2010–2019
Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku kamata ke hōloa mo fakaveiveiua hoʻo fakamoʻoni mālohí, ʻoua ʻe manavasiʻi. Tauhi hoʻo ngaahi palōmesi ki he ʻOtuá.

ʻOkú te sio lelei mei hoku ʻōfisi he Fale ʻo e Fineʻofá ki he Temipale Sōlekí. ʻI he pō kotoa pea ʻi he taimi tatau ʻoku ulo e ʻuhila tuʻa ʻo e temipalé ʻi he taaitō ʻa e laʻaá. Ko e temipalé ko ha maama kamo ʻoku ulo maʻu pē ʻi tuʻa ʻi hoku matapā siʻoatá.

ʻĪmisi
Temipale Sōlekí ʻi he mamalu hifo e poʻulí

ʻI ha pō ʻe taha ʻi Fēpueli ne maliu atú ne kei ulo siʻisiʻi pē hoku ʻōfisí ʻi he tō ʻa e laʻaá. Naʻá ku sio atu he matapā sioʻatá ʻoku fakapōpōʻuli mai e temipalé. Ne teʻeki ke fakaulo mai ʻa e māmá. Ne u ongoʻi loto puputuʻu. Ne ʻikai ke u lava ʻo sio ki he ongo taua ʻo e temipalé ʻa ia ne taʻu lahi ʻeku faʻa sio maʻu pē ki aí.

ʻĪmisi
Temipale Sōlekí ʻoku ʻikai ulo e maama ki he tauá

Ne fakamanatu mai ʻe heʻeku sio ki he fakapoʻulí ʻi he feituʻu naʻá ku ʻamanaki ke sio ai ki he māmá ko e taha ia ʻo e ngaahi fiemaʻu tefito ʻoku tau fie maʻu ke tupulakí ko e fehokotaki maʻu pē mo ʻetau maʻuʻanga māmá—ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa hotau maʻuʻanga iví, ʻa e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní. Kapau he ʻikai ke mālohi ʻetau fehokotaki kiate Iá ʻe kamata leva ke tau mate fakalaumālie. ʻI hono ʻiloʻi iá, ʻoku feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaki e ngaahi ivi tākiekina ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻOkú ne ngāue ke ulo siʻisiʻi ʻetau māmá, mo motuhi e ngaahi fehokotakiʻangá, tuʻusi e maʻuʻanga iví, pea tuku ke nau nofo tokotaha he fakapoʻulí. Ko e ngaahi meʻa angamaheni pē ʻeni ʻo e moʻui fakamatelié, ka ʻoku feinga mālohi ʻa Sētane ke fakamavaheʻi kitautolu ʻo talamai ko kitautolu pē ʻoku foua e ngaahi meʻá ni.

ʻOku ʻi ai Hatau Niʻihi ʻOku ʻIkai ke Tau Lava ʻo Fai Ha Meʻa ʻi Heʻetau Loto Mamahí

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e mamahí kiate kitautolú, pea fuʻu tōtuʻa e mamahí ʻo mei tuʻu ʻetau mānavá, pea tā kitautolu ʻo hangē ko e tangata he hala ki Selikoó ʻo liʻaki ai kuo teitei mate, ʻoku hāʻele mai ʻa Sīsū ʻo lilingi ha lolo ki hotau kafó, hiki hake kitautolu ʻi he ʻofa, pea ʻave ki ha fale talifononga, ʻo tauhi ai kitautolu.1 ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻoku mamahí ʻo pehē: “Te u … fakamaʻamaʻa foki e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, … pea ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou tāpuakiʻi ʻa hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.”2 ʻOku fakamoʻui ʻe Kalaisi e ngaahi kafó.

ʻOku ʻI ai Hatau Niʻihi ʻOku Fuʻu Onogosia

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani,“ʻOku ʻikai ke fakataumuʻa ia ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú. … Ka ʻoku ou ʻilo ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku lele vave ʻaupito pea kuo fakaʻau ke hōloa homou iví mo e tūkunga fakaelotó pea ʻoku meimei maha ia.3 ʻI he taimi ʻoku lōmekina ai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki aí, ʻe lava ke tau kiʻi tuʻu ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ko e hā e meʻa ke tukuangé. Ko e konga ʻo ʻetau aʻusia ʻi he moʻuí ko hono ʻiloʻi e meʻa ʻoku ʻikai fie maʻu ke faí. Ka neongo ia, ʻe lava ke faingataʻa fau ʻa e moʻuí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu, “Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”4

ʻOku finangalo ʻa Sīsū ke kau fakataha mo kitautolu ʻi he haʻamongá ʻo tokoni ke fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá. Ko Kalaisi ʻa e mālōlōʻangá.

