2010–2019
Ngaahi Tali ki he Lotú
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Ngaahi Tali ki he Lotú

‘Oku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamaí mo ʻetau ngaahi fiemaʻú, pea haohaoa ʻEne tokoniʻi kitautolú.

Ko ha tokāteline mahuʻinga mo fakanonga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa hono maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ha ʻofa haohaoa ki Heʻene fānaú. Koeʻuhí ko e ʻofa haohaoa ko iá, ʻokú Ne tāpuekina kitautolu ʻo ʻikai fakatatau pē ki heʻetau holí mo e ngaahi fiemaʻú, kae fakatatau foki ki Hono poto taʻefakangatangatá. Hangē ko hono fakamatalaʻi mahinongofua ʻe he palōfita ko Nīfaí, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa [ʻa e ʻOtuá] ki heʻene fānaú.”1

Ko e konga ʻe taha ʻo e ʻofa haohaoa ko iá ʻa e kau mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi fakaikiiki ʻo ʻetau moʻuí, neongo he ʻikai ke tau faʻa ʻilo mo mahino ia kiate kitautolu. ʻOku tau fekumi ki he fakahinohino mo e tokoni fakalangi ʻa e Tamaí ʻo fakafou ʻi he lotu fakamaatoato mo e loto moʻoni. ʻI heʻetau tauhi ʻetau fuakavá mo feinga ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí, te tau lava ai ʻo maʻu maʻu pē2 e taumalingi mai ʻa e fakahinohino fakalangí ʻo fakafou ʻi he ivi takiekina mo e ueʻi fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní .

‘Oku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá: “He ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamaí, ʻi he heʻeki ai te mou kole kiate iá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou masiva aí,”3pea “ʻoku hā mai ʻa e meʻa kotoa pē ki [Hono] matá.”4

Ko e palōfita ko Molomoná ko ha sīpinga ia ʻo e meʻá ni. Ne ʻikai ke ne moʻui ke mamata ki he ola ʻo ʻene ngāué. Ka naʻe mahino kiate ia ne tataki totonu ia ʻe he ʻEikí. ʻI heʻene ongoʻi ne ueʻi fakalaumālie ia ke ne fakakau e ʻū lauʻi peleti ʻa Nīfaí ʻi heʻene lēkōtí, ne tohi ʻe Molomona ʻo pehē: “Pea ʻoku ou fai ʻeni koeʻuhi ko ha taumuʻa fakapotopoto; he ʻokú ne fanafana mai kiate au, ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa ia ʻoku ʻiate aú. Pea ko ʻeni, ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē; ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia ʻe hokó, ko ia, ʻokú ne oʻi au ke u fai ʻo fakatatau ki hono finangaló.”5 Neongo ne ʻikai ʻiloʻi ʻe Molomona ʻe mole e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 he kahaʻú, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí pea teuteu ai ha hala ke ikunaʻi ʻaki e fakafeʻātungia ko iá ki muʻa ʻaupito pea toki hokó.

‘Oku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamaí mo ʻetau ngaahi fiemaʻú, pea haohaoa ʻEne tokoniʻi kitautolú. ʻOku faʻa ʻomi e tokoni ko iá ʻi he taimi pē ko iá pe hili ha taimi nounou mei heʻetau kole ki ha tokoni fakalangí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai tali ʻetau ngaahi holi angatonu mo vivili tahá ʻi he founga naʻa tau ʻamanaki atu ki aí, ka ʻoku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻoku fakatatali mai ʻe he ʻOtuá. Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai foaki mai ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní ʻi he moʻui ko ʻení. Te u ʻoatu ha talanoa kehekehe ʻe tolu ki he ngaahi founga ʻe lava ke tali mai ai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi kole tāumaʻu kiate Iá.

Ne ui homa foha siʻisiʻi tahá ke ne ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Pālesi Falaniseé. ʻI heʻene teuteu ke ngāué, naʻá ma ʻalu mo ia ke fakatau e ngaahi meʻa angamahení hangē ko e sote, suti, hēkesi, sitōkeni, mo ha kote lōloa. Kae meʻapangó he ko e kote lōloa naʻá ne fie maʻú ne ʻikai maʻu he lahi naʻá ne fie maʻu he taimi ko iá. Ka neongo ia, ne fakahoko mai ʻe he faifakataú ʻe lava ke maʻu e koté ʻi ha ngaahi uike siʻi pea ʻe ʻoatu ia ki he senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi Polovó ki muʻa pea mavahe homa fohá ki Falaniseé. Naʻá ma totongi e koté pea ʻikai ke ma toe fakakaukau ki ai.

Ne hū homa fohá ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú ʻi Sune, pea naʻe tiliva atu e koté ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē ki muʻa he ʻaho ke mavahe aí ʻi ʻAokosí. Ne ʻikai ke ne ʻahiʻahiʻi e koté ka ne pelupelu fakavave ia ʻo faʻo ʻi hono kato valá mo ha ngaahi meʻa kehe pē.

ʻI he hoko mai ʻa e faʻahitaʻu momokó ʻi Pālesí, ʻa ia ne ngāue ai homa fohá, naʻá ne tohi mai kuó ne toʻo hake e koté ʻo ʻahiʻahiʻi, peá ne ʻiloʻi aí ʻoku fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ia. Ne pau ai ke ma toe fakahū atu ha paʻanga makehe ki heʻene ʻakauni pangikeé kae lava ke ne fakatau ha kote ʻe taha ʻi Pālesi, pea naʻá ne fai ia. Ne u kiʻi ongoʻi ʻita peá u tohi atu ʻo fekau ia ke ne foaki e ‘uluaki koté he ʻoku ʻikai lava ke ne fakaʻaongaʻi ia.

Naʻá ma toki maʻu kimui e ʻīmeili ko ʻení meiate ia: “ʻOku fuʻu momoko ʻaupito eni. … ʻOku hangē ka hū pē e havilí ʻi loto ʻiate kimauá, neongo ʻoku lelei ʻaupito pea mamafa hoku kote foʻoú. … Ne u foaki hoku kote ʻe tahá ki ha [faifekau ʻe taha ʻi homau ʻapi nofoʻangá] ʻa ia naʻá ne pehē kuó ne lotua ha founga ke maʻu ai hano kote ʻoku sai angé. Ko ha papi ului ia ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē pea ko ia pē mo ʻene fineʻeikí… pea ko e ongo faifekau naʻá na papitaiso iá ʻokú na tokoniʻi ia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ko ia ai ko e koté ko ha tali ki ha lotu pea naʻá ku ongoʻi fiefia ʻaupito ai.”6

Ne ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ko e faifekau ko ʻeni ne ngāue ʻi Falanisē ʻi ha maile nai ʻe 6,200 (kilomita ʻe 10,000) mei hono ʻapí, te ne fuʻu fie maʻu ha kote foʻou ki ha faʻahitaʻu momoko ʻi Pālesi ka ne ʻikai maʻu ʻe he faifekau ko ʻení e paʻanga ke fakatau ʻaki iá. Ne ʻafioʻi foki ʻe he Tamai Hēvaní ʻe maʻu ʻe homa fohá mei ha falekoloa vala ʻi Polovo, ʻIutā, ha kote ʻe fuʻu siʻisiʻi ʻaupito. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe ngāue fakataha e ongo faifekau ko ʻení ʻi Pālesi pea ʻe hoko e koté ko ha tali ki he lotu tāumaʻu mo loto-fakatōkilalo ʻa ha faifekau ne ʻi ai haʻane fiemaʻu fakavavevave.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí:

“ʻIkai ʻoku fakatau ʻa e hikiʻi manupuna ʻe uá ʻaki ʻa e paʻanga siʻi ʻe taha? ka ʻe ʻikai haʻana taha ʻe tō ki he kelekelé ka ʻi he loto ʻo hoʻomou Tamaí.