‘Inisititiuti
Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Ohi Hake e Fānaú ʻi he Māʻoniʻoní


“Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Ohi Hake e Fānaú ʻi he Māʻoniʻoní,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko e Fāmili Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
ako fakataha ʻe ha fāmili ʻa e ongoongoleleí

Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko hono ʻOhake ʻo e Fānaú ʻi he Māʻoniʻoní

ʻE lava ke ongo lōmekina ʻa hono ʻohake ʻo e fānaú ke nau mālohi fakalaumālie ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha talaʻofa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, ʻoku ʻaonga ia kiate kitautolu ʻi hotau kuongá: “ʻE akonekina hoʻo fānau kotoa pē ʻe he ʻEikí; pea ʻe lahi ʻa e melino ʻe maʻu ʻe hoʻo fānaú” (3 Nīfai 22:13). ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fakahoko ho “fatongia toputapu ke ohi hake ʻa [hoʻo] fānaú ʻi he … māʻoniʻoni” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org).

Konga 1

Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate au ko ha mātuʻá?

ʻI he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mātuʻá kau ki honau fatongia ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he māʻoniʻoní. Naʻá Ne fakahā, “Kuó u fekau kiate kimoutolu ke mou akonakiʻi hake ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:40). Naʻe valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau fakamaau ʻa honau ngaahi ʻapí pea ke nau “faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi” (veesi 50; vakai veesi 41–50).

ʻOku fakahaaʻi foki ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e fie maʻu ke taumuʻa ʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau ngaahi ngāue ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi honau ngaahi ʻapí. Kuo nau fakamamafaʻi foki ko hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻoku “fakatefito ia ʻi ʻapí pea poupouʻi ʻe he Siasí” (David A. Bednar, “Mateuteu ke Maʻu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē,” Liahona, Mē 2019, 101; vakai foki ki he peesi 102–4).

Lolotonga e ngāue ʻa Palesiteni Teti R. Kalisitā ʻi he Palesitenisī Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, naʻá ne akoʻi mai:

ʻĪmisi
Palesiteni Teti R. Kalisitā

ʻI hotau fatongia ko e mātuʻá ʻoku tau hoko ai ko e kau faiako mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí mo e faʻifaʻitakiʻanga ki heʻetau fānaú—ʻoku ʻikai ko e pīsopé, Lautohi Faka-Sāpaté, Kau Finemuí pe Kau Talavoú, ka ko e mātuʻá. ʻI heʻetau hoko ko ʻenau kau faiako mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí, te tau lava ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e moʻoni ʻo e Fakaleleí—ko hai kinautolu mo e taumuʻa fakalangí—pea ʻi hono fai iá ʻoku ʻoange ai kiate kinautolu ha fakavaʻe mālohi ke nau langa ai. ʻI hono fakaʻosí, ko e ʻapí ʻa e ʻātakai lelei taha ia ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. (“Mātuʻá: Tefitoʻi Kau Faiako ʻo e Ongoongoleleí ki Heʻenau Fānaú,” Liahona, Nōvema 2014, 32–33)

ʻĪmisi
akoʻi ʻe he ongomātuʻa ʻenau fānau īkí
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25, 28, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi moʻoni ʻoku fatongiaʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ke akoʻi ke mahino ki heʻenau fānaú.

Hili e lave ʻa Sisitā Seilili A. ʻEsipilini, ko e tokoni mālōlō ʻi he Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí, ki he ngaahi veesi ko ʻení, naʻá ne pehē:

ʻĪmisi
Sisitā Seilili A. ʻEsipilini

ʻOku mahulu ange ʻa hono akoʻi ke mahino ki heʻetau fānaú ʻi hono ʻoatu pē ʻo ha fakamatalá. Ko hono tokoniʻi ia ʻo ʻetau fānaú ke fakatō ki honau lotó ʻa e tokāteliné ʻi ha founga te nau moʻui ʻaki pea hā ia ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ʻi heʻenau moʻuí kotoa. (“Ko Hono Akoʻi ke Mahino ki Heʻetau Fānaú,” Liahona, Mē 2012, 10)

Lolotonga e ngāue ʻa Palesiteni Soi D. Sōnasi ʻi he Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí, naʻá ne akoʻi mai:

ʻĪmisi
Palesiteni Soi D. Sōnasi

He ʻikai ke tau lava ʻo tatali ʻataʻatā pē ke hoko ʻa e uluí ki heʻetau fānaú. Ko e ului ʻoku tupukoso peé ʻoku ʻikai ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻikai hoko noa pē ʻa e hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni hono fakapapauʻi ʻetau ʻofá, akonakí, mo e fakamoʻoní ke kamata kei siʻi ʻa e fānaú ke ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mahuʻinga e Laumālie Māʻoniʻoní ki he fakamoʻoni ʻa ʻetau fānaú mo e ului kia Sīsū Kalaisí; ʻoku tau loto ke nau “manatu maʻu ai pē kiate ia, koeʻuhí ke ʻiate kinautolu ʻa hono Laumālié” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:79]. (“Ngaahi Fepōtalanoaʻaki Mahuʻingá,” Liahona, Mē 2021, 12–13)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

ʻE lava fēfē ʻa e mātuʻá ʻo tokoniʻi ʻenau fānaú ke “fakatō e tokāteliné ki honau lotó ke hoko ko ha konga ia ʻo ʻenau moʻuí”? ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau ongoʻi mo ako mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

Konga 2

Ko e hā ha ngaahi tōʻonga te ne lava ʻo tokoniʻi au ke tataki ʻeku fānaú ki he Fakamoʻuí?

Naʻe feinga mālohi ʻa Nīfai mo hono kakaí ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau ako ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 2 Nīfai 25:26, pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ke muimui ai e ngaahi mātuʻa ʻi hotau kuongá ki he sīpinga ʻo e kau Nīfai ko ʻení.

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faleʻi ke tataki e ngaahi mātuʻá ʻi hono tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau ʻiloʻi mo ako mei he Fakamoʻuí:

ʻĪmisi
ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni

ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí ʻi hotau ngaahi ʻapí? ʻOku tau faʻa talanoa nai ki heʻetau fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tala fakatātā ʻo Sīsuú? “[ʻOku] lava pē ke hangē e ngaahi talanoa ʻo Sīsuú ko ha matangi mālohi ke fakatupulaki ʻa e tuí ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú” [Neil L. Andersen, “Fai Mai ʻa e Talanoa ʻo Sīsuú,” Liahona, Mē 2010, 108]. Ko e taimi ʻe fehuʻi atu ai hoʻo fānaú, fakakaukau fakalelei ke akoʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. Hangē ko ʻení, kapau ʻe fehuʻi atu ho fānaú, “Teti, ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau lotu aí?” Te ke lava ʻo tali ange, “Ko ha fehuʻi lelei ia. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e taimi naʻe lotu ai ʻa Sīsuú? Ta kiʻi talanoa angé kau ki he ʻuhinga naʻá Ne lotu aí pea mo e anga ʻEne lotú.” (“ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2020, 89)

ʻE lava ke ʻaonga kiate kitautolu ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he palōfita ko Mōsesé ki he ngaahi mātuʻa ʻIsilelí: “Te ke faʻa ako ʻaki [ʻa e ngaahi fekaú] ki hoʻo fānaú, pea te ke talanoa ʻaki ia ʻo ka ke ka nofo ʻi ho falé, pea ʻo ka ke ka ʻalu ʻi he halá, pea ʻo ka ke ka tokoto hifo, pea ʻo ka ke ka tuʻu hake” (Teutalōnome 6:7).

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Sōnasi ʻa e laumālie ʻo e faleʻi ʻa Mōsesé ʻi heʻene akoʻi mai:

ʻĪmisi
Palesiteni Soi D. Sōnasi

Ko e kī ʻe [taha] ki hono tokoniʻi e fānaú ke fakafepakiʻi e angahalá, ko e kamata ke akoʻi kei siʻi ʻi he ʻofa e ngaahi tokāteline tefito ʻo e ongoongoleleí—mei he folofolá, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, kiʻi tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ngaahi hiva Palaimelí, ngaahi himí, mo ʻetau fakamoʻoni fakatāutahá—ʻa ia te ne tataki e fānaú ki he Fakamoʻuí.

Ko hono faʻu ha ʻulungaanga ʻo e lotú, lau folofolá, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo e lotu he ʻaho Sāpaté ke nau angaʻaki, ʻoku tākiekina ia ki he ngaahi ʻulungaanga ʻoku langaki moʻuí, loto lahi mo mālohi—pea ko hono fakalea ʻe tahá, ko e angatonu fakalaumālie. …

Kāinga, puke atu hoʻomou fānau īkí ke ofi—ʻo ofi ʻaupito ke nau sio ki hoʻo tōʻonga fakalotu fakaʻahó mo sio ki hoʻo tauhi hoʻo ngaahi palōmesí mo e fuakavá. “Ko e fānaú ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei, ko ia ʻoange kiate kinautolu ha meʻa lelei ke nau faʻifaʻitaki ki ai” [ʻikai fakahaaʻi e hingoá]. (“Ko ha Toʻu Tangata ʻOku Nau Fakafepakiʻi e Angahalá,” Liahona, Mē 2017, 88–89)

ʻĪmisi
ongomātuʻa ʻokú na ako folofola mo ʻena fānaú
ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke lekooti ai ha ngaahi ʻulungaanga māʻoniʻoni te ke lava ʻo kamata pe hokohoko atu hono fakatupulaki he taimi ní, ʻa ia te ne fakatupulaki hoʻo malava ke ohi hake hoʻo fānaú ʻi he māʻoniʻoní. Ko e hā ha ngaahi founga fakalaumālie ʻokú ke fie fokotuʻu mo ho fāmilí ʻi he kahaʻú?

Konga 3

Ko e hā te u lava ʻo fai kapau ʻe hē ha mēmipa ʻo e fāmilí mei he hala ʻo e ongoongoleleí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

Ko e taha ʻo e loto mamahi fakaʻofa taha ʻe lava ke aʻusia ʻe ha mātuʻa fai tōnunga ʻi Saioné, ko e hē ha taha ʻo e fānaú mei he hala ʻo e ongoongoleleí. Ko e ngaahi fehuʻi “Ko e Hā Hono ʻUhingá?” pe “Ko e hā e fehalaaki ne u fakahokó?” pea mo e “Ko e hā ha founga ʻe lava ke faitokonia e tamasiʻí ʻi he taimí ni?” ʻoku fifili taʻetūkua ki ai e ʻatamai mo e loto ʻo e mātuʻa peheé. (“Mātuʻa faivelengá mo e Fānau Talangataʻá: Ko Hono Paotoloaki ʻo e ʻAmanaki Leleí Lolotonga Hono Ikunaʻi ʻo e Fetaʻemahinoʻakí,” Liahona, Māʻasi. 2014, 28)

ʻĪmisi
Līhai mo Selaia

Naʻe mahino kia Līhai mo Selaia ʻa e loto mamahi ʻoku maʻu ʻi he hē ʻa e fānaú mei he hala ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Nīfai 8:37–38, ʻo kumi ki he founga ne feinga ai ʻa Līhai ke tokoniʻi ʻa Leimana mo Leimiuela hili ʻene mamata ʻi ha mata meʻa-hā-mai ki heʻena fakafisingaʻi ʻa e ʻEikí.

Fakatokangaʻi ʻa e angaʻofa ʻa e malanga pe ako ne fai ʻe Līhai ki heʻene fānaú. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi founga te tau lava ʻo tali kapau ʻoku hē ha mēmipa ʻo e fāmilí mei he hala ʻo e ongoongoleleí:

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

ʻOku faingataʻa ke mahino ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ʻoku foua ai ʻe ha niʻihi ha ngaahi ʻalunga kehe. Ko e lelei taha te tau lava ʻo fai ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení ko hono ʻofaʻi pē mo tali lelei kinautolu, lotu maʻanautolu, mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke ʻiloʻi e meʻa ke fai mo lea ʻakí. Fiefia moʻoni mo kinautolu ʻi heʻenau ngaahi lavameʻá; hoko ko honau kaungāmeʻa pea sio ki heʻenau leleí. ʻOku ʻikai totonu ke tukunoaʻi kinautolu ka ke tauhi hotau vā fetuʻutakí. ʻOua ʻe siʻaki pe fakamāuʻi hala kinautolu. Kei ʻofa pē ʻiate kinautolu! ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá ʻa e faʻa holi e fānaú ke nau foki ki ʻapi ʻi heʻenau fakatokangaʻi honau tūkunga totonú. Kapau ʻe hoko ia ki ho ngaahi ʻofaʻangá , fakafonu homou lotó ʻaki e manavaʻofá, lele kiate kinautolu, pea fāʻofua mo ʻuma kiate kinautolu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tamai ʻo e foha maumau koloá [vakai Luke 15:20].

Ko hono ikuʻangá, ko e moʻui taau, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu ʻo e meʻa ʻokú ke tui ki aí, mo ʻunu ke ofi ange ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻafioʻi pea makupusi hotau ngaahi mamahí mo e kafo lahi tahá, pea te Ne tāpuekina hoʻo ngaahi feinga mo e mateaki ki ho ngaahi ʻofaʻangá ʻo ka ʻikai ʻi he moʻui ko ʻení, ka ʻi he moʻui ka hokó. (“ʻE Mahino Fēfē Kiate Au?,” Liahona, Mē 2019, 8)

ʻĪmisi
ko ha tamai mo ha foha ʻokú na fāʻofua
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe ʻo ha ongomātuʻa angatonu mei he folofolá ne hē haʻana fānau mei he hala ʻo e ongoongoleleí? (Hangē ko ʻení, fakakaukau kia Līhai mo hono ongo foha ko Leimana mo Lēmiuelá pe ko ʻAlamā mo hono foha ko ʻAlamā ko e Siʻí.) Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi tali ʻa e mātuʻa ko ʻení te ne lava ʻo tataki koe ʻi hoʻo tali ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻe ala heé?