ʻOku ʻI ai Hatau Niʻihi ʻOku Tau Ongoʻi ʻOku ʻIkai Ke Tau Kau He Laú

ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tali pe fakahoungaʻi kitautolu. ʻOku fakahā mai ʻe he Fuakava Foʻoú e ngāue lahi ne fai ʻe Sīsū ke aʻu ki he faʻahinga kakai kotoa pē: ʻa e kau kilia, tānaki tukuhau, fānau, kau Kālelí, kau paʻumutú, houʻeiki fafiné, kau uitoú, kau Samēliá, kau Fālesí, kau senituli Lomá, kau tonó, mo kinautolu ʻoku faiangahalá mo e kau taʻemaʻá. ʻI he meimei talanoa kotoa pē, ʻokú Ne tokoniʻi ha taha ne ʻikai ke tali lelei ʻe he sosaietí koeʻuhi ko e tukufakaholó.

ʻOku fakamatala ʻi he Luke 19 ki ha tangata ko Sākeasi ne pule he kau tānaki tukuhaú ʻi Selikō. Naʻá ne kaka ʻi ha fuʻu ʻakau ke lava ʻo mamata ki he hāʻele mai ʻa Sīsuú. Ne ngāue ʻa Sākeasi ki he puleʻanga Lomá pea pehē ʻokú ne faihala mo ha taha faiangahala ia. Ne ʻafio hake ʻa Sīsū kiate ia he fuʻu ʻakaú ʻo Ne folofola hake, “Sakeasi, ʻalu hifo ke vave; he te u nofo ʻi ho falé ʻi he ʻahó ni.”5 Pea ʻi he ʻafio ʻa Sīsū ki he lelei e loto ʻo Sakeasí mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fai maʻá e niʻihi kehé, naʻá Ne tali ʻene foakí ʻo pehē, “Kuo hoko ʻi he ʻahó ni ʻa e fakamoʻuí ki he falé ni, [he] ko e foha foki ia ʻo ʻĒpalahame.”6

Ne fakahā loto-ʻofa ʻe Kalaisi ki he kau Nīfaí, “Kuó u fekau ke ʻoua naʻa ʻalu hamou tokotaha.”7 Ne ʻilo ʻe Pita ha meʻa mahuʻinga ʻi he Ngāue 10 ʻi heʻene pehē, “Kuo fakahā ʻe he ʻOtuá kiate au ke ʻoua naʻá ku ui ko e taʻetapu pe taʻemaʻa ha [tangata] ʻe tokotaha.”8 Ko ha fie maʻu ia ʻe ʻikai lava ke liliu ki he kau ākonga faka-Kalisitiané mo e Kāingalotú ke feʻofaʻaki moʻoní.9 ʻOku fai mai ʻe Sīsū e fakaafe tatau kiate kitautolu naʻá Ne fai kia Sākeasí: “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau [te ke] fanongo ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te ma hū atu kiate [koe], pea te u keinanga, fakataha [ʻa koe] mo au.”10 ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻi heʻetau feinga ke maʻu ha ʻiló.

