‘Inisititiuti
Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Tokonaki ʻo e Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó


“Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Tokonaki ʻo e Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
ko e fiefia ha fāmili kei talavou ʻi he maʻu meʻatokoni efiafi fakatahá

Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Tokonaki ʻo e Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó

ʻOku tokanga ʻa e ʻEikí ki heʻetau moʻui lelei fakamatelié pe fakatuʻasinó. Kuó Ne fakahā mai ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke tokonaki maʻa hoʻo ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo ho fāmilí ʻi ha ngaahi founga ʻe tokoni atu foki ke ke tupulaki fakalaumālie ai. ʻI hoʻo ako ʻa e naunau ko ʻení, fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení.

Konga 1

Ko e hā hoku fatongia ʻi hono tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino hoku fāmilí?

Hili ha taimi nounou mei hono fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia fakatuʻasino ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:28–29; 83:4, pea fakakaukau ki he founga ʻoku kaunga ai ʻa e akonaki ko ʻení kiate koé.

Kuo toe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, “ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni [pea tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org).

Ke fakahoko e fatongia ko ʻeni ke tokonaki ʻe he mātuʻá maʻá e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa ʻenau fānaú, kuo pau ke nau ako ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia ʻo e ongoongoleleí. “Ko e moʻui ia ʻoku fakafalala pē kiate kita ʻa e malava, tukupā, mo e feinga ko ia ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí maʻata mo e fāmilí” (Providing in the Lord’s Way: Summary of a Leader’s Guide to Welfare [2009], 1).

ʻĪmisi
ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻokú ne teuteuʻi ha meʻatokoni ʻi ha falekai

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻa ʻetau fatongia ʻaki ʻetau fakapapauʻi ʻetau lelei fakalaumālie mo fakatuʻasinó pea pehē kiate kinautolu kuo fakafalala mai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tokangaʻí. ʻE toki lava moʻoni ke tau faʻifaʻitaki ki he Fakamoʻuí ʻi hono tokoniʻi mo faitāpuekina ʻo e niʻihi kehé ʻi he taimi te tau moʻui fakafalala ai pē kiate kitautolú.

ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e moʻui fakafalala pē kiate kitautolú ko ha founga ia te tau aʻusia ai ʻetau taumuʻá. Ko ʻetau taumuʻa ʻuluakí ke hoko ʻo tatau mo e Fakamoʻuí, pea ʻoku aʻusia e taumuʻa ko iá ʻi heʻetau tokoni taʻesiokita ki he niʻihi kehé. ʻOku hanga ʻe he tuʻunga ʻo ʻetau moʻui fakafalala kiate kitá ʻo fakatupulekina pe holoki ʻetau malava ke tokoní. (“A Gospel Vision of Welfare: Faith in Action,” ʻi he Basic Principles of Welfare and Self-Reliance [fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi, 2009], 1–2; vakai foki ChurchofJesusChrist.org)

Fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e fakahinohino ko ʻení fekauʻaki mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá:

ʻI he taimi ʻokú ke moʻui fakafalala ai pē kiate koé, ʻokú ke ngāue ʻaki e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi meʻa kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ke ke lava ʻo faí ke tokangaʻi ʻaki koe mo ho fāmilí pea ke kumi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki hoʻo ngaahi palopalemá. ʻOku ʻikai ʻuhinga e moʻui fakafalala kiate kitá ke pehē kuo pau ke ke fai toko taha e meʻa kotoa pē. Ke moʻui fakafalala moʻoni pē kiate koé, kuo pau ke ke ako ke ngāue fakataha mo e niʻihi kehé peá ke tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ʻEne tokoní mo Hono mālohí. (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [tohitufa, 2011], 41)

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “He ʻikai ha taha Siasi moʻoni te ne tuku atu ke fua ʻe ha taha kehe ʻene kavenga ʻaʻaná pe ko e kavenga ʻa hono fāmilí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 116; vakai foki 1 Tīmote 5:8). ʻIloʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo faifeinga ke ke moʻui fakafalala pē kiate koé. Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻe tupu ʻi “[Heʻene] tauhi ʻofá” ʻa e lava ke “tuʻu mālohi ʻa e siasí ʻiate ia pē” fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:14). ʻI he founga tatau pē, ʻe tokoni atu ʻa e Fakamoʻuí “ʻi [Heʻene] tauhi ʻofá” ke ke moʻui fakafalala pē kiate koe peá ke lava ʻo tokonaki maʻau mo hoʻo fāmilí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e fatongia ke tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa ho fāmilí?

