2010–2019
Ko Hono Ngāueʻi Hotau Mālohinga Fakalaumālié
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Ko Hono Ngāueʻi Hotau Mālohinga Fakalaumālié

Hangē pē ko e ʻikai feʻunga e laukonga mo e ako ki he uouá ke mālohi ai e uouá, ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai ke feʻunga e laukonga mo e ako ki he tui taʻe fai ha ngāué ke ne langaki e tuí.

ʻOku ou houngaʻia he tāpuaki hono maʻu ʻo ha sino fakamatelié, ʻa ia ko ha meʻaʻofa fakaofo mei heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai e foʻi uoua ʻe 600 tupu ʻi hotau sinó.1 ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi uoua lahi ke fakamālohisinoʻi kae toki malava ke aʻu ki he tuʻunga ke fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó. Kapau ʻoku tau fakakaukau ʻe lava ke toe mālohi ange hotau ngaahi uouá ʻi haʻatau laukonga mo ako lahi fakaʻatamai ki hotau ngaahi uouá, te tau fuʻu loto-mamahi. ʻOku toki mālohi pē hotau ngaahi uouá he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai kinautolú.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku natula pehē pē mo e ngāue ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ʻOku nau fie maʻu ke ngāue ʻaki kae toki mālohi. Hangē ko ʻení, ko e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e tuí, ʻoku ʻikai ko ha foʻi ongo pē pe ko ha fakakaukau; ka ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue ʻoku faʻa hā ʻi he folofolá ʻoku faʻa fakafehokotaki mo e veape ko e ngāueʻi.2 Hangē pē ko e ʻikai feʻunga e laukonga mo e ako ki he uouá ke mālohi ai e uouá, ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai ke feʻunga e laukonga mo e ako ki he tui taʻe fai ha ngāue ke ne langaki e tuí.

ʻI hoku taʻu 16, ne foki mai ki ʻapi hoku taʻokete ko ʻAiveni ʻa ia ne taʻu 22 he taimi ko iá, ʻo vahevahe mai ha meʻa ki he fāmilí. Naʻá ne loto ke papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne sio ki ai e ongo mātuʻá mo hangē ʻokú na kiʻi veiveiuá, pea naʻá ku manatuʻi e ʻikai ke fuʻu mahino lelei kiate au ʻe meʻa ʻoku hokó. Hili ha taʻu ʻe taha nai mei ai, naʻá ne toe ʻomi ha ongoongo fakaʻohovale: kuó ne loto ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau maʻá e Siasí, pea heʻikai ke mau toe sio ki aí ʻi ha taʻu ʻe ua. Ne ʻikai ke fiemālie e ongomātuʻá he ongoongó ni; ka neongo ia, ne mahino lelei kiate au hono lotó ʻou tanganeʻia he fili kuó ne faí.

Hili ha ngaahi māhina ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa ʻAivení, ne u maʻu ha faingamālie ke palani ha kiʻi ʻeveʻeva mo ha niʻihi ʻo hoku kaungāakó. Ne mau loto ke fakafiefiaʻi ʻemau ʻosi mei he ako māʻolungá ʻo ʻeva ki he matātahí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi.

Ne u tohi ki hoku tokoua ne ngāue fakafaifekaú ʻo talaange ki ai ʻemau palani ke fai ha kiʻi ʻeveʻeva ʻi ha faʻahitaʻu māfaná. Naʻá ne tohi mai te mau fou ange he kolo ʻokú ne ngāue aí ke aʻu ki he feituʻu ʻoku mau ʻalu ki aí. Ne u fakakaukau ko ha meʻa lelei ke ʻaʻahi kiate ia. Ne u toki ʻiloʻi pē kimui ʻoku ʻikai ngofua ke ʻaʻahi e fāmilí ki he kau faifekaú.

Ne u fokotuʻutuʻu e meʻa kotoa pē. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tangutu he pasí mo fakakaukau ki he meʻa fakafiefia kotoa te ma fai fakataha mo ʻAiveni ʻi he ʻaho laʻā fakaʻofoʻofa ko ʻení. Te ma maʻumeʻatokoni pongipongi, pōtalanoa, vaʻinga he ʻoneʻoné, fakalaʻalaʻā—te ma maʻu ha taimi fakafiefia moʻoni!

ʻI he aʻu atu e pasí ki he tauʻangapasí, ne u sio kia ʻAiveni ʻoku tuʻu fakataha mo ha talavou ʻe taha, ʻokú na fakatou sote hina mo hēkesi. Ne u hifo mei he pasí, ʻo ma fāʻofua, peá ne fakafeʻiloaki mai hono hoá. Ne ʻikai ke u toe tatali ʻi hono fakamatalaʻi ange ki hoku tokouá ʻeku palani ki he ʻaho ko iá, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ki he fokotuʻutuʻu ʻa ʻAivení. Naʻá ne sio mai mo malimali pea pehē mai, “Pau ʻaupito ia! Neongo ia, ʻoku ʻi ai e ngāue te tau ʻuluaki fai. Te ke loto ke alu mo kimaua?” Ne u loto ki ai, mo fakakaukau ʻe maʻu pē ha taimi ke ʻeva ai ki he matātahí.

ʻI he ʻaho ko iá, ne houa ʻe 10 tupu ʻeku lue holo he ngaahi hala ʻo e koló mo hoku tokouá mo hono hoá. Naʻá ku malimali ʻi he ʻahó kakato ki he kakaí. Naʻá ku fakafeʻiloaki ki ha kakai naʻe teʻeki pē kemau fetaulaki ʻi heʻeku moʻuí. Ne mau talanoa mo e taha kotoa pē, tukituki he matapā ʻo ha kakai foʻou ne ʻikai ke mau maheni, pea ʻaʻahi ki he kakai ʻoku akoʻi ʻe hoku tokouá mo hono hoá.

ʻI ha ʻaʻahi ʻe taha, ne akoʻi ai ʻe hoku tokouá mo hono hoá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Ne fakafokifā ha longo ʻa ʻAiveni ʻo sio mai kiate au. Ne u ʻohovale ʻi heʻene kole fakalelei mai ke u vahevahe ʻeku fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻí. Ne lōngotai e falé, pea sio mai e taha kotoa kiate au. Ne faingataʻa kā ne faifai pē peá u lava ʻo lea pea vahevahe ʻeku ongo kau ki he Fakamoʻuí. Ne ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe tonu pe hala e meʻa ne u vahevahé. Ne ʻikai pē ke fakatonutonu au ʻe hoku tokouá, kae fakamālō mai ʻi hono vahevahe ʻeku fakakaukaú mo e ongó.

Ne ʻikai pē ke tā fakahangatonu mai ʻe hoku tokouá mo hono hoá ʻena lēsoní kiate au, ka naʻe lahi ange e meʻa ne u ʻiló ʻi he meʻa kotoa ne ma talanoa ki ai kimuʻá. Ne u fakamoʻoniʻi e liliu e fōtunga ʻo e kakaí ʻi heʻenau maʻu e maama fakalaumālié ʻi heʻenau moʻuí. Ne u sio ki hano maʻu ʻe ha niʻihi e ʻamanaki leleí mei he pōpoakí, peau ako ke tokoniʻi e niʻihi kehé kae fakangaloki hoku kitá mo ʻeku fiemaʻú. Ne u fai e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí: “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia.”3

ʻI heʻeku manatu ki aí, ʻoku ou ʻiloʻi ne tupulaki ʻeku tuí he ʻaho ko iá koeʻuhi he naʻe tuku mai ʻe hoku tokouá ha faingamālie ke ngāueʻi ai ʻeku tuí. Ne u ngāueʻi ia ʻi heʻetau lau e folofolá, kumi ha kakai ke akoʻi, fai ha fakamoʻoni, tokonii e niʻihi kehé mo e alā meʻa pehē. Ne ʻikai lava ha fakalaʻalaʻā ia he ʻaho ko iá, ka naʻe fakafonu hoku lotó ʻe he maama mei langí. Ne ʻikai lava ke u ʻalu ki he matātahí, ka ne u ongoʻi ne tupulaki ʻeku tuí ʻo hangē ha kiʻi foʻi tengaʻi mūsitá.4. Ne ʻikai ke u fakaʻaongaʻi e ʻaho laʻaá ʻo hangē ha taha folau ʻeveʻevá, ka ne u aʻusia ha meʻa fakafiefia, pea ʻikai fakatokangaʻi ne u hoko ko ha faifekau—neongo ne teʻeki ke u kau ki he Siasí!

Ngaahi Faingamālie ke Ngāueʻi Hotau Sino Fakalaumālié

Fakamālō ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻo lava ai ke tau maʻu ha mahino ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke fakatupulaki ai e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ʻOku mahino mai te Ne ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki e ngaahi meʻafoaki ko iá kae ʻikai ʻomai pē kiate kitautolu ʻo ʻikai fakahoko ha ngāue fakalaumālie mo fakatuʻasino. Kapau ʻoku tau taau mo Hono Laumālié, te tau ako ke ʻiloʻi e ngaahi faingamālie ko iá pea ngāueʻi ia.

Kapau te tau fekumi ki ha kātaki lahi ange, mahalo ʻe fie maʻu ke tau toutou fakahoko ia lolotonga ʻetau tatali ke maʻu ha talí. Kapau ʻoku tau fie maʻu ke lahi ange ʻetau ʻofa ki hotau kaungāʻapí, te tau lava ke fakatupulaki ia ʻi haʻatau tangutu mo ha taha foʻou he lotú. ʻOku tatau pē ia mo e tuí: ko e taimi ko ia ʻoku tau veiveiua aí, ʻe fie maʻu ke tau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kae ngaʻunu kimuʻa. ʻOku tau fakamālohisinoʻi e uoua fakalaumālié ʻi he foungá ni pea fakatupulaki kinautolu ke hoko ko ha maʻuʻanga ivi mālohi ki heʻetau moʻuí.

Mahalo he ʻikai ke faingofua he kamatá, pea ʻe lava ke hoko ko ha pole. ʻOku ʻaonga kiate kitautolu he ʻahó ni e folofola ʻa e ʻEikí ne ʻomai ʻi he palōfita ko Molonaí: “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhi ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”5

ʻOku ou fakamālō ki hoku tokoua ko ʻAivení, he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene vahevahe e ongoongoleleí kiate aú ka naʻá ne toe fakaafeʻi au ke u moʻui ʻaki ia peau ʻiloʻi ai hoku ngaahi vaivaiʻangá. Naʻá ne tokoniʻi au ke u tali e fakaafe ʻa e ʻEikí: “Haʻu ʻo muimui ʻiate au”6—ke fononga ʻo hangē ko e fononga ʻa e Fakamoʻuí, kumi ʻo hangē ko e kumi ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú. Hili ha ngaahi māhina mei heʻeku aʻusia fakafaifekaú ne u loto ke papitaiso peá ké u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Tau tali e fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke haʻu moʻoni ki he Fakamoʻuí7 ʻaki hono ʻiloʻi e ngaahi uoua ʻoku fie maʻu ke fai ki ai ha ngāue fakalaumālie lahi angé pea kamata leva ke fakamālohisinoʻi kinautolu. Ko ha lova ʻeni ʻoku lōloa ʻo ʻikai ke nounou, ko ia ʻoua naʻa ngalo e ngaahi ʻekitivitī fakalaumālie iiki mo mahuʻinga te ne fakamālohia e ngaahi uoua fakalaumālie mahuʻinga ko iá. Kapau ʻoku tau fie maʻu ke fakatupulaki ʻetau tuí, tau fai leva e meʻa ʻoku fie maʻu ki ai e tuí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ʻofa mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kiate kitautolu. Naʻá Ne hāʻele mai ki he māmaní ke fakahinohino mai e halá kiate kitautolu pea foaki tauʻatāina ʻEne moʻuí ke tau maʻu ai ha ʻamanaki lelei. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke muimui ʻi Heʻene sīpinga haohaoá, fakaʻaongaʻi ʻetau tui kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí, pea fakatupulaki e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kotoa kuo tāpuekina ʻaki kitautolú. Ko Ia ʻa e halá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.