2010–2019
Mateuteu ke Maʻu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Mateuteu ke Maʻu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hoko mai ha ngaahi tāpuaki ʻi heʻetau feinga ke fakahoko hotau fatongia fakafoʻituitui ke ako mo ʻofa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku fakautuutu ke lahi ange e fakatefito e ngaahi polokalama mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí, ʻo fakamahino ʻe he ngaahi liliu ne fanongonongo ʻi he ngaahi konifelenisi lahi kimui ní. Kuo ʻosi faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku toe ha meʻa lahi ange ke hoko mai. … Folo hoʻomou foʻi ʻakau vaitaminí. Maʻu ha mohe feʻunga. ʻE fakafiefia.”1

ʻOku ou lotua mo fakaafeʻi e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakakaukau fakataha ki ha ngaahi ola tefito ʻo e ngaahi liliu ʻoku hoko ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí.

Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻoku Fakatefito ʻi he ʻApí mo Poupouʻi ʻe he Siasí

Naʻá ku hoa ngāue mo ʻEletā Kuleiki C. Kulisiteniseni ʻi ha konifelenisi fakatakimuʻa kimuí ni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi ha ongo foʻi fehuʻi faingofua ke fakamamafaʻi ʻaki e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatefito ʻi ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí. Naʻá ne fokotuʻu ke ʻoua te tau foki ki hotau ʻapí hili e ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté mo fehuʻi, “Ko e hā naʻá ke ako he ʻahó ni ʻi he Lotú fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí?” ka ʻoku totonu ke tau fehuʻi ʻi heʻetau ngaahi fakataha ʻi he Siasí, “Ko e hā naʻá ke ako ʻi homou ʻapí he uiké ni, fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí?” ʻOku tokoni kotoa ʻa e tauhi totonu ʻo e Sāpaté, naunau fakalēsoni foʻoú, mo e taimi tēpile ʻo e houalotu kuo liliú ke tau fakatou ako ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau ʻapí mo e lotú.

ʻOku ʻi ai ha fatongia fakafoʻituitui ʻo e mēmipa takitaha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ako mo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí pea mo maʻu ʻi he mafai totonú ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ʻe hanga ʻe he faʻunga ʻo e Siasí ʻo akoʻi pe talamai kiate kitautolu e meʻa kotoa ʻoku tau fie maʻu ke ʻilo mo fai ke tau hoko ai ko ha kau ākonga mateaki mo kātaki ʻi he lototoʻa ki he ngataʻangá.2 Ka, ko hotau fatongia fakatāutahá ke ako e meʻa ʻoku totonu ke tau akó, ke moʻui ʻaki e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonu ke tau moʻui ʻakí, pea mo aʻusia e tuʻunga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau aʻusiá. Pea ko hotau ʻapí ʻa e feituʻu lelei taha ki he ako, moʻui ʻaki, mo aʻusiá.

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá, ʻi heʻene kei siʻí, mei hono fāmilí. Naʻe fakatupu ʻe he feinga ʻa Siosefa ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻOtuá ke ne fekumi ai ki he moʻoní ʻi ha ngaahi kautaha lotu faka-Kalisitiane kehekehe, fakalaulaulotoa lahi e folofolá, mo lotu fakamātoato ki he ʻOtuá. ‘I he foki ‘a e talavou ko Siosefa Sāmita ki hono ʻapí mei he Vao ʻAkau Tapú, hili pē ʻa e hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló, naʻá ne ʻuluaki talanoa mo ʻene faʻeé. ʻI heʻene “falala ki he tafuʻanga afí, naʻe fehuʻi ange ʻe [heʻene] faʻeé pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. Naʻe tali ange [ʻe Siosefa]: ʻʻOua te ke tokanga ki ai, ʻoku sai ʻa e meʻa kotoa pē—ʻoku ou sai pē au.’ Peá [ne] pehē ange leva ki [heʻene] faʻeé, ʻKuó u ʻiloʻi ʻiate au pē.ʻ”3 ʻOku ʻomi ʻe he aʻusia ʻa Siosefá ha sīpinga mālohi lelei ʻo e ako ʻoku totonu ke tau takitaha faʻifaʻitaki ki aí. ʻOku totonu foki ke tau takitaha ako maʻatautolu pē.

Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke hoko ʻEne fānaú ʻo tatau ange mo Ia. ʻI heʻene peheé, ʻokú Ne foaki mai ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke tau tupulaki mo fakalakalaka ai. ʻOku fakautuutu ai hono mahuʻinga ʻetau tukupā ke ako pea mo moʻui fakatatau mo e moʻoní ʻi ha māmani ʻoku “moveuveu”4 pea lahi ange e puputuʻú mo e kovi. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau te tau maʻulotu ʻataʻatā pē mo kau ʻi he ngaahi polokalamá pea .ʻe maʻu kotoa ai e ngaahi fakamaama fakalaumālie pea mo e maluʻi te tau lava ai “ke [tau] faʻa tuʻu ai ʻi he ʻaho ʻo e koví.”5

“ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni.”6 ʻOku tokoni e kau taki ʻo e Siasí, mo e kau faiako ʻoku tataki fakalaumālié pea mo e ngaahi ʻekitivitií ki he feinga fakafoʻituitui mo fakafāmili ke tupulaki fakalaumālié. Pea neongo ʻoku tau fie maʻu tokoni kotoa ke vilitaki atu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ka ko e fatongia taupotu taha ki hono fakatupulaki e mālohinga fakalaumālié mo e lotoʻakí ʻoku hilifaki ia kiate kitautolu takitaha.

Manatuʻi e fakaʻamu ʻa Nīfai ko e foha ʻo e palōfita ko Līhaí ke mamata, fanongo, pea mo ʻilo ʻiate ia pē ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi meʻa naʻe ʻilo ʻe heʻene tamaí ʻi he meʻa-hā-mai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻe mahino e meʻa ne fiemaʻu ʻe Nīfaí pea naʻe tāpuekina ia ʻi heʻene kei siʻí ʻe he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa ʻene “ongomātuʻa leleí.”7 Kae, hangē ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakaʻānaua ke ako mo ʻilo ʻiate ia pē.

Kapau ko e meʻa pē ʻokú ta ʻilo kau kia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻa e meʻa kuo akoʻi mo talamai ʻe he kakaí, pea tā ko e fakavaʻe ʻo ʻeta fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne ngāue nāunauʻia ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku langa ia ʻi he ʻoneʻoné.8 ʻOku ʻikai totonu ke tau fakafalala ʻataʻatā pē pe kole e maama ʻo e ongoongoleleí mei ha kakai kehe—pea naʻa mo kinautolu ʻoku tau ʻofa mo falala ki aí.

Ko e mahuʻinga tahá, naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku fie maʻu ʻe he mēmipa takitaha he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke mahino ʻiate ia pē “ʻa e ngaahi palani mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki heʻetau omi ki māmaní.”9

“Kapau te tau lau mo ako ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo tohi mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá, ʻa e anga ʻo e fetuʻutaki ʻa e tangatá ki he ʻOtuá mo e kau ʻāngeló he kahaʻú, ʻoku kei siʻi ʻaupito pē ʻetau ʻilo ki aí. He ʻikai teitei lava ʻe heʻetau lau ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ki he kakai kehé, pe ko e fakahā naʻe fai kiate kinautolú, ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻilo kānokato ki hotau tuʻungá mo ʻetau fekauʻaki moʻoni mo e ʻOtuá. ʻE toki lava pē ʻo maʻu ha ʻilo ki he ngaahi meʻá ni ʻaki haʻatau aʻusia ʻa e ngaahi ouau ʻa e ʻOtuá kuo fokotuʻu ki he taumuʻa ko iá.10

Ko e malava ko ia ke ikunaʻi ʻa e taumuʻa fakalaumālie maʻongoʻongá ni maʻá e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí, ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito ʻo e fakahoko e ngaahi polokalama mo e ngaahi ʻekitivitī ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fakatefito lahi ange ʻi ʻapi pea poupouʻi ʻe he Siasí ʻi he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Ngaahi Ola ʻo e Ako ʻoku Fakatefito ʻi ʻApí mo Ia ʻoku Poupouʻi ʻe he Siasí

Tuku ke u fakanounouʻi atu ha ngaahi ola tefito ʻe niʻihi ʻo e ako e ongoongoleleí ʻi hono fakatefito ʻi he ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí.

Ko e senitā akoʻanga fakafaifekau māʻolunga tahá ʻoku ʻi hotau ʻapí; ko e fika ua hake ki aí ʻoku tuʻu ia ʻi Polovo, Manila, Mekisikou Siti, pea mo ha ngaahi feituʻu kehe. Ko ʻetau ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate lelei tahá ʻoku totonu ko ʻetau ako ʻi he feituʻu ʻoku tau nofo aí; ko e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻaonga fika uá ʻoku fai ia ʻi hotau ngaahi falelotú.

ʻOku ʻi hotau ngaahi ʻapí he taimí ni ʻa e ngaahi senitā hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ʻi ai foki mo ha poupou makehe ki heʻetau ngāue ki heʻetau hisitōlia fakafāmilí ʻi hotau ngaahi falelotú.

ʻOku hoko e ngaahi kalasi mahuʻinga ʻo e teuteu ki he temipalé ʻi hotau ngaahi ʻapí; ʻe lava foki ke fakahoko ha ngaahi kalasi fakataimi mahuʻinga mo fika ua ki aí ʻo e teuteu ki he temipalé ʻi hotau ngaahi falelotú.

Ko hono ʻai hotau ngaahi apí ko ha maluʻanga ke tau lava ai ʻo “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú”11 ʻoku mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Pea neongo ʻene mahuʻinga e fakatefito ʻo e ako ʻi ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí hotau mālohinga fakalaumālié mo hotau maluʻi he ʻaho ní, ka ʻe toe fuʻu mahuʻinga ange ʻi he kahaʻú.

Ako ʻoku Fakatefito ʻi ʻApí mo Poupouʻi ʻe he Siasí mo e Teuteu ki he Temipalé

Kātaki ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku kaunga ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e “ako ʻoku fakatefito ʻi ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí” ki heʻetau teuteu fakafoʻituituí mo e taau ke maʻu e ngaahi ouau mo e fuakava toputapu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

ʻIo, ʻoku ola lelei taha ʻa e teuteu ki he temipalé ʻi hotau ʻapí. Ka ʻoku taʻepauʻia ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Siasí pe ko e hā ʻoku taau ke nau lea pe ʻikai lea ʻaki fekauʻaki mo e aʻusia ʻi he temipalé mavahe mei he temipalé.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻĒselā Tafu Penisoni ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai e taʻemahino ko ʻení:

“Ko e temipalé ko ha feituʻu toputapu, pea ʻoku toputapu e ngaahi ouau ʻi he temipalé. Koeʻuhí ko ʻene toputapú, ʻoku tau faʻa momou ai ke lea ʻaki ha meʻa kau ki he temipalé ki heʻetau fānaú mo e makapuná.

“Ko hono olá, ʻoku ʻikai ke fakatupulaki ai ʻe ha tokolahi ha holi ke ō ki he temipalé, pea ko e taimi ʻoku nau ō ai ki aí, ʻoku nau fakahoko ia ʻo ʻikai ʻi ai ha mahino ke teuteuʻi kinautolu ki he ngaahi tufakanga mo e ngaahi fuakava ʻoku nau fakahokó.

“ʻOku ou tui ʻe tokoni lelei lahi ʻaupito ha mahino pe ʻilo feʻunga ʻo teuteuʻi hotau toʻu tupú ki he temipalé … [pea] tanumaki ha holi ʻiate kinautolu ke nau fekumi ki honau ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĒpalahame ke maʻu haʻaná.”12

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi fakahinohino ʻe ua ʻe lava ʻo tokoni ke tau maʻu ʻa e mahino totonu naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Penisoní.

Fakahinohino Fika 1. Koeʻuhí ʻoku tau ʻofa he ʻEikí, ʻoku totonu ke tau lea maʻu pē fekauʻaki mo Hono fale toputapú ʻi he loto ʻapasia. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakahā pe fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga makehe fekauʻaki mo e ngaahi fuakava ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé. Pe te tau fakamatalaʻi e fakamatala toputapu ʻoku tau palōmesi ʻi he temipalé ke ʻoua ʻe fakahaá.

Fakahinohino Fika 2. Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí. ʻOku fakahinohino kitautolu ʻe he meʻa kotoa ʻi he temipalé ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Te tau lava ʻo aleaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa tefito ʻo e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e temipalé.

“Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā: “Tau vahevahe mo ʻetau fānaú ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé. Pea tau akoʻi faivelenga mo fakafiemālie ange kinautolu ʻi he ngaahi meʻa te tau lava ʻo lea totonu ʻaki fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e fale ʻo e ʻEikí.”13

ʻI he ngaahi toʻu tangata talu mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, mo hono akoʻi fakaikiiki ʻo e ngaahi taumuʻa fakatokāteline ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻe he kau taki ʻo e Siasí.14 ʻOku ʻi ai ha tānakiʻanga lahi fau ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻi ha ngaahi meʻa kuo paaki, kuo hiki tepi, hiki vitioó, pea mo ha ngaahi founga kehe ke tokoni ke tau ako ai ki he ouau ʻinisitolí, ʻenitaumení, malí, pea mo e ngaahi ouau sila kehé.15 ʻOku toe maʻu foki e fakamatala fekauʻaki mo e muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻaki hono maʻu mo tauhi e ngaahi fuakavá ke tauhi e fono ʻo e talangofuá, fono ʻo e feilaulaú, fono ʻo e ongoongoleleí, fono ʻo e angamaʻá, pea mo e fono ʻo e fakatapuí.16 ʻOku totonu ke maheni e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí mo e ngaahi fakamatala fakaʻofoʻofa ʻoku maʻu ʻi he temples.churchofjesuschrist.org.

ʻĪmisi
temples.churchofjesuschrist.org

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e mahuʻinga ʻo e potupotu tatau ʻi he natula toputapu ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé pea mo e fakamatala mahuʻinga fekauʻaki mo e temipalé ʻa ia kuo pulusi ʻe he Siasí ʻa ia ʻoku tonu, taau, pea mo ʻatā ki he kakaí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻo pehē: “ʻOku ou fokotuʻu atu ke lau ʻe he kāingalotú e ngaahi fakamatala ʻi he Bible Dictionary ʻoku fekauʻaki mo e temipalé, hangē ko e ʻPaníʻFuakaváʼ ʻFeilaulaúmo e ʻTemipalé.’ ʻE ala fie lau ʻe ha taha ʻa e ʻEkesōtosi, vahe 26–29, mo e Levitiko, vahe 8. ʻOku fakamahino ʻe he Fuakava Motuʻá, pea pehē ki he tohi ʻa Mōsesé mo e tohi ʻa ʻEpalahamé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, hono fuoloa ʻo e ngāue fakatemipalé pea mo e natula tuʻuloa ʻo hono ngaahi ouaú.”17

ʻĪmisi
Vitiō Vala Temipale Toputapú

Ko ia ai, tau pehē ʻoku ʻeke atu ho fohá pe ʻofefiné, “Naʻe talamai ʻe ha taha kiate au ʻi he akó ʻoku tui ha faʻahinga vala faikehe ʻi he temipalé. Ko e moʻoni ia?” ʻOku ʻi ai ha foʻi vitiō nounou ʻi he temples.churchofjesuschrist.org ʻoku ui ko e “Vala Temipale Toputapú.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he maʻuʻanga tokoni leleí ni hono pukepuke ʻe he kau tangata mo e kau fafine ʻo e kuonga muʻá ʻa e mūsika toputapú, ngaahi founga kehekehe ʻo e lotú, ngaahi vala fakataipe fakalotú, ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mōihuú ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongo mo e mateaki ki he ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e teuteu ʻoku fakatefito ʻi he ʻapí ki he ngaahi tāpuaki nāunauʻia ʻo e temipalé ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakahinohino tefito mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa hangē ko e foʻi vitiō ko ʻení. ʻOku ʻatā ha fakamatala ʻaonga lahi kiate kimoutolu.18

Ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí,19 ʻe tāpuekina ʻaki kitautolu ha mahino ke tau maʻu ʻi hotau ʻapí ʻa e potupotu tatau ʻoku fie maʻu ʻi he meʻa ʻoku taau pe ʻikai taau ke aleaʻi fekauʻaki mo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé.

Palōmesí mo e Fakamoʻoní

ʻOku ou fakakaukau hangehangē ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻe fifili pe ʻe lava ʻe hoʻo ako ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatefito ʻi he ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí. Mahalo ko koe pē ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ʻi homou ʻapí, pe ʻikai ke poupou ho malí, pe ko koe pē ʻoku tauhi e fānaú, pe ʻokú ke nofo toko taha pē ko ha taha Siasi kuó ke vete malí, mo ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e kaunga ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení kiate koé. Mahalo ko ha husepāniti mo e uaifi kimoua ʻokú mo fesiofaki pea fehuʻia, “Te ta lava nai ʻo fai ʻeni?”

ʻIo, te mo lava ʻo fai ʻeni! ʻOku ou palōmesi atu ʻe taumalingi atu e ngaahi tāpuaki fakamālohiá pea ʻe hā ia ʻi hoʻomo moʻuí. ʻE ʻoatu e ngaahi faingamālie. ʻE ulo ʻa e māmá. ʻE tupulaki hoʻomo malava ke vilitaki lototoʻa mo faʻa kātakí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hoko mai ha ngaahi tāpuaki fetongi ʻi heʻetau feinga ke fakahoko hotau fatongia fakafoʻituitui ke ako mo ʻofa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Te tau lava moʻoni ʻo “teuteu [ʻa kitautolu] ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga kotoa pē.”20 ʻOku ou palōmesi mo fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.