Konga 2

Ko e hā te ne lava ʻo tokoniʻi au ke fakatupulaki ʻeku moʻui fakafalala pē kiate aú pea hoko ko ha tokotaha tokonaki lelei ange?

ʻOku mahuʻinga ha founga ngāue faivelenga ki hono fakatupulaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e tokonaki maʻa hotau ngaahi fāmilí. Talu meia ʻĀtama, kuo fekauʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú ke nau ngāue (vakai, Mōsese 4:25, 29; 2 Tesalonika 3:10–13). Ko e ngāue mālohí mo e faivelengá ko ha ongo ʻulungaanga ia ʻo e ʻOtuá mo kinautolu ʻoku nau feinga ke muimui kiate Iá (vakai, 2 Nīfai 5:17; Mōsaia 27:3–4).

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku ngāue ʻi ha falekoloa

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí ʻi heʻene akonaki:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

“Ko e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he moʻui matelié ni ke ngāue taʻetuku. … ʻOku tau fakatupulaki mo hokohoko atu e moʻuí ʻi he ngāué. ʻOku tokoni ia ke fakanonga e loto foʻi mo e hohaʻa ʻoku maʻu he moʻui matelié. ʻOku maʻu mei he ngāue mālohí ʻa e ongoʻi tāú. ʻOku fakatupulaki mo fakamāsilaʻi ʻe he ngāué e ʻulungāngá, fakatupu e matamataleleí, pea ko e meʻangāue ia ki heʻetau fengāueʻaki mo e niʻihi kehé pea mo e ʻOtuá. ʻOku fonu e moʻui fakatapuí he ngāué, hokohoko ngāue, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamaʻulaloʻi mo ʻikai fakahoungaʻi, ka ʻoku fakatupulaki, maau, tokoni, hiki hake, tokangaʻi, pea holi ki ha meʻa māʻolunga ange ʻa e ngāué. (“Fakakaukauloto ki ha Moʻui Kuo Fakatapui,” Liahona, Nōvema 2010, 17)

Makehe mei he fatongia ʻo e mātuʻá ke “tokonaki maʻá e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālie [ʻa e fānaú], … ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ai … ke tokonaki ʻa e ngaahi fie maʻu … honau ngaahi fāmilí” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”). Naʻe fakalotolahiʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻa kinautolu ʻoku nau teuteu ke hoko ko ha ngaahi tamaí ʻi heʻene pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

Teuteu he taimí ni ʻaki hoʻo faivelenga ʻi he akó mo palani ki ha ako māʻolunga angé. Ko e akó ʻa e kī ki hono fakatupulaki e taukei mo e lavameʻa te ke fie maʻú, ʻo tatau ai pē pe ko ha ʻunivēsiti, ako fakatekinikale, ako ngāue, pe polokalama tatau mo ia. (“Ngaahi Tamai,” Liahona, Mē 2016, 96)

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku ngāue

Ko e faleʻi ke fekumi ke akó ʻoku mahuʻinga ki he kau ākonga kotoa ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻe fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118; vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:15). Fekauʻaki mo e fatongia ko ʻení, naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Koeʻuhi ko ʻemau tokanga fakafoʻituitui ki he tuʻunga fakaʻatamai ʻo e tangata kotoa pē, ʻoku mau fakakaukau ai ko ha fatongia fakalotu ia ke maʻu ha ako fakaʻatamai. … ʻOku finangalo hotau Tokotaha Fakatupú ke akoʻi ʻe Heʻene fānau ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻa kinautolu. (“Where Is Wisdom?,” Ensign, Nōvema. 1992, 6)

Fakakaukau ki ha ngaahi tāpuaki makehe ʻo e akó ʻoku mahulu hake ʻi hono tokoniʻi pē ʻo kitautolu ke tau tokonaki lelei ange maʻá e ngaahi fiemaʻu fakapaʻanga hotau fāmilí. ʻE lava ke ʻomi ʻe he akó ha lavameʻa fakataautaha mo tokoniʻi kitautolu ke tau feau e finangalo ʻo e ʻEikí ke fakatupulaki mo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi talēniti kuó Ne foaki maʻatautolú (vakai, Mātiu 25:14–30). ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he akó ʻetau malava ke tau fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí. ʻOku fakalahi foki ʻe he akó ʻetau malava ke tokoni ki he niʻihi kehé mo langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

