2010–2019
Ko ha ʻApi ʻOku ʻAfio ai e Laumālie ʻo e ʻEikí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Ko ha ʻApi ʻOku ʻAfio ai e Laumālie ʻo e ʻEikí

Te ke maʻu ʻa e fiefia lahi tahá mei hoʻo feinga ke ʻai ho ʻapí ke hoko ko ha feituʻu ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ha feituʻu ʻoku fonu ʻi he ʻofa.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ʻi hono fakaafeʻi au ke u lea atu kiate kimoutolu ʻi he Konifelenisi Lahi Fakataʻu hono 189 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he ʻahó ni ʻi he 1830, ne fokotuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e Siasí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻEikí. Ne fokotuʻu ia ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ofi ki Feieti ʻi Niu ʻIoke. Ne toko ono pē e kau mēmipá pea mo ha kakai kehe ʻe toko 50 ne nau ʻi ai he ʻaho ko iá.

Neongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo e meʻa ne lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefá pe ko hono fōtungá heʻene tuʻu ʻi muʻa ʻi he kiʻi kulupu ko iá, ka ʻoku ou ʻiloʻi e ongo ʻa e kakai tui ko iá kia Sīsū Kalaisí. Ne nau ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní, pea nau ongoʻi ʻoku nau ʻi ha feituʻu māʻoniʻoni. Ne nau ongoʻi moʻoni ʻoku nau taha pē.

ʻOku tau fie maʻu kotoa e faʻahinga ongo fakaofo ko iá ʻi hotau ngaahi ʻapí. Ko ha faʻahinga ongo ia ʻoku haʻu mei ha “loto fakalaumālie” ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Paulá.1

Ko ʻeku taumuʻa he ʻaho ní ke akoʻi e meʻa ʻoku ou ʻilo ki he anga ʻetau lava ke maʻu lahi ange e ongo ko iá pea fakaafeʻi ia ke tolonga ʻene nofo ʻi hotau ngaahi fāmilí. ʻOku mou ʻiloʻi pē mei he meʻa kuo mou aʻusiá, ʻoku ʻikai ke faingofua hono fai iá. Kuo pau ke mapuleʻi e fakafekikí, hikisiá, mo e angahalá. Kuo pau ke haʻu ki he loto hotau fāmilí e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

Ne ʻiloʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi, Līhai mo Sēlai, mo e ngaahi mātuʻa kehe mei he folofolá ko ha meʻa faingataʻa ia. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi sīpinga fakalotolahi ki he fiefia tuʻuloa ʻi he fāmilí mo e ʻapí ke ne fakafiemālieʻi kitautolu. ʻOku hanga ʻe he ngaahi sīpinga ko iá ʻo ʻai ke tau ʻilo e founga ʻe lava ke hoko mai ia kiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku mou manatu ki he fakamatala mei he 4 Nīfaí:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.

“Pea naʻe ʻikai ha ngaahi femehekaʻaki, pe ngaahi fetēleni, pe ngaahi maveuveu, pe ngaahi feʻauaki, pe ngaahi loi, pe ngaahi fakapō, pe ha faʻahinga holi kovi ʻe taha; pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

“Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau kaihaʻa, pe kau fakapō, pea naʻe ʻikai foki ke ʻi ai ha kau Leimana, pe ha faʻahinga kakai kehe ʻe taha; ka naʻa nau taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

“Pea hono ʻikai ke monūʻia ʻa kinautolu! He naʻe tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi ngāue kotoa pē; ʻio, naʻe tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi ʻa kinautolu ʻo aʻu ki he ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe teau mā hongofulu; pea kuo pekia ʻa e ʻuluaki toʻu tangata meia Kalaisi, pea naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi hono kotoa ʻo e fonuá.”2

ʻOku mou ʻilo pē naʻe ʻikai ke tolonga fuoloa e taimi fiefia ko iá. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he 4 Nīfaí ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e hōloa fakalaumālie ʻi he kulupu ʻo e kakai lelei ko ʻení. Ko ha sīpinga ia kuo hā he ngaahi kuongá ʻi he kakaí kotoa, ʻi he ngaahi haʻofanga lotú, ka ko e meʻa fakamamahi tahá ko ʻene hoko he ngaahi fāmilí. ʻI hono ako e sīpinga ko iá, ʻe lava ke tau sio ki ha founga ke tau maluʻi mo fakatupulaki ai e ngaahi ongo ʻo e ʻofá ʻi hotau fāmilí.

