2010–2019
Ko e Mālohi ʻo e Poupou ʻi he Tuí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Ko e Mālohi ʻo e Poupou ʻi he Tuí

ʻI hono hiki ho nimá ke poupoú, ʻokú ke palōmesi ki he ʻOtuá, ʻa ia ko ʻEne kau tamaioʻeikí ʻení, te ke poupouʻi kinautolu.

Kuo tuʻo lahi ʻeku fanongo ki hono fakamālōʻia ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí e poupou ʻi he tui ʻa kinautolu ʻoku nau tokoniʻí. ʻOkú te ʻilo mei he ongo ʻo honau leʻó ko ʻenau houngaʻiá ʻoku lahi mo moʻoni. Ko ʻeku taumuʻa he ʻaho ní ke fakahoko atu e houngaʻia ʻa e ʻEikí ʻi hoʻomou poupouʻi ʻEne kau tamaioʻeiki ʻi Hono Siasí. Pea mo poupouʻi foki kimoutolu ke mou fakaʻaongaʻi mo tupulaki ʻi he mālohi ko ia ke poupouʻi ha niʻihi kehe ʻaki hoʻomou tuí.

Kimuʻa pea toki fanauʻi kimoutolú, ne mou fakafōtunga e faʻahinga mālohi ko iá. Toe fakakaukau angé ki he meʻa ne tau ʻilo ki he maama fakalaumālié kimuʻa ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ha palani maʻa ʻEne fānaú. Ne tau ʻi ai. Naʻe fakafepakiʻi ʻe hotau tokoua fakalaumālie ko Lusifaá ʻa e palani te ne ʻomai ʻa e tauʻatāina ke filí. Naʻe poupouʻi ʻe Sihova, ko e ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e Tamai Hēvaní, ʻa e palaní. Naʻe taki ai ʻe Lusifā ha fakafepaki. Naʻe ikuna e leʻo faipoupoua ʻo Sihová, pea loto-fiemālie ai ke hoko ko hotau Fakamoʻui.

ʻOku fakapapauʻi ʻe he foʻi moʻoni ʻoku mou ʻi he moʻui fakamatelié he taimi ní, naʻa mou poupouʻi ʻa e Tamaí mo e Fakamoʻuí. Naʻe lava ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ke poupouʻi e palani ʻo e fiefiá pea mo e tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi aí ʻi he taimi naʻe siʻi ai hoʻo ʻilo ki he ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakamatelié.

Ko e ʻelito foki hoʻo fiefia ʻi he moʻui ko ʻení ne tupu ia ʻi hoʻo tui ke poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻI hoʻo tali ha tukupā fakafaifekau ke ke lotua ke ʻiloʻi pe ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, kuó ke maʻu ʻa e tui ke poupouʻi ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi naʻá ke tali ai e fakaafe ke papitaisó, kuó ke poupouʻi ai ha tamaioʻeiki angafakatōkilalo ʻa e ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻokú ke tuku ai ke hilifaki nima ha taha ki ho ʻulú mo pehē, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” kuó ke poupouʻi ai ia ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki.

Talu mei he ʻaho ko iá, ʻi hoʻo ngāue mateakí, kuó ke poupouʻi ai e taha kotoa kuó ne foaki kiate koe ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e taha kotoa kuó ne fakanofo koe ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá.

Ne hoko e poupou kotoa ʻi he kamataʻanga hoʻo aʻusia e lakanga fakataulaʻeikí ko ha kiʻi meʻa faingofua ʻi hoʻo falala ki ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ní, ko hamou tokolahi kuo mou hiki hake ki ha tuʻunga ʻoku fie maʻu ai ha meʻa lahi ange ʻi hoʻomou poupoú.

ʻOku mou fili pe te mou poupouʻi kotoa kinautolu ʻoku ui ʻe he ʻEikí—ʻi ha meʻa pē kuo ui ai kinautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku hoko e fili ko iá ʻi he ngaahi konifelenisi he funga kotoa ʻo e māmaní. Kuo hoko ia ʻi he konifelenisi ko ʻení? ʻI he faʻahinga fakataha peheé, ʻoku lau atu ʻa e hingoa ʻo ha kakai tangata mo fafine—ko e kau tamaioʻeiki pe kaunanga ʻa e ʻOtuá—pea fakaafeʻi kimoutolu ke hiki homou nimá ʻo poupouʻi. ʻE lava pē ke ʻoua te ke hikinima ʻo poupou, pe ko haʻo tānaki mai hoʻo poupou ʻi he tuí. ʻI he hiki ho nimá ke poupoú, ʻokú ke fai ai ha palōmesi. ʻOkú ke palōmesi ki he ʻOtuá, ʻa ia ko ʻEne kau tamaioʻeikí ʻení, te ke poupouʻi kinautolu.

