‘Inisititiuti
Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Faʻeé


“Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Faʻeé,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
fāʻofua ha faʻē ki heʻene pēpeé

Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Faʻeé

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻE faingataʻa ke fuatautau e takiekina ʻoku fai ʻe he kakai fefine [tauhi fuakavá], ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi fāmilí ka ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, heʻenau hoko ko e ngaahi uaifi, ngaahi faʻē, mo e ngaahi kui fefiné; ko ha ngaahi tokoua mo e mehikitanga; ko ha kau faiako mo ha kau taki; kae tautautefito ki heʻenau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau taukapo faivelenga ʻo e tuí” (“Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōvema 2015, 95–96). ʻI hoʻo ako e naunau ko ʻení, fakakaukau ki he ivi tākiekina māʻoniʻoni ʻo ha kau fafine angatonu ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 1

ʻOku kaunga fēfē ʻa e fatongia ʻo e tuʻunga fakafaʻeé ki he kakai fefine kotoa pē?

ʻOku natula taʻengata ʻa e tuʻunga fakafaʻeé. ʻI he māmaní, ʻoku fengāue ʻaki fakataha e tuʻunga fakafaʻeé mo e tuʻunga fakaefefiné talu mei hono fakatupu ʻo ʻIví: “Naʻe ui ʻe ʻĀtama ʻa e hingoa ʻo hono uaifí ko ʻIvi, koeʻuhí he ko e faʻē ia ʻa e kakai moʻui kotoa pē; he ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, naʻe pehē ʻeku ui ʻa e ʻuluaki ʻo e kau fefine kotoa peé, ʻa ia ʻoku nau tokolahi” (Mōsese 4:26).

Fakakaukau ki he kaunga ʻa e fatongia ʻo e tuʻunga fakafaʻeé ki he kakai fefine kotoa pē ʻi hoʻo lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Sisitā Seli L. Tiu, ko e tokoni mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá:

ʻĪmisi
Sisitā Seli L. Tiu

Neongo ʻoku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ko e tuʻunga fakaefaʻeé pē ʻa hono fanauʻi mai ha fānaú, ka ki he ʻEikí, ʻoku mahulu atu e ʻuhinga ʻo e foʻi lea faʻē. ʻI he kotoa e ngaahi foʻi lea ne nau mei fili ke ne fakamatalaʻi ʻaki hono fatongiá mo hono mahuʻingá, naʻe fakatou ui ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo ʻĀtama, ʻa ʻIvi “ko e faʻē ia ʻa e kakai moʻui kotoa pē” [Mōsese 4:26]—pea ne fai pehē kimuʻa kuo teʻeki ke ne fanaú. … ʻOku mahulu hake e tuʻunga fakafaʻeé ʻi hono fāʻeleʻi pē ʻo e fānaú, neongo ko e meʻá ia. Ko e uho ia ʻo ʻetau hoko ko e houʻeiki fafiné. ʻOkú ne fakamahinoʻi pe ko hai kitautolu, ko hotau tuʻunga mo e natula fakalangí, pea mo e ngaahi ʻulungaanga makehe ne foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolú. …

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, pea mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻIví, ʻoku tau hoko kotoa ai ko ha ngaahi faʻē pea kuo tau hoko maʻu pē ko ha ngaahi faʻē. (“Are We Not All Mothers?,” Ensign, Nōvema 2001, 96, 97)

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni, “ko e fefine kotoa pē ko ha faʻē ʻi hono ikuʻanga fakalangi taʻengatá” (“Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Liahona, Nōvema 2018, 68). Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e fakamatala ko ʻení kiate koe mo e kau fafine ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 2

ʻOku tokoniʻi fēfē nai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e kakai fefiné, ke nau fakahoko honau fatongia toputapu ke lehilehiʻí?

Kuo fili ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e “tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sūsana W. Tena, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, ʻa e ʻuhinga ʻo e lehilehiʻí:

ʻĪmisi
Palesiteni Sūsana W. Tena

Ko e lehilehiʻí ko hono akoʻi, fakaili ke fakalakalaka, fakaʻaiʻai ke tupulaki, ke fafangaʻi pea mo tauhi. Ko hai ʻe ʻikai kalanga fiefia ʻi hano foaki ange ʻo ha fatongia mohu tāpuekina pehē? (“ʻOku Fiefia ʻa Hoku Laumālié ʻi he Ngaahi Meʻa ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2008, 82)

Kuo tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ngaahi ʻofefiné “ke nau lava ʻo ʻofa mo lehilehiʻi,” ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke fakahoko ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e fatongia tākiekina moʻui mo toputapu ko ʻení (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 197).

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Nila F. Malioti, ko e tokoni mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻe tokoniʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ngaahi ʻofefiné ʻi heʻenau feinga ke fakalekesi e niʻihi kehé:

ʻĪmisi
Sisitā Nila F. Malioti

Siʻi ngaahi tuofāfine, ne tau haʻu kotoa ki he māmaní mo ha … ngaahi meʻaʻofa ʻo e foaki-moʻuí, fakalekesí, mo fakafaʻē koeʻuhí he ko e palani ia ʻa e ʻOtuá. …

ʻI heʻetau fehuʻi loto, “Ko e hā te tau faí?” tau fakalaulauloto muʻa ki he fehuʻí ni: “Ko e hā ʻoku hokohoko fai ʻe he Fakamoʻuí?” ʻOkú Ne fakalekesi. ʻOkú Ne fakatupu. ʻOkú Ne poupouʻi ʻa e tupulakí mo e leleí. …

… ʻI heʻetau kole ki he Tamai Hēvaní ke ʻai kitautolu ke tau hoko ko ha kau langa ʻo Hono puleʻangá, ʻe tafe mai ʻa Hono mālohí pea te tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí, pea hoko ʻo hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí. (“Ko e Hā Te Tau Faí?,” Liahona, Mē 2016, 11, 12)

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo ha ngaahi meʻafoaki makehe kuo foaki ki he houʻeiki fafiné ke tokoni ki hono fakahoko honau uiuiʻi toputapu ko ia ke fakalekesí.

ʻĪmisi
Palesiteni Henelī B. ʻAealingi

ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku mou maʻu ha ivi lahi mo fakanatula ke ongoʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé pea mo ʻofa. ʻOku hanga ʻe he meʻa ko iá, ʻo ʻai ke mou ongoʻingofua ange e ngaahi fanafana ʻa e Laumālié. ʻE lava ke fakahinohinoʻi ʻe he Laumālié hoʻo fakakaukaú, meʻa ʻokú ke lea ʻakí, mo e meʻa ʻokú ke fai ke tokoniʻi ai e kakaí kae lava ke lilingi hifo ʻe he ʻEikí e ʻiló, moʻoní, mo e loto-toʻá kiate kinautolu. (“Kakai Fefiné mo hono Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻi ʻApí,” Liahona, Nōvema. 2018, 59)

ʻĪmisi
lotu ha faʻē mo hono fohá

Mahalo ʻe hohaʻa ha kau fafine ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau malava ke fakahoko lelei e fakalekesí. Hangē ko e ngaahi meʻafoaki kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fie maʻu ki he fakalekesí ha ngāue mo ha tokoni mei he langí ki hono fakatupulaki mo fakaʻaongaʻi totonu. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ki he fakalekesí. Hangē ko ia kuó Ne fakahā maí, ʻoku ʻikai tatau maʻu pē ʻa e founga fakalekesí ʻi he tūkunga kotoa pē. ʻOkú Ne fakatou ʻaloʻofa mo tuʻu maʻu ʻi Heʻene tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau tupulakí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

ʻI he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava e houʻeiki fafiné (mo e houʻeiki tangatá) ʻo ako ke fakalekesi e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí. Fili ha potufolofola ʻe taha pe ua mei he ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻokú ne ʻomi ha ngaahi sīpinga ʻo e fakalekesí mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Fekumi ki he meʻa te ke lava ʻo ako meiate Ia fekauʻaki mo e fakalekesí.

Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe ki hono lehilehiʻi ʻe he Fakamoʻuí e niʻihi kehé te ke lava ʻo fakakaukau ki aí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e fē ha taimi naʻá ke maʻu ai ha fakalekesi faka-Kalaisi mo fakalaumālie mei ha fefine? Fakakaukau ki he founga te ke ala feinga ai ke fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga faka-Kalaisi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 3

Ko e hā e meʻa makehe kuo fakahoko ʻe he ngaahi faʻeé ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní?

Mahalo ʻoku ʻi ai ha houʻeiki fafine ʻe niʻihi ʻoku nau manavasiʻi ke maʻu fānau. ʻE lava ke toe fakalalahi ʻenau manavasiʻí ʻe he ngaahi leʻo ʻi he sosaietí ʻoku fakasiʻia pe lumolumaʻi e mahuʻinga ʻo e tuʻunga fakaefaʻeé. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi faʻeé ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní, ke ke fakafisingaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení pe fekauʻaki mo iá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “Naʻe fili ʻa kimoutolu houʻeiki fafiné kimuʻa pea ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní ke mou fāʻeleʻi mo tokangaʻi e fānau ʻa e ʻOtuá; ʻoku mou fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻi hoʻomou fakahoko ʻení” (“Ko e Hā Te Ke Filí?,” Liahona, Sānuali. 2015, 31).