Ko e sīpinga ʻeni ʻo e hōloa fakalaumālie ne ʻasi hili ha taʻu ʻe 200 ʻo e moʻui he melino haohaoa ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí:

Ne hū māmālie mai e hikisiá.

Ne ʻikai ke toe fai e fevahevaheʻaki ʻa e kakaí.

Ne kamata ke nau fakatuʻutuʻunga kinautolu ʻo fakatatau ki honau tuʻunga fakasōsiale mo fakaʻekonōmiká.

Ne kamata ke hōloa ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Ne kamata ke nau taaufehiʻa.

Ne kamata ke nau fakahoko e faʻahinga angahala kotoa pē.

ʻE fakatokangaʻi vave ʻe he mātuʻa tokangá e ngaahi fakaʻilonga ko iá ʻi he taimi ʻe ʻasi ai ʻi he kau mēmipa honau fāmilí. Ko hono moʻoní, te nau hohaʻa. Ka te nau ʻiloʻi ko hono tupuʻangá ko e tākiekina ʻa Sētané, ʻa ia ʻoku feinga ke tataki hifo e kakai leleí ki he hala ʻo e angahalá pea mole ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE mahino ki he mātuʻa potó ko e faingamālié ʻoku maʻu ia ʻi hono tataki takitaha e fānaú mo kinautolu, ke nau tali kakato ange e fakaafe ʻa e ʻEikí ke haʻu kiate Iá.

Mahalo he ʻikai ke fuʻu ola lelei hono feingaʻi e fānaú ke fakatomalá, koeʻuhí ko e hikisiá. Mahalo te ke feinga ke fakalotoʻi ki he fānaú ke nau vahevahe loto fiemālie e meʻa ʻoku nau maʻú. Te ke lava ʻo kole kiate kinautolu ke taʻofi ʻenau ongoʻi ʻoku nau lelei ange ʻi ha taha he fāmilí. Pea ʻe aʻu ki he tuʻunga ne fakamatalaʻi ʻo pehē “Ne kamata ke holo ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.”

Ko e tali ia ki hono tataki ho fāmilí ke fakatupulaki e tui kia Kalaisí ʻokú ke fie maʻu ke nau ʻi aí—pea ke ke ʻi ai foki mo koé. ʻI hoʻo tokoniʻi ke nau tupulaki ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi ko honau Huhuʻi ʻofá, te nau maʻu leva ha holi ke fakatomala. ʻI heʻenau fai iá, ʻe kamata leva ke fetongi ʻe he loto fakatōkilalo e hikisiá. ʻI he kamata ke nau ongoʻi e meʻa ne foaki ange ʻe he ʻEikí maʻanautolú, te nau loto leva ke foaki lahi ange. ʻE holo leva e feʻauʻauhi ki ha tuʻungá pe fie ʻiloá. ʻE fetongi leva ʻe he ʻofá ʻa e tau fehiʻá. Pea ʻe toki aʻu leva ki he tuʻunga te nau hangē ai ko e kakai ne fakaului ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, ʻo maʻu e holi ke failelei ʻo fakamālohia ai kinautolu ki hono fakafepakiʻi e fakatauele ke faiangahalá. Ne fakamoʻoniʻi ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻa e ʻikai ke nau toe maʻu ha holi ke fai kovi.3

Ko hono langaki ko ia e tuí kia Sīsū Kalaisí ko e kamataʻanga ia hono liliu e hōloa fakalaumālie ʻi ho fāmilí mo homou ʻapí. ʻE laka ange hono ʻomi ʻe he tui ko iá e fakatomalá ʻi haʻo malangaʻi e kovi ʻo e fakaʻilonga takitaha ʻo e hōloa fakalaumālié.

Ko e meʻa lelei taha ke ke faí ko hoʻo tataki ʻaki e tā sīpinga. Kuo pau ke sio e kau mēmipa ʻo e fāmili mo e niʻhi kehé ʻokú ke tupulaki he tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. Kuo toki fakahoko atu ha tokoni maʻongoʻonga. Kuo tāpuekina e ngaahi mātuʻa ʻi he Siasí ʻaki ha naunau fakalēsoni kuo tataki fakalangi maʻá e ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí. ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi iá, te ke langaki hoʻo tuí mo e tui hoʻo fānaú ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Tupulaki ʻi he Tuí

Kuo tupulaki hoʻo tui ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo muimui ki he fokotuʻu ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke toe lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea naʻá ne fakamatalaʻi e Fakamoʻuí. Ne tupulaki ange hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku hangē ko ha fuʻu ʻakau foʻoú, ʻe lava ke vaivai e faʻahinga tui pehē kia Sīsū Kalaisí, tukukehe kapau te ke loto moʻoni ke hokohoko atu hoʻo fakalaulaulotó mo e lotu fakalahi ia.

Mahalo he ʻikai ke muimui kotoa e kau mēmipa ho fāmilí ki hoʻo sīpinga ʻo e tupulaki ʻi he tuí. Ka ke maʻu ha fakalotolahi mei he aʻusia ʻa ʻAlamā ko e Siʻí. ʻI heʻene fie maʻu moʻoni ke fakatomala mo fakamolemoleʻi ia, naʻá ne manatu ki he tui ʻene tamaí kia Sīsū Kalaisí. Mahalo ʻe manatu hoʻo fānaú ki hoʻo tui ki he Fakamoʻui ʻi he taimi te nau fuʻu fie maʻu ai ke fakatomalá. Ne fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ha faʻahinga momeniti pehē:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē lolotonga hoku fakamamahiʻi peheʻi ʻi he mamahi lahí, ʻi he tauteaʻi au ʻi he manatu ki heʻeku ngaahi angahala lahí, vakai, naʻá ku manatuʻi foki ʻeku fanongo ki ha kikite ʻa ʻeku tamaí ki he kakaí ʻo kau ki he hāʻele mai ha tokotaha ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko ha ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke ne fai ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní.

“Ko ʻeni, ʻi he nofo ʻi hoku ʻatamaí ʻa e fakakaukau ko ʻení, naʻá ku tangi ʻi hoku lotó: ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au, ʻa ia ʻoku ou ʻi he ʻahu ʻo e mamahí, pea kuo takatakai ʻiate au ʻa e ngaahi sēini taʻengata ʻo e maté.

“Pea ko ʻeni, vakai, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai te u toe manatuʻi ʻa hoku ngaahi mamahí; ʻio, naʻe ʻikai ke toe tauteaʻi hoku lotó ʻi heʻeku manatu ki heʻeku ngaahi angahalá.”4

Lotu ʻi he ʻOfa

Makehe mei hoʻo sīpinga ʻo e tupulaki ʻi he tuí, ʻe lava ke hoko hoʻomou lotu fakafāmilí ko ha konga mahuʻinga ia hono ʻai ke hoko e ʻapí ko ha potu toputapú. ʻOku faʻa fili maʻu pē ha tokotaha ke ne fai e lotu ʻa e fāmilí. ʻI he mahino lelei ko e lotu ki he ʻOtuá ʻo fakafofongaʻi kotoa kinautolu ʻoku tūʻulutui mo fakafanongó, ʻe tupulaki leva e tuí ʻi he taha kotoa pē. ʻE lava ke nau ongoʻi hono fakahaaʻi ʻo e ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻI hono fakahaaʻi ʻe he tokotaha lotú ʻa kinautolu ʻoku tūʻulutui ʻi he siakale lotú pea ʻoku nau faingataʻaʻiá, ʻe ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻoku ʻofaʻi ia pea pehē ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí.

Neongo ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai ke nau nofo ʻi ʻapi, ʻe lava ke hanga ʻe he lotú ʻo langaki e ngaahi fehokotaki ʻo e ʻofá. ʻE malava ke tokoni e lotu fakafāmilí ki ha tapa pē ʻo e māmaní. Kuo tuʻo lahi haʻaku ʻiloʻi ne lotua ʻi he taimi tatau ʻe ha taha ʻo e fāmilí ʻoku mamaʻo mei ʻapi ʻa e meʻa tatau ne u koleá. ʻE lava ke fakalahi e lea angamaheni ʻoku pehē “Ko e fāmili ʻoku nau lotu fakatahá te nau vāofi ange” pea ʻe lava ke fakalahi ia “Ko e fāmili ʻoku nau lotu fakatahá ʻoku nau taha, neongo ʻoku nau vāmamaʻo.”