ʻOku ʻi Ai Hotau Niʻihi ʻoku Fefaʻuhi mo ha Ngaahi Fehuʻi

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne u ongoʻi mafasia mo loto-mamahi ʻi he ʻikai ke u maʻu ha tali ki ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ku misi ʻi ha pongipongi Tokonaki ʻe taha. Naʻá ku sio ki ha kiʻi fale he loto ngoué pea mahino ʻoku fie maʻu ke u hū ki loto. Ne ʻātakaiʻi ia ʻe ha āleso ʻe nima pea mo e ngaahi matapā sioʻatā ne ngaohi mei he maká. Ne u lāunga ʻo ʻikai fie hū ki loto koeʻuhi he naʻe siʻisiʻi mo fakapoʻuli. Ne u manatuʻi leva hono tutu ʻe he tokoua ʻo Sēletí e ngaahi foʻi maká ʻo maʻu ai e sioʻata haohaoa. ʻI hono tutu e maká ʻo vaiá ʻoku liliu leva ia ko e sioʻata. ʻI he taimi ne mafao atu ai e toʻukupu ʻo e ʻEikí ki he ngaahi foʻi maka ʻa e tokoua ʻo Sēletí, naʻa nau ulo leva ʻi he ngaahi vaka ne fakapoʻulí.11 Ne fakafokifā ʻeku holi he taimi ko iá ke hū ki he kiʻi falé ʻo laka ange ʻi ha toe feituʻu. Ko e feituʻú pē ia—ko e feituʻú tonu pē ia—ʻe “mahino” lelei ai kiate aú.” Ne kei ʻi ai pē e ngaahi fehuʻi ne u hohaʻa ki aí, ka naʻe hā mahino ange ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻeku ʻā haké: “ʻE anga fēfē hano fakalahi hoʻo tuí, ʻo hangē ko e tokoua ʻo Sēletí, kae lava ke liliu hoʻo ngaahi foʻi maká ko e maama?12

Ne faʻu hotau ʻatamaí ke maʻu fakakongokonga pē e mahinó mo e ʻuhingá. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi kotoa e ʻuhingá he ʻoku faingataʻa ke mahino lelei ha meʻa lolotonga ʻetau ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai lava ke tau maʻu kotoa e talí ʻi he konga ko ʻeni ʻo ʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ko e konga ia ke fakatupulaki ai ʻetau fakapapauʻi (pe taimi ʻe niʻihi ko e ʻamanaki leleí) ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí. ʻOku hoko mai e fakapapauʻí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē hono siviʻí, ka ʻokú ne fakamaama hotau fakapoʻulí. Naʻe folofola ʻe Sīsū, “Ko au ko e maama, pea mo e moʻui, pea mo e moʻoni ʻo e māmaní.”13 Kiate kinautolu ʻoku fekumi ki he moʻoní, mahalo ʻe ngali vale ke ilifia ke hū ki ha kiʻi loki ʻoku fakapoʻuli. Ka ʻe lava ʻe Sīsū ʻo liliu ʻetau ngaahi matapā maká ko ha matapā sioʻata mo maama ʻi he kātaki mo e ngaahi fehuʻi fou ʻi he tui. Ko Kalaisi ʻa e maama ke tau sio ki aí.

ʻOku ʻI ai Hotau Niʻihi He ʻIkai Pē ke Teitei Ongoʻi Feʻunga Ia

Ne ʻikai ke ngata pē ʻi he lanu kehekehe ʻa e tupenu he Fuakava Motuʻá, tolonga e fakalanú, ka naʻe lanu fakaʻofoʻofa ʻo pikitai ki he fulufuluʻi sipí pea mole ngataʻa hono lanú ʻo tatau ai pē pe ʻe tuʻo fiha hono foó.14 ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane e fakakaukaú ni ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke fakamolemoleʻi kitautolu: he ʻikai ke toe lava ʻo lanu hinehina e fulufuluʻi sipi hinehina ne kula ʻahoʻahó. Ka naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi ʻo pehē, “ʻOku māʻolunga [hoku] ngaahi halá [ʻi homou ngaahi halá],”15 pea ko e mana ʻo ʻEne ʻaloʻofá ʻoku hoko ia ʻi heʻetau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, te tau maʻa ʻi Hono taʻataʻá. ʻOku ngali taʻe ʻuhinga, ka ʻoku moʻoni ʻaupito ia.

ʻĪmisi
Fulufuluʻisipi lanu kulokula

Laʻi tā mei he iStock.com/iinwibisono

“Neongo ʻa e tatau ʻa hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.”16 Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe he ʻEikí: ko ia “kuó ne fakatomala … mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”17 Ko hono fakalea ʻe tahá: Mou haʻu, ke tau alea fakataha.18 Kuo mou fai ha fehalaaki; pea ʻoku tōnounou e taha kotoa.19 Haʻu kiate au pea fakatomala.20 He ʻikai ke u toe manatu ki he angahalá.21 Te ke lava ʻo hoko ʻo kakato.22 ʻOku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai.23 Ko Kalaisi ʻokú Ne fakamolemoleʻi mo ʻai ke tau maʻá.