Ko ha kakai ʻeni ʻoku ʻikai haohaoa, tatau pē mo koe. ʻE hanga ʻe hono tauhi hoʻo ngaahi palōmesí ʻo fokotuʻu ha tui taʻe-ueʻia naʻe ui kinautolu ʻe he ʻEikí. ʻE lava foki ʻe he tauhi e ngaahi palōmesi ko iá ʻo ʻomai ʻa e fiefia taʻengatá. Ko hono ʻikai tauhí, te ne ʻomi ʻa e mamahí kiate koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí—pea aʻu ʻo mole lahi ange ʻi ho mālohi ke fakakaukauʻí.

Mahalo naʻe ʻosi ʻeke atu, pe ʻe toki ʻeke atu, pe ʻokú ke poupouʻi hoʻo pīsopé, palesiteni fakasiteikí, kau Taki Māʻolungá, mo e kau ʻŌfisa Māʻolunga ʻo e Siasí. ʻE ala hoko ia ʻi hano kole atu ke ke poupouʻi e kau ʻōfisá mo e kau takí ʻi ha konifelenisi. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe hoko ia ʻi ha ʻinitaviu mo ha pīsope pe palesiteni fakasiteiki.

Ko ʻeku faleʻí, ke ke tomuʻa fai kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá, ʻi he fakakaukau fakalelei mo e lotu lahi. ʻI hoʻo fai iá, te ke toki lava ʻo vakai atu ʻi ha ʻaho ki hoʻo ngaahi fakakaukaú, leá, mo e ngāué. Feinga ke ke manatuʻi mo fokotuʻutuʻu lelei e ngaahi tali te ke fai ʻi he taimi ʻe ʻinitaviu ai koe ʻe he ʻEikí, ʻo ʻiloʻi te Ne fai ia ʻi ha ʻaho. Te ke lava ʻo teuteu ʻaki haʻo fai kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  1. Kuó u fakakaukau nai pe lau ki ha vaivaiʻanga ʻo e kakai kuó u fakapapau ke poupouʻí?

  2. Kuó u fekumi nai ki ha fakamoʻoni ki hono tataki kinautolu ʻe he ʻEikí?

  3. Kuó u muimui moʻoni nai ki heʻenau tatakí?

  4. Kuó u talanoa nai fekauʻaki mo e fakamoʻoni ʻoku ou lava ʻo ʻilo ko e kau tamaioʻeiki kinautolu ʻa e ʻOtuá?

  5. ʻOku ou lotua maʻu pē nai kinautolu ʻaki honau hingoá pea ʻi he ongoʻi ʻofa?

ʻE fakaiku ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ʻo meimei taki kotoa kitautolu, ki ha ngaahi ongo taʻefiemālie mo fie maʻu ke tau fakatomala. Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻoua te tau fakamāuʻi taʻe-totonu ʻa e niʻihi kehé, ka ko ʻetau angafaí, ʻoku faingataʻa ke tau afe mei ai. ʻOku meimei ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he fengāueʻaki mo e kakaí ʻoku iku ke tau vakavakaiʻi ai kinautolu. Pea ʻi he meimei tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku tau fakafehoanaki kitautolu mo e niʻihi kehé. ʻOku tau fai ia ʻi ha ngaahi ʻuhinga lahi, ko ha niʻihi ʻoku ʻuhinga lelei, ka ʻoku fakaiku maʻu pē ke tau fakamaau ai.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ha fakatokanga te u ʻoatu ia ko ʻeku fakatokanga. ʻOku ou tui naʻe moʻoni ʻene leá: “Kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻEne kau tamaioʻeikí. Kuó Ne folofola ʻoku ʻAʻana ke fakamalaʻiaʻi kinautolu kapau ʻoku fie maʻu ke fakamalaʻiaʻi. Kuo teʻeki ai ke Ne tuku ia kiate kitautolu fakafoʻituitui ke tau siviʻi mo fakahalaki kinautolu. ʻOku hala ha taha, neongo pe ko e hā e mālohi ʻo ʻene tuí, neongo pe ko e hā hono māʻolunga ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻoku lava ke lea kovi ki he pani ʻa e ʻEikí pe fakamāuʻi e mafai ʻo e ʻOtuá ʻi māmani ʻo taʻe-fakatupu houhau ai kiate Ia. ʻE mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei ha faʻahinga taha pehē, pea ʻe ʻalu ia ʻi he fakapoʻulí. ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai ʻapē te mou sio ki hono mahuʻinga ke tau tokangá?”1

Ko ʻeku vakaí, ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga māmaní ʻoku nau fetauhiʻaki pea kiate kinautolu ʻoku nau tokangaʻi kinautolú. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakalelei te tau lava pea mo pau ke tau fai. ʻE lava ke tau toe lelei ange ʻi hotau mālohi ke fepoupouakí. ʻE fie maʻu ai e tuí mo e ngāué. Ko ha fokotuʻu ʻeni ʻe fā ʻoku ou fai ke tau ngāueʻi ʻi he konifelenisi ko ʻení.

