2010–2019
ʻE Mahino Fēfē Kiate Au?
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


ʻE Mahino Fēfē Kiate Au?

ʻI heʻetau fekumi fakamaatoato, fakamamafaʻi, mo ʻosikiavelenga ke ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea akoʻi ia ki he niʻihi kehé, ʻe malava e ngaahi akonaki ko ʻení ʻo liliu ʻa e ngahai lotó.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e fiefia lahi moʻoni ke toe fakataha ʻi heni mo kimoutolu ʻi he konifelenisi lahi maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻo hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. ʻOku ou fakamoʻoni atu te tau maʻu e faingamālie ke fanongo ki he leʻo ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi akonaki ʻa kinautolu ʻe lotu, hiva, mo lea ki he ngaahi fiemaʻu ʻo hotau kuongá ʻi he konifelenisi ko ʻení.

Hangē ko hono lekooti ʻi he tohi ʻa Ngāué, naʻe akoʻi ʻe he faifekau ko Filipé ʻa e ongoongoleleí ki ha tokotaha ʻItiopea ko ha ʻiunoke, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngaahi koloa kotoa ʻa e kuini ʻo ʻItiopeá.1 Lolotonga haʻane foki mei ha moihū ʻi Selusalema, naʻá ne lau e tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻI hano ueʻi mālohi ia ʻe he Laumālié, ne fakaofi mai ʻa Filipe kiate ia ʻo ne pehē ange “ʻOkú ke ʻilo hono ʻuhinga ʻo ia ʻokú ke laú?

“Pea pehē ʻe [he ʻiunoké], Te u ʻilo fēfē, ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohino au ʻe ha tangata? …

“Pea mafaʻa ʻa e ngutu ʻo Filipé, ʻo ne kamata ʻi he tohi ko iá, ʻo malanga ʻaki ʻa Sīsū kiate ia.”2

Ko e fehuʻi ko ʻeni ne fai ʻe he tangata ʻItiopeá ko ha fakamanatu ia ʻo e fatongia fakalangi ʻoku tau maʻu ke fekumi, ke ako mo fefaiakoʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.3 Ko hono moʻoní ʻoku tau faʻa hangē ko e ʻItiopeá ʻi hono ako mo akoʻi e ongoongoleleí—ʻoku tau fiemaʻu ha tokoni ʻa ha faiako faivelenga mo ueʻi fakalaumālie, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hangē ko Filipé—ʻoku fie maʻu ke tau akoʻi mo fakamālohia e niʻihi kehé ʻi heʻenau fepōtalanoaʻakí.

Ko ʻetau taumuʻa ʻi heʻetau fekumi ke ako pea akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kuopau ke tau fakatupulaki e tui ki he ʻOtuá mo ʻEne palani fakalangi ʻo e fiefiá pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí pea aʻusia ʻa e ului moʻoní. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he tupulaki ʻo e tuí mo e uluí pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ke fakamālohia ʻetau holi ke muimui ʻia Sīsuú pea fakatupu ha liliu fakalaumālie moʻoni ʻiate kitautolu—ko hono toe fakalea ʻe tahá, ko hono liliu kitautolu ki ha tangata foʻou, hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he kakai ʻo Kolinitoó.4 ʻOku ʻomai ʻe he liliu ko ʻení ha fiefia, lavameʻa lahi ange mo e moʻui lelei pea tokoniʻi kitautolu ke pukepuke ha taumuʻa ʻoku taʻengatá. ʻIkai ko e meʻa tonu ʻeni ne hoko ki he ʻiunoke ʻItiopeá hili ʻene ako ki he Fakamoʻuí pea ului ki Heʻene ongoongolelei? ʻOku pehē ʻe he folofolá naʻá ne “fononga ia ʻi hono halá kuo fiefia.”5

ʻOku ʻikai foʻou ʻa e fekau ko ia ke ako mo fefaiakoʻaki e ongoongolelei; kuo toutou fakaongo mai ia talu mei he kamataʻanga e hisitōlia e faʻahinga ʻo e tangatá.6 ʻI ha taimi ʻe taha, lolotonga e ʻi he potu tokalelei ʻo Mōapé ʻa Mōsese mo hono kakaí, ki muʻa pea nau hū ki he fonua ʻo e talaʻofá, ne ueʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne naʻinaʻi ki hono kakaí kau ki honau fatongia ke ako e ngaahi fekau mo e fuakava kuo nau maʻu mei he ʻEikí pea ke akoʻi kinautolu ki honau hakó,7 ʻa ia ko honau tokolahi kuo teʻeki ke nau aʻusia fakataautaha e kolosi ʻi he Tahi Kulokulá pe fakahā ʻa ia naʻe foaki ʻi he Moʻunga Sainaí.

Naʻe naʻinaʻi ʻa Mōsese ki hono kakaí ʻo pehē:

“Pea ko ʻeni ʻe ʻIsileli, ke ke tokanga ki he ngaahi tuʻutuʻuní, mo e ngaahi fakamāú, ʻa ia ʻoku ou ako ʻaki kiate kimoutolú, ke mou fai ia, koeʻuhí ke mou moʻui, pea ʻalu ʻo maʻu ʻa e fonua ʻa ia ʻoku foaki ʻe [he ʻEikí] ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamaí kiate kimoutolú. …

“… Ako ʻaki ia ki homou ngaahi fohá, pea ki he fānau ʻa ho ngaahi fohá.”8

Ne aofangatuku ʻe Mōsese ʻaki ʻene pehē, “Ko ia ke ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuní, mo ʻene ngaahi fekaú, ʻa ia ʻoku ou fekau ai kiate koe he ʻaho ní, koeʻuhí ke hoko ʻa e lelei kiate koe, pea mo hoʻo fānaú kimui ʻiate koe, pea koeʻuhí ke ke fakatolonga ai ho ngaahi ʻahó ʻi māmani, ʻa ia ʻoku foaki kiate koe ʻe [he ʻEikí] ko ho ʻOtua ʻo taʻengata.”9

Kuo toutou fakahinohino mai e kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻoku fie maʻu ke tau ohi hake ha fāmili “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa e ʻEikí”10 pea “ʻi he maama mo e moʻoni.”11 Ne toki pehē ʻe Palesiteni Nalesoni kimuí ni, “ʻI he kuonga ko ʻeni ʻoku lakuʻalofia ai e angaʻulí mo e ponokalafí, ʻoku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú ʻi he mahuʻinga ʻo e ʻOtuá [mo Sīsū Kalaisi] ʻi heʻenau moʻuí.”12

Kāinga, ko e fakatokanga ʻa hotau palōfita ʻofeiná ko ha toe fakamanatu ia ʻo hotau fatongia fakafoʻituitui ke fekumi ke ako pea ke akoʻi hotau ngaahi fāmilí ʻoku ʻi ai ha Tamai Hēvani ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea kuó Ne faʻu ha palani fakalangi ʻo e fiefiá ki Heʻene fānaú; ko Sīsū Kalaisi Hono ʻAló, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní; pea ʻoku maʻu e fakamoʻuí ʻi he tui ki Hono huafá.13 ʻOku fie maʻu ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe ala tokoniʻi ai kitautolu fakafoʻituitui mo fakafāmili ke tohitongi ha ngaahi meʻa fakalaumālie ʻi hotau lotó pea tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻi heʻetau tuí.14

Mahalo te ke manatuʻi e muimui ha ongo ākonga ʻa Sione Papitaiso ʻia Sīsū Kalaisi hili ʻena fanongo ki hono fakamoʻoniʻi ʻe Sione ko Sīsū ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá, ko e Mīsaiá. Naʻa nau tali ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke “haʻu ʻo mamata”15ʻo na nonofo mo Ia ʻi he ʻaho ko iá. Ne na ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Mīsaiá, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, peá na muimui kiate Ia ʻi he toenga ʻo ʻena moʻuí.

Hangē ko ia, ʻi heʻetau tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá,” ʻoku fie maʻu ke tau nofo ʻiate Ia, fakaʻutumauku ʻi he folofolá, fiefia ʻi ai, ako ʻEne tokāteliné, pea feinga ko ia ke moʻui ʻi he founga naʻá Ne moʻui ʻakí. Ko e toki taimi ia te nau ʻilo ai Ia, ko Sīsū Kalaisi, pea fakatokangaʻi Hono leʻó pea ʻilo ʻi heʻetau haʻu kiate Ia mo tui kiate Iá, he ʻikai ʻaupito te tau fiekaia pe fieinua.16 Te tau malava ʻo ʻilo maʻu pē ʻa e moʻoní, hangē ko ʻene hoko ki he ongo ākonga ʻe toko ua naʻá na feʻao mo Sīsū ʻi he ʻaho ko iá.

Kāinga, he ʻikai hoko noa pē ia. ʻOku ʻikai ko ha meʻa faingofua ʻa hono fakafenāpasi kitautolu ki he takiekina faka-ʻOtua maʻolunga tahá; ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e lotu ki he ʻOtuá pea ako ki he founga ʻo hono fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau te tau fai ia, ʻoku ou palōmesi ʻe ʻomai ʻe he takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ki hotau lotó mo e ʻatamaí pea te tau fakamoʻoniʻi ia,17 pea akoʻi ʻa e meʻa kotoa.18

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e fehuʻi ʻa e tangata ʻItiopeá, “Te u [maʻu] fēfē [e mahinó] ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohino au ʻe ha tangata?” ʻi he puipuituʻa ʻo hotau fatongia fakafoʻituitui ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo tau akó. Hangē ko ia ne aʻusia ʻe he ʻItiopeá, naʻá ne fakahoko ʻa e moʻoni naʻá ne ako meia Filipé. Naʻá ne kole ke papitaiso. Naʻá ne ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.19

Kāinga, ʻoku totonu ke hoʻata meiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau ako mo akoʻí. ʻOku fie maʻu ke tau fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi he anga ʻo ʻetau moʻuí. Ko e faiako lelei tahá ko ha taha tā sīpinga lelei. ʻOku malava ʻo liliu e loto ʻo kinautolu ʻoku tau akoʻí ʻi heʻetau akoʻi ha meʻa ʻoku tau moʻui ʻaki. Kapau ʻoku tau holi ke mataʻikoloa fiefia ʻaki ʻe he kakaí e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetolo mo e palōfita moʻuí, pe ko e fāmlí pe ʻikai, ʻoku fie maʻu ke nau mamata ʻoku hoko ia ko ha fiefiaʻanga ʻo hotau laumālié. ʻOku pehē pē, kapau ʻoku tau fie maʻu ke nau ʻilo ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfitá, tangata kikité mo e tangata ma‘u fakahā ʻo hotau kuongá, ʻoku fie maʻu ke nau vakai mai ʻoku hiki hotau nimá ʻo poupouʻi ia pea fakatokangaʻi ʻoku tau muimui ki heʻene ngaahi akonaki ueʻi fakalaumālié. Hangē ko e lea ʻiloa ʻa e kau ʻAmeliká ʻoku pehē, “ʻOku leʻo lahi ange e tōʻongá ʻi he leá.”

Mahalo ʻoku fehuʻi loto pē hamou niʻihi he momeniti ko ʻení ʻo pehē, “ʻEletā Soalasi, kuó u fai kotoa e ngaahi meʻá ni pea muimui fakafoʻituitui mo fakafāmili ki he sīpinga ko ʻení, ka ko e meʻapangó, he kuo fakamamaʻo ha niʻihi hoku ngaahi kaungāmeʻá mo ha niʻihi ʻoku ou ʻofa ai mei he ʻEikí. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí?” Kiate kimoutolu ʻoku mou lolotonga fekuki he taimí ni mo e ongoʻi lotomamahí, faingataʻaʻiá, pea mahalo mo e fakaʻiseʻisa, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai mole ʻaupito ʻa hotau ʻofaʻangá he ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻu ʻoku nau ʻi aí pea ʻokú Ne tokangaʻi ʻa kinautolu. Manatuʻi, ko ʻEne fānau foki kinautolu!

ʻOku faingataʻa ke mahino ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ʻoku foua ai ʻe ha niʻihi ha ngaahi ʻalunga kehe. Ko e lelei taha te tau lava ʻo fai ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení ko hono ʻofaʻi pē mo tali lelei kinautolu, lotu maʻanautolu, mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke ʻiloʻi e meʻa ke fai mo lea ʻakí. Fiefia moʻoni mo kinautolu ʻi heʻenau ngaahi lavameʻá; hoko ko honau kaungāmeʻa pea sio ki heʻenau leleí. ʻOku ʻikai totonu ke tukunoaʻi kinautolu ka ke tauhi hotau vā fetuʻutakí. ʻOua ʻe siʻaki pe fakamāuʻi hala kinautolu. ʻOfa pē ʻiate kinautolu! ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá ʻoku faʻa holi e fānaú ke nau foki ki ʻapi ʻi heʻenau fakatokangaʻi honau tūkunga totonú. Kapau ʻe hoko ia ki ho ngaahi ʻofaʻangá , fakafonu homou lotó ʻaki e manavaʻofá, lele kiate kinautolu, pea fāʻofua mo ʻuma kiate kinautolu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tamai ʻa e foha maumau koloá.20

Ko hono ikuʻangá, ko e moʻui taau, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu ʻo e meʻa ʻokú ke tui ki aí, mo ʻunu ke ofi ange ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻafioʻi pea makupusi hotau ngaahi mamahí mo e kafo lahi tahá, pea te Ne tāpuekina hoʻo ngaahi feinga mo e mateaki ki hoʻo ngaahi ʻofaʻangá ʻo ka ʻikai ʻi he moʻui ko ʻení, ʻe ʻi he moʻui ka hokó. Manatuʻi maʻu pē ʻe kāinga, ko e ʻamanaki leleí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻo e ongoongoleleí.

Kuó u mātā ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku ngāue ʻi he Siasí, ha kāingalotu kuo nau toutou moʻui ʻaki e ngaahi tefiitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko ha meʻa eni ne hoko ki ha faʻē taautaha te u ui ko “Mele”. Naʻe fakamamahi moʻoni e meʻa ne foua ʻe Mele ha vete-mali. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Mele ʻe fakalaumālie ʻa ʻene fili mahuʻinga taha maʻa hono fāmilí. ʻE kei hokohoko atu nai e mahuʻinga kiate ia ʻa e lotú, ako folofolá, ʻaukaí, mo e maʻulotú mo e ʻalu ki he temipalé?

Naʻe faivelenga maʻu pē ʻa Mele, pea ʻi he taimi matuʻaki mahuʻinga ko iá, naʻá ne fakakaukau ke pikitai ki he meʻa naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoní. Naʻá ne maʻu ha mālohi ʻi he “Ko e Fāmilí Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ʻa ia ʻoku ʻakoʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo kau ai ʻa e ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea ke akoʻi kinautolu ke tauhi maʻu pē ʻa e ngahai fekau ʻa e ʻOtuá.21 Naʻá ne fekumi maʻu pē ki he ngaahi tali mei he ʻEikí pea vahevahe ia mo ʻene fānau ʻe toko faá ʻi he taimi faka-fāmili kotoa pē. ʻOku nau aleaʻi maʻu pē ʻa e ongoongoleleí pea fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi aʻusiá mo e fakamoʻoní.

Neongo e mamahi ne nau fouá, ka ne fakatupulaki ʻe heʻene fānaú e ʻofa ki he ongoongolelei ʻa Kalaisí mo ha holi ke ngāue mo vahevahe ia mo e niʻihi kehé. Naʻe ngāue fakafaifekau taimi-kakato faivelenga honau toko tolu, pea ʻoku lolotonga ngāue ʻa e siʻisiʻi tahá ʻi Saute ʻAmelika. Ne vahevahe ʻe hono ʻofefine lahí, ʻoku ou ʻiloʻi lelei, ʻa ia kuó ne mali mo mālohi ʻene tuí ʻo pehē, “Ne ʻikai pē ke u teitei ongoʻi ne ohi toko taha kimautolu ʻe he fineʻeikí he naʻe faʻa ʻi ʻapi maʻu pē ʻa e ʻEikí. ʻI heʻene vahevahe mo kimautolu ʻene fakamoʻoni kiate Iá, ne kamata ke mau tafoki kiate Ia mo ʻemau ngaahi fehuʻí. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ko ʻene ʻai ke mahuʻingamālie ʻa e ongoongoleleí.”

ʻE kāinga, naʻe malava ʻa e faʻē ko ʻení ʻo fakatefito hono ʻapí ʻi he ako fakalaumālié. Hangē ko e fehuʻi ne fai ʻe he tangata ʻItiopeá, ne faʻa fehuʻi loto pē ʻe Mele kiate ia, “ʻE founga fēfē ha ako ʻeku fānaú ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohinoʻi kinautolu ʻe ha faʻē?”

Siʻoku ngaahi hoa ngāue ʻi he ongoongoleleí, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻi heʻetau akoʻi fakamātoato, lotoʻaki, fakamamafaʻi mo ʻosikiavelenga ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea akoʻi ia ki he niʻihi kehé ʻaki e taumuʻa moʻoni pea ʻi he takiekina ʻo e Laumālié, ʻe malava ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ʻo liliu e ngaahi lotó pea ueʻi ha holi ke moʻui fakatatau ki he ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Ko Ia ʻa e Huhuʻi, pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne tataki Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfita, tangata kikite, mo e kau tangata ma‘u fakahaá. ʻOku ou toe fakamoʻoni atu kiate kimoutolu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ne ʻofaʻi kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau foki hake ki Hono ʻaó—kotoa kitautolu. ʻOkú Ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ‘ení, ‘i he huafa toputapu ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.