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e founga ʻoku fakalahi ai ʻe hono fanauʻi ha fānaú, ʻa e palani ʻetau Tamai Hēvaní:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

Ko e fatongia toputapu taha ʻo e fefiné ko hono fakatupu ʻo ha moʻui. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha tupuʻanga fakalangi ʻo hotau sino fakamatelié [vakai ki he Mōsese 2:27] pea kuo pau ke tau aʻusia e fanauʻi fakaesinó mo e fanauʻi foʻou fakalaumālié kae lava ke toki aʻusia e ngaahi nāunau māʻolunga tahá ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá [vakai ki he Mōsese 6:57–60]. Ko ia, ʻoku fai ʻe he kakai fefiné ha fatongia mahuʻinga (pea taimi ʻe niʻihi ʻoku mei mole ai ʻenau moʻuí) ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá mo Hono nāunaú ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻefaʻamaté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” [Mōsese 1:39]. (“Ko e Mālohi Fakaivia ʻo e Kakai Fefiné,” Liahona, Nōvema 2013, 30)

ʻĪmisi
ʻuma ha faʻē ki heʻene pēpeé

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni e ngaahi founga ʻoku tāpuekina ai ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e moʻuí, ʻi hono fakahoko honau fatongia fakaefaʻeé:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha pe vā fetuʻutaki ke ne fakatataua e tākiekina ʻe lava ke fai ʻe ha faʻē. ʻOku fakafou ʻi he mālohi ʻo ʻene tā sīpingá mo e akonakí, ʻa hono ako ʻe hono ngaahi fohá ke nau fakaʻapaʻapaʻi e tuʻunga fakaefefiné pea fakahaaʻi e mapuleʻi kitá mo e tuʻunga ʻulungaanga māʻolungá ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ako ʻene fānau fefiné ke nau fakatupulaki ʻenau angamaʻá pea mo taukaveʻi maʻu pē ʻa e moʻoní, neongo ʻene taʻemanakoá. ʻOku hanga ʻe he ʻofa mo e ʻamanaki māʻolunga ʻa e faʻeé, ʻo tākiekina ʻene fānaú ke nau moʻui fakapotopoto pea ʻoua toe kumi ʻuhinga, ke nau ako fakamātoato mo fakalakalaka fakatāutahá pea hokohoko atu hono fai e ngaahi tokoni ke lelei ai e taha kotoa ʻoku nau feohí. (“Ko e Mālohi Fakaivia ʻo e Kakai Fefiné,” 30)

Naʻe toe akoʻi ʻe Sisitā Malioti e ivi tākiekina mālohi ʻo e ngaahi faʻeé:

ʻĪmisi
Sisitā Nila F. Malioti

ʻOku ou tui ʻoku ʻuhinga e “hoko ko e faʻeé” ko “hono foaki ha moʻui.” Fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻokú ke foaki moʻui ai. ʻE lava ke hoko ko hano foaki ʻo ha fakamoʻui fakaeloto ki he taumuʻavaleá pe fakamoʻui fakalaumālie ki he veiveiuá. Te tau lava ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fokotuʻu ha feituʻu ke fakamoʻui fakaeloto ʻa kinautolu ʻoku teketekeʻí, liʻekiná, mo lau ko e mulí. ʻOku tau langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi founga mālohi kae angaʻofá ni. (“Ko e Hā Te Tau Faí?,” 11)

ʻĪmisi
Tenga ʻo e Tuí, tā ʻa Jay Bryant Ward
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he kau tau loto toʻá ko ha sīpinga ʻo e mālohi ʻoku lava ke maʻu ʻe he ngaahi faʻē angatonú. Lau ʻa e ʻAlamā 56:45–48; 57:21–26, ʻo kumi ki he faikehekehe ʻoku hā ʻi he fānaú, sosaietí, mo e māmaní koeʻuhi ko e ngāue ʻa e faʻeé.

ʻI hoʻo lau e fakamoʻoni ko ʻeni naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Suli B. Peki, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Fineʻofá, fakakaukau ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe he kau fafine ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi honau misiona fakalangi ko e faʻeé:

ʻĪmisi
Palesiteni Suli B. Peki

ʻOku ʻikai ha fakangatangata ki he meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe ha fefine ʻoku lotoʻi faʻē. Kuo liliu ʻe he kau fafine angatonú ʻa e hisitōliá pea ʻe hokohoko atu ʻenau fai iá, pea ʻe mafola atu honau mālohí pea tupulaki ʻo aʻu ki he taʻengatá. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi hono fakafalala ki he houʻeiki fafiné ʻa e misiona fakalangi ʻo e tuʻunga fakaefaʻeé. (“A ‘Mother Heart,’Liahona, Mē 2004, 77)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngāue

Ngāue

Fakakaukau ke tohi mo ʻave ha kiʻi tohi fakamālō ki ha faʻē pe taha ʻoku tokoni fakaefaʻē kuo hanga ʻe hono ivi tākiekina ki he fakalekesí ʻo faitāpuekina hoʻo moʻuí.