Ka ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau faí? Ko e hā ʻa e konga mahuʻinga taha ki he fakafehokotaki mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau veiveiua aí? Ne tala mahino mai ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e konga mahuʻinga tahá ko hono fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú. … ʻOku ʻikai ko ha hala ʻoku faingataʻa.”24 ʻAi ke hoko ʻa Kalaisi ko e konga mahuʻinga taha ia hoʻo moʻui.25

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku kamata ke hōloa mo fakaveiveiua hoʻo fakamoʻoni mālohí, ʻoua ʻe manavasiʻi. Tauhi hoʻo ngaahi palōmesi ki he ʻOtuá. ʻEke hoʻo ngaahi fehuʻí. Tuku ke liliu koe ʻe he ʻEikí ʻi he faʻa kātaki. Tafoki kia Sīsū Kalaisi ʻokú Ne kei ʻofa ʻiate koe.

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko au ko e maama ʻoku ulo ʻi he fakapoʻulí, pea naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he fakapoʻulí.26 ʻOku ʻuhinga ia ʻe tatau ai pē ko e hā e lahi ʻo ʻene feingá, he ʻikai ke lava ʻe he fakapoʻulí ʻo tamateʻi e maama ko iá. ʻO tatau ai pē pe ko e hā. Te ke lava ʻo falala ʻe tokoniʻi maʻu pē koe ʻe Heʻene māmá.

ʻĪmisi
Toe fakamoʻui e maama ʻo e Temipale Sōlekí

Mahalo ʻe ʻi ai e taimi ʻe mole fakataimi ai ʻetau fakamoʻoní mo e fakamoʻoni ʻa e kakai ʻoku tau ʻofa aí. ʻI he talanoa ko ia ki he Temipale Sōlekí, ne fai ha fetuʻutaki he taimi pē ko iá ki he pule ʻokú ne tokangaʻi e temipale ko Misa Vala Uaiti. Ne fakatokangaʻi ia ʻe he kakaí. Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ki he maama ʻo e temipalé. Ne ʻuluaki ʻalu e kau ngāué ki he tuʻuʻanga ʻuhila kotoa pē ʻi he temipalé ʻo fakamoʻui kotoa e ʻuhilá. Ne nau fetongi leva e maka he mīsini talifakí pea siviʻi kinautolu ke ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa ne hokó.

ʻOku faingataʻa ke ke fakaulo tokotaha pē ʻa e māmá. ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa. ʻOku fie maʻu ke tau fetokoniʻaki. Pea hangē pē ko e kau ngāue he temipalé, te tau lava ʻo fetokoniʻaki ʻi haʻatau ʻasi atu, ʻo toe fakafonu ʻetau maka fakalaumālié pea fakaleleiʻi ʻa ē naʻe fehālaākí.

ʻĪmisi
Temipale Sōlekí ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasí

ʻOku malava pē ke fakatatau ʻetau ngaahi maama fakafoʻituituí ki he foʻi ʻuhila ʻi he ʻakau kilisimasí. Ka ʻoku kei ulo pē ʻetau kiʻi māmá pea ʻi hono fakatahatahaʻi kotoá, ʻoku tau tohoakiʻi mai ai ha toko lauimiliona ki he fale ʻo e ʻEikí. Ko e lelei tahá, naʻe poupou mai ʻe Palesiteni Nalesoni, te tau lava ʻo ʻomi e maama ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu mo e kakai ʻoku mahuʻinga kiate kitautolú ʻaki e kiʻi ngāue faingofua ko hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. ʻOku fakapaleʻi ʻe he ʻEikí ʻi ha founga kehekehe e ngāue faivelenga ko iá ʻaki ha ivi mo e fiefia.27

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻofeina kimoutolu. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoʻo feinga mālohí. ʻOkú ke laka kimuʻa. Hokohoko atu ai pē. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi feilaulau ʻoku ʻikai ke ʻilo ki ai ha tahá pea ʻe lau ia ki hoʻo leleí mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. ʻOku ʻikai ke taʻeʻaonga hoʻo ngāué. ʻOku ʻikai ke ke tuēnoa. ʻOku ʻuhinga Hono huafa ko ʻImanuelá, “Ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu.”28 Te Ne tokoniʻi maʻu pē koe.

Hokohoko atu hoʻo fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá, neongo ʻa e ʻikai ke ke fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. ʻE toe ulo mai e māmá. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoní e ngaahi folofola ʻa Sīsuú, he ʻoku fonu ia ʻi he māmá: “ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.”29 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.