Akoʻi Kei Taimi e Fakatomalá

Koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke tau haohaoa pea faʻa vave e lavea e ngaahi lotó, ʻe toki lava pē ke hoko e ngaahi fāmilí ko ha hūfangaʻanga toputapu ʻi heʻetau fakatomala kei taimi mo fakamātoato. ʻE lava ke fokotuʻu ʻe he mātuʻá ha sīpinga. ʻE lava ke fakatomalaʻi vave mo fakamātoato e ngaahi lea fakatupu laveá pe fakakaukau taʻe ʻofá. ʻE lava ke faitoʻo ha kafo mo fakaafeʻi fakatouʻosi mai e fakamolemolé mo e ʻofá ʻe he kiʻi foʻi lea faingofua ko e “Kātakiʻi muʻa au.”

Ne hoko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha sīpinga ia kiate kitautolu ʻi he taimi ne fefaʻuhi ai mo e ngaahi ʻohofi fakamamahí pea mo e kau lavakí. Naʻe vave ʻene fakamolemoleʻí kinautolú neongo ʻene ʻiloʻi ʻe toe ʻohofi pē ia ʻe he kau fakatangá. Naʻá Ne kole ha fakamolemole pea naʻá ne foaki tauʻatāina ia. 5

Fakatupulaki e Laumālie ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe loto moʻoni e ngaahi foha ʻo Mosaiá ke ‘oatu e ongoongoleleí ki he taha kotoa pē. Ne maʻu e holi ko ʻení mei heʻenau aʻusia fakataautaha ʻi he fakatomalá. Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakakakau atu ki ha faingataʻaʻia ha tokotaha mei he nunuʻa ʻo e angahalá ʻo hangē ko kinautolú. Ko ia ne nau fehangahangai mo ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fakafisingaʻi, faingataʻaʻiá, mo e fakatuʻutāmakí ke ʻave e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki honau ngaahi filí. Ne nau maʻu e fiefia ʻi he niʻihi tokolahi ne fakatomala mo aʻusia e fiefia ʻo e fakamolemole ʻo fakafou ʻif he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻE tupulaki e holi e kau mēmipa hotau fāmilí ke vahevahe e ongoongoleleí ʻi heʻenau ongoʻi e fiefia ʻo e fakamolemolé. ʻE lava ke hoko ia ʻi heʻenau fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá he taimi ʻoku nau maʻu ai e sākalamēnití. ʻE tupulaki e laumālie ʻo e ngāue faifekaú ʻi hotau ʻapí pea ʻe ongoʻi ʻe he fānaú mo e mātuʻá e fiefia ʻo e fakamolemolé ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití. ʻI heʻenau tā e sīpinga ʻo e ʻapasiá, ʻe fakatou lava e mātuʻá mo e fānaú ʻo fetokoniʻaki ke ongoʻi e fiefia ko iá. ʻE lava ke ope atu e fiefia ko iá ʻi hono liliu hotau ngaahi ʻapí ko ha senitā akoʻanga fakafaifekau. Mahalo he ʻikai ke ngāue fakafaifekau kotoa, ka ʻe ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻa e holi ke vahevahe e ongoongoleleí, ʻo ne ʻomi kiate kinautolu e ongoʻi fakamolemolé mo e nongá. Pea neongo pe ʻokú ke lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato pe ʻikai, ʻe ongoʻi fiefia e taha kotoa ʻi hono ʻoatu e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé.

ʻAlu ki he Temipalé

Ko e temipalé ʻa e feituʻu lelei taha ki he mātuʻá mo e fānaú fakatouʻosi ke nau maʻu ai e ongo mo e ʻofa ki he ngaahi feituʻu fakalangí. ʻOku moʻoni ʻaupito ʻeni he taimi ʻoku kei iiki ai e fānaú. ʻOku fāʻeleʻi mai e fānaú mo e Maama ʻo Kalaisí. Naʻa mo e pēpeé te ne ongoʻi e toputapu ʻo e temipalé. Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e mātuʻá heʻenau fānau īkí, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he temipalé e ʻamanaki lelei ke nau maʻu ʻenau fānaú ʻi he ʻofa ʻi honau fāmili taʻengatá—ke tuputupuʻa.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ʻi ai ha laʻitā ʻo e temipalé ʻi homou ngaahi ʻapí. ʻI hono langa e ngaahi temipale ʻi he māmaní, ʻoku malava ai ha ngaahi mātuʻa tokolahi ʻo ʻaʻahi ki he kelekele ʻo e temipalé mo honau ngaahi fāmilí. ʻE ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi te nau lava ki he ngaahi ʻoupenihausí ʻi hono langa e ngaahi temipalé. ʻE lava ke ʻeke ʻe he mātuʻá ki he fānaú e meʻa ne nau ongoʻi ʻi heʻenau ofi pe hū ki ha temipalé.

ʻE lava e mātuʻa kotoa pē ʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e temipalé kiate iá. Ne faʻa lea ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni, naʻe ʻofa he ngaahi temipalé, ki heʻene mamata hono haiane fakalelei ʻe heʻene fineʻeikí hono vala temipalé.6 Naʻá ne fakamatala ki heʻene manatu ʻi heʻene kei tamasiʻí ʻene sio ki hono fāmilí ʻenau mavahe mei honau ʻapí ke nau ʻalu ki he temipalé.

ʻI he taimi ne hoko ai ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne ʻalu ki he temipalé he ʻaho tatau he uike kotoa pē. Naʻá ne fai maʻu pē ha ngāue fakatemipale ki hano kāinga. Ne tupu ia mei he sīpinga ʻa ʻene ongomātuʻá.

Ko ʻEku Fakamoʻoní

Te ke maʻu ʻa e fiefia lahi tahá mei hoʻo feinga ke ʻai ho ʻapí ke hoko ko ha feituʻu ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ha feituʻu ʻoku fonu ʻi he ʻofa, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Naʻe kamata hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mei ha fehuʻi loto fakatōkilalo ne fakakaukauʻi ʻi ha ʻapi lelei, pea ʻe lava ke hokohoko atu ia ʻi hotau ʻapí takitaha ʻi heʻetau fokotuʻu mo ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí. Ko ʻeku ʻamanaki mo ʻeku fakaʻamu lahi tahá ia talu mei heʻeku kei siʻí. Kuo mou mātā kotoa ha ha ngaahi ʻapi pehē. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ne mou fokotuʻu ha ʻapi pehē ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

Kuo feinga faivelenga ha niʻihi ke maʻu e tāpuaki ko iá ka ʻoku teʻeki ai pē ke maʻu. Ko ʻeku palōmesi atu kiate koé ko ha palōmesi ia ne fai mai ʻe ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate au. Ne u fakamatala ange koeʻuhí ko e ngaahi fili kuo fai ʻe he niʻihi hoku kāingá, ne u talaʻa pe te mau nofo fakataha ʻi he maama ka hokó. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻene pehē mai, “ʻOku hala e meʻa ia ʻokú ke hohaʻa ki aí. Moʻui taau pē koe mo e nāunau fakasilesitialé, pea ʻe toe fakaʻofoʻofa ange fokotuʻutuʻu ʻo e fāmilí ʻi he meʻa ʻokú ke lava ʻo mafakakaukauʻí.”

ʻOku ou tui te ne ʻomi e ʻamanaki fiefia ko iá ki ha faʻahinga taha pē ʻo kitautolu ʻi he moʻui fakamatelié, kuo nau fai e meʻa kotoa te tau malavá ke fakafeʻungaʻi ai kitautolu mo e kau mēmipa hotau fāmilí ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní ko ha palani ia ʻo e fiefia. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku hanga Heʻene palaní ʻo ʻai ke lava ʻe kitautolu taki taha kuo tau fai e lelei taha te tau malavá ke sila ki ha fāmili taʻengata.

ʻOku ou ʻilo ko e kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne toe fakafoki mai kia Siosefa Sāmitá ne ʻomi ia ʻi ha laine fakahangatonu kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. ʻOku tupu mei he ngaahi kī ko iá ʻa e malava ko ia ke silaʻi e ngaahi fāmilí he ʻaho ní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau fakalaumālié, ʻaki ha ʻofa ʻoku haohaoa. ʻOku ou ʻiloʻi te tau lava ʻo fakatomala, maʻa, mo taau ke nofo mo ha fāmili ʻofa ʻo taʻengata fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí tuʻunga pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.