  1. Te tau ala fakatokangaʻi ha ngaahi ngāue pau ʻoku fokotuʻu mai ʻe he kau leá pea tau kamata ke fakahoko kinautolu he ʻahó ni. ʻI heʻetau fai iá, ʻe tupulaki leva hotau mālohi ke poupouʻi kinautolú.

  2. Te tau lava ʻo lotua kinautolu ʻi heʻenau leá ke ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau ngaahi leá ki he loto ʻo ha kakai pau ʻoku tau ʻofa ai. Ko e taimi te tau toki ʻilo kimui ange ne tali ʻetau lotú, ʻe tupulaki hotau mālohi ke poupouʻi e kau taki ko iá.

  3. Te tau lava ʻo lotu ke tāpuekina mo faitokonia ha kau lea pau ʻi heʻenau fai ʻenau pōpoakí. Ko e taimi ʻoku tau mamata ai ʻoku faitokonia kinautolú, ʻe tupulaki ʻetau tui ke poupouʻi kinautolú, pea ʻe tuʻuloa.

  4. Te tau lava ʻo fakafanongo ki ha ngaahi pōpoaki mei he kau leá ʻe hoko mai ko ha tali ʻetau lotu fakatāutaha ki ha tokoní. Ko e taimi ʻoku maʻu ai e talí, pea ʻe hoko ia, ʻe tupulaki ʻetau tui ke poupouʻi e kau tamaioʻeiki kotoa ʻa e ʻEikí.

Makehe mei he fakaleleiʻi ʻetau poupouʻi kinautolu ʻoku ngāue ʻi he Siasí, te tau ako ai ʻoku ʻi ai mo ha tuʻunga ʻe taha te tau lava ʻo tupulaki ai ʻi he faʻahinga mālohi peheé. Te ne lava ke ʻomi ai ha ngaahi tāpuaki lahi ange kiate kitautolu. ʻOku ʻi he ʻapí ia mo e fāmilí.

Ko ʻeku lea ʻeni ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kei siʻi ange ʻoku nofo ʻi ha ʻapi mo ʻenau tamaí. Tuku ke u fakamatala mei heʻeku aʻusiá hono ʻuhinga ki ha tamai ke ne ongoʻi hoʻo poupou ʻi he tuí. Mahalo ʻe hangē ia kiate koe ʻokú ne ʻilo ʻene meʻa ʻoku faí. Ka ʻokú ne fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa ʻoku lahi ange he meʻa ʻoku mou ʻiló. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke ne ʻilo e ngaahi palopalema ʻi muʻa ʻiate iá.

ʻE ala tokoni hoʻomou fakaʻapaʻapaʻi iá. ʻE toe tokoni lahi ange hoʻomou ʻofa aí. Ka ko e meʻa ʻe tokoni lahi tahá ko e ngaahi lea moʻoni hangē ko ʻení: “Tangataʻeiki, naʻá ku lotua koe, pea kuó u ongoʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí. ʻE lelei e meʻa kotoa. ʻOku ou ʻilo ʻe hoko ia.”

ʻOku maʻu foki ʻe he faʻahinga lea peheé ʻa e mālohi ʻi he tali ʻa e tamaí ki he fohá. Ko e taimi kuo fai ai ʻe ha foha ha fehalaaki lahi, mahalo ʻi ha meʻa fakalaumālie, te ne ala ongoʻi kuó ne tōnounou. ʻI he mōmeniti ko iá, ʻi hoʻo hoko ko ʻene tamaí, te ke ʻohovale ʻi he, ʻosi haʻo lotu ke ʻilo e meʻa ke faí, hano fakahū ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi lea ko ʻení ke fai: “Foha, te u ʻi ho tafaʻakí maʻu ai pē. ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻEikí. ʻI Heʻene tokoní, te ke lava pē ʻo foki. ʻOku ou ʻiloʻi te ke lava pea te ke fai ia. ʻOku ou ʻofa atu.”

ʻI he kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻi he fāmilí, ko e tui kuo tupulaki ke fepoupouakí, ko e founga ia ke langa ai ʻa e Saione ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fokotuʻú. Te tau lava ʻi Heʻene tokoní, pea te tau fakahoko ia. ʻE fie maʻu ai e ʻofa ki he ʻEikí ʻaki e loto, ivi, ʻatamai, mo e mālohi kotoá, pea mo e feʻofaʻaki hangē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú.

ʻI heʻetau tupulaki ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻoku molū leva hotau lotó. ʻE ʻai ʻe he ʻofa ko iá ke tau loto fakatōkilalo mo takiakiʻi ke tau fakatomala. ʻE tupulaki ʻetau loto-falala ki he ʻEikí mo ʻetau fefalalaʻakí. Pea te tau laka leva kimuʻa ʻo hoko ʻo taha, he kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí te tau lava.2

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe. Ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻuí. Ko Hono Siasí ‘eni. ʻOku tau maʻu Hono lakanga fakataulaʻeikí. Te Ne tali ʻetau feinga ke tupulaki ʻi hotau mālohi ke fakaʻaongaʻi ia mo fepoupouakí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.