ʻE fakalahi atu ʻa ho ngaahi talēnití ʻi hoʻo ako mo ʻiló. Te ke lava ke tokoni lelei ange ki hoʻo fānaú ʻi heʻenau akó, pea ʻe nonga hoʻomou fakakaukaú ʻi hoʻomou ʻiloʻi kuo mou mateuteu ki he ngaahi meʻa te mou ala fetaulaki mo ia ʻi he moʻuí. (“Three Goals to Guide You,” Liahona, Nōvema 2007, 119)

ʻĪmisi
kau talavou ʻoku nau fakahoko fakataha ha ngāue fakaako

ʻI he ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, kuo pau ke tokonaki ʻa e faʻeé maʻá e fāmilí koeʻuhi ko ha pekia pe vete mali pe ko ha ngaahi tūkunga kehe ange (vakai, palakalafi 7 ʻo e fanongonongo ki he fāmilí). ʻI he ngaahi tūkunga kehe, ʻoku fie maʻu ke ngāue ʻa e ongomātuʻá fakatouʻosi ke feau e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu ʻa honau fāmilí. Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni M.Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakatokanga mahuʻinga mo ha faleʻi ʻaonga ki he fai ha fili fekauʻaki mo e ngāue paʻanga fakatouʻosi ʻa e ongomātuʻá:

ʻĪmisi
Palesiteni M. Lāsolo Pālati

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha tokanga lahi ʻaupito ʻi heʻetau moʻui fakaemāmaní ke tau maʻu mo fakaʻaongaʻi ha paʻanga lahi. Meʻapangó, ʻoku iku eni ke ngāue ai ʻa e ngaahi faʻē maʻu hoá ke mavahe mei ʻapi, ke maʻu ha paʻanga hū mai fika ua. ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he ngaahi husepānití, uaifí, mo e fānaú ʻa e faikehekehe ʻi he ngaahi fiemaʻu tefitó mei he ngaahi fiemaʻu taʻemahuʻingá, ʻoku nau fakasiʻisiʻi leva e ngaahi kavenga fakapaʻanga e fāmilí pea nau tokoni ke nofo ai e ngaahi faʻeé ʻi ʻapi. Ko e ngaahi fili ke ngāue mavahe mei ʻapí ko ha ngaahi fili faingataʻa pea ʻoku fie maʻu ke fakohoko ia ʻi he faʻa lotu, mo fakakaukau maʻu pē ki he akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí fekauʻaki mo e meʻa faingataʻa ko ʻení. (“The Sacred Responsibilities of Parenthood,” Ensign, Māʻasi 2006, 31; vakai foki, ʻAlamā 37:37)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā e founga kuo tokoni atu ai e ʻEikí, pe te Ne tokoniʻi fēfē nai koe, ke ke fakatupulaki ha founga ngāue faivelenga pe maʻu ha ako lelei ange?

Konga 3

Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakapaʻanga te ne lava ʻo tataki au ke tokonaki maʻa hoku fāmilí?

ʻOku ʻa e ʻEikí ʻa e māmaní (vakai, Saame 24:1). ʻOkú Ne ʻomi ha mālohi kiate kitautolu mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaemāmani ke tokonaki maʻa ʻetau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakalaumālié (vakai, Teutalōnome 8:10, 18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:18–20). ʻOku fakalaumālie ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí, naʻa mo ʻEne ngaahi fono ʻi he māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34). ʻOkú ne ʻafioʻi fakatouʻosi ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo e fekumi mo hono maʻu ha paʻanga mo ha ngaahi koloá. Kuó Ne fakahā mai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ke tokoni ke tau levaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi ha ngaahi founga te ne faitāpuekina mo maluʻi ai kitautolu ko ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi fāmili.

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku tangutu ʻi ha tēpile
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Fili ha potufolofola ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi potufolofola ko ʻení, pe kumi haʻo potufolofola pē ʻaʻau, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e pule fakapaʻanga fakapotopoto ʻoku akoʻi maí. Haʻu mateuteu ki he kalasí ke aleaʻi e meʻa naʻá ke ʻiló.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi fili fakapotopoto kuó ke fai ʻi hono tokonaki hoʻo ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó, pea pehē ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi te ke lava ai ʻo fakalakalaka ʻi hoʻo feinga ke tokonaki maʻa hoʻo ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó.