʻuhinga ʻo hotau ikuʻanga fakalangí:

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

ʻOku fie maʻu ke tau teuteu ki hotau ikuʻanga fakalangí—ʻa e nāunaú, moʻui taʻe-faʻa-maté, mo e moʻui taʻengatá. ʻE lava ke tau maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki fakalangí ni, ʻo fakafou ʻi heʻetau faivelengá. (“The Creation,” Ensign, May 2000, 86)

Te ke ako lahi ange ʻi he ngaahi lēsoni ka hokó, ʻo fekauʻaki mo e founga ʻoku ʻai ai ʻe Sīsū Kalaisi ke tau malava ʻo aʻusia hotau ikuʻanga fakalangí ko e kau ʻea-hoko ʻo e moʻui taʻengatá. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni ʻUkitofá, ʻoku fakahoko taha taha ʻeni:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Kuo tau ʻosi mamata kotoa ʻi ha kiʻi valevale ʻoku ako ʻalu. ʻOku kiʻi manga iiki pea sālue. ʻOku tō. ʻOku tau ʻitangiʻi nai e faʻahinga feinga peheé? ʻIkai ʻaupito. Ko e faʻahinga tamai fēfē ia te ne tauteaʻi ha kiʻi valevale ʻi heʻene humú? ʻOku tau fakalotolahiʻi, mo fakahikihikiʻi, he ko e kiʻi foʻi laka kotoa pē, ʻoku fakaʻau ʻo tatau ange ai ʻa e kiʻi tamasiʻí mo ʻene mātuʻá.

… Fakatatau ki he tuʻunga haohaoa ʻo e ʻOtuá, ko kitautolu matelié ia ʻoku tau hangē tofu pē ko e fanga kiʻi valevale ʻoku tō mo humú. [Ka] ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ke tau hoko ʻo tatau lahi ange mo Ia, [pea] ʻoku totonu ke hoko ia ko ʻetau taumuʻa taʻengatá foki. ʻOku mahino ki he ʻOtuá he ʻikai vave ʻetau aʻu ki aí kae ʻi he foʻi laka ʻe taha he taimi kotoa pē. (“Hingoa ʻe Fā,” Liahona, Mē 2013, 58)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

ʻOku liliu fēfē ʻe he fakamatala ʻa Palesiteni ʻUkitofá ʻa e anga hoʻo vakai ki hoʻo ngaahi manga sālue hangē ha kiʻi valevalé? Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakaafeʻi ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi koe ke hokohoko atu hoʻo laka ki muʻá?