‘Inisititiuti
Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó: Poupouʻi mo Maluʻi e Fāmilí ko e ʻIuniti Mahuʻinga ʻo e Sosaietí


“Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó: Poupouʻi mo Maluʻi e Fāmilí ko e ʻIuniti Mahuʻinga ʻo e Sosaietí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó

Poupouʻi mo Maluʻi e Fāmilí ko e ʻIuniti Mahuʻinga ʻo e Sosaietí

Kuo kole mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tau “poupouʻi ʻa e ngaahi lao kuo fokotuʻu ke ne pukepuke mo fakamālohia ʻa e fāmilí ʻi heʻene hoko ko e tefitoʻi ʻiuniti mahuʻinga ʻo e sosaietí” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org). ʻE ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻa e ngaahi ivi tākiekina ʻoku tokoni ki he movete ʻa e fāmilí. ʻE toe fakakaukauʻi foki ʻe he kau akó ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke poupouʻi mo maluʻi ai ʻa e fāmilí ko e tefitoʻi ʻiuniti mahuʻinga ʻo e sosaietí.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

ʻOku feinga ʻa e filí ke fakaʻauha ʻa e fāmilí.

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Suli B. Peki, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Fineʻofá, pea lau fakataha ia:

ʻĪmisi
Palesiteni Julie B. Beck

ʻE fai e ui ki he toʻu tangata ko ʻení ke maluʻi e tokāteline ʻo e fāmilí ʻo hangē ko ia ne teʻeki fai ha taimi kimuʻa. Ka ʻikai ke nau ʻiloʻi e tokāteliné, he ʻikai ke nau lava ʻo maluʻi ia. …

[Makehe] mei he mahino ʻa e teolosia ʻo e fāmilí, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu kotoa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ki he fāmilí. Kapau ʻoku ʻikai, he ʻikai lava ke tau mateuteu ki he feinga tau ko iá. (“Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí,” Liahona, Māʻasi 2011, 34, 37)

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke maluʻi e tokāteline ʻa e ʻEikí ki he fāmilí?

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni mei he fanongonongo ki he fāmilí: ʻE hanga ʻe he movetevete ʻo e fāmilí ʻo ʻomi ki he kakaí fakatāutaha, tukui koló, mo e ngaahi puleʻangá ʻa e ngaahi fakamamahi naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní.

ʻAi ha kōlomu ʻe ua ʻi he palakipoé. Hiki ʻa e ʻuluʻi tohi ko ʻení ʻi he kōlomu ʻuluakí: Ngaahi ivi tākiekina ʻoku tokoni ki he movetevete ʻa e fāmilí. Fakaafeʻi e kau akó ke lisi e ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻú, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne hiki e tali ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he palakipoé. (Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e konga 1 ʻo e naunau teuteú, kau ai hono ako ʻo e 2 Tīmote 3:1–6, 13, kapau ʻoku nau fie maʻu tokoni.) ʻI hono lisi ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, poupouʻi kinautolu ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi ivi tākiekina ko ʻení ki he movetevete ʻa e fāmilí.

Hiki ʻa e ʻuluʻi tohi ko ʻení ʻi he kōlomu hono ua ʻi he palakipoé: Tokāteline ne fakahā ʻi he fanongonongo ki he fāmilí te ne lava ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakai ki he fanongonongo ki he fāmilí ke lisi e tokāteline fekauʻaki mo iá ʻi he palakipoé.

  • Kuo teuteuʻi fēfē koe ʻi hono ako e tokāteline ʻa e ʻEikí ki he fāmilí ʻi he kalasi ko ʻení ke ke maluʻi lelei ange ai iá?

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke maluʻi mo poupouʻi ʻa e fāmilí.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení mei he fanongonongo ki he fāmilí: ʻOku mau kole ai ki he tangataʻi fonua falalaʻanga mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi he feituʻu kotoa pē ke mou poupouʻi ʻa e ngaahi lao kuo fokotuʻu ke ne pukepuke mo fakamālohia ʻa e fāmilí ʻi heʻene hoko ko e tefitoʻi ʻiuniti mahuʻinga ʻo e sosaietí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

Tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻOku meimei ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻenau ongoʻi hono moʻoní mo e mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he Laumālié mo ongoʻi ha fie maʻu fakavavevave ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. Ko e founga lelei ʻe taha ke tokoni ai ke ongo‘i ʻe he kau akó ʻa hono moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ko hono poupouʻi kinautolu ke fakakaukauloto ki ha ngaahi aʻusia fakatāutaha ʻoku felāveʻi mo e ngaahi moʻoni ko ʻení.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakaafeʻi kinautolu ke nau faʻu ha palani faingofua ʻo ha ngaahi ngāue te nau lava ʻo fai ke poupouʻi pe maluʻi ʻaki e fāmilí (vakai ki he konga 2 ʻo e naunau teuteú).

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo poupouʻi ʻa e fāmilí ko e tefitoʻi ʻiuniti mahuʻinga ʻo e sosaietí? (Hiki ʻa e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi leva ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā nai ha ngaahi nunuʻa kapau he ʻikai ke tau lea ʻo poupouʻi pe maluʻi ʻetau tui fekauʻaki mo e nofomalí pea mo e fāmilí?

Te ke lava ʻo vahevahe e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi e lea ʻa ʻEtimani Pokí: ‘Ko e meʻa mahuʻinga pē ʻoku fiemaʻu ke ikuna ʻa e koví ko e ʻikai fakahoko ʻe he kakai tangatá [mo fafiné] ha meʻa’ [attributed in John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 15th ed. (1980), ix]” (“Let Our Voices Be Heard,” Liahona, Nov. 2003, 18).

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi ha faʻahinga momou pe manavasiʻi te tau maʻu ʻi heʻetau poupouʻi pe maluʻi ʻa e nofomalí mo e fāmilí?

Fili ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke fakatupulaki ʻenau malava ke poupouʻi mo maluʻi ʻa e nofo-malí mo e fāmilí:

Fili 1

Show the segment “Samantha in Class” from the video “Everyday Example: When Beliefs Are Questioned” (time code 0:00–3:06). This video depicts an interaction between two young adults named Samantha and Miki.

After showing the video, ask the following questions:

  • How would you describe Samantha’s response to Miki’s attack? Have you ever had a similar experience? If so, what was it like?

  • What could Samantha have done differently to respond in a more Christlike way to Miki’s criticism? (As part of the discussion, consider reading together Moroni 7:3–5 and Doctrine and Covenants 19:30. You might also review together the list of principles found in section 3 of the preparation material.)

Show the segment “Samantha and Miki” from the video “Everyday Example: When Beliefs Are Questioned” (time code 7:28–12:48).

After showing the video, ask the following question:

  • What did you learn from this conversation between Samantha and Miki?

Fili 2

Lau fakataha ʻa e Molonai 7:3–5 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:30, pea toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he konga 3 ʻo e naunau teuteú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau akoako fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ʻekitivitī ko ʻení:

Fakaafeʻi e kau akó ke ngāue mo hano hoa. Fakamatalaʻi ange te ke fakamatalaʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻi he fōtunga ʻo ha ngaahi fehuʻi (vakai ki lalo). ʻE ʻoange leva ʻe he hoa ʻe taha ha tali miniti ʻe taha ʻoku faingofua, mahino, pea ʻikai fakakikihi, kae fakafanongo ʻa e hoa ʻe tahá. Hili e tali takitaha, tuku ki he ngaahi hoá ke nau fealeaʻaki nounou e meʻa naʻe leleí mo e meʻa ʻe lava ke fakaleleiʻí. Fakaafeʻi e ngaahi hoá ke na fetongi ʻi he fehuʻi hokó.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe ko haʻo fehuʻi pē ʻaʻau ʻoku fenāpasi mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó:

  1. Ko e hā ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe homou siasí ʻa e fakatōtamá? ʻOku ʻikai nai ke ke tui ki he totonu ʻa ha fefine ke fili ʻa e meʻa ʻoku hoko ki hono sinó?

  2. Ko e hā ʻoku poupouʻi ai e kāingalotu ʻosi mali ʻi homou siasí ke maʻu ha fānaú? ʻOku ʻikai nai ke ke hohaʻa ki he fuʻu tokolahi ʻa e kakaí?

  3. Ko e hā ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe homou siasí ʻa e mali ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné? ʻOku ʻikai nai ke ke loto ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻa e ngaahi totonu tatau pea fiefia?

  4. Ko e hā ʻoku hala ʻi he nofo mo ha taha kimuʻa peá ke malí? ʻOku ʻikai nai maʻu ai e “sivi” ʻoku fiemaʻú ke fakapapauʻi ʻokú mo hōhoa tatau?

Hili e ʻekitivitií, fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei heʻenau ngaahi fealeaʻakí.

Ke fakaʻosi e lēsoní, fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha meʻa ʻe taha te nau lava ʻo fai ke fakatupulaki ai ʻenau malava ke fepōtalanoaʻaki faka-Kalaisi fekauʻaki mo e nofo-malí mo e fāmilí pea mo e niʻihi kehé. Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ke kumi ha ngaahi founga ke ʻahiʻahi fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he konga 3 ʻo e naunau teuteú ʻaki hono aleaʻi e ngaahi fehuʻi faingataʻa fekauʻaki mo e nofo-malí mo e fāmilí mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí.

Ki he Kalasi Hokó

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ha ngaahi moʻoni kuo nau ako mo aleaʻi lolotonga e kalasi ko ʻeni ʻa e Fāmili Taʻengatá kuo tokoniʻi ai kinautolu ke nau ongoʻi ʻamanaki lelei mo vēkeveke fekauʻaki mo honau fāmili lolotongá pe ʻi he kahaʻú. Poupouʻi kinautolu ke nau ako ʻa e naunau teuteu ki he lēsoni hokó pea mateuteu ke vahevahe ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ʻaonga taha kuo nau ako lolotonga e kalasi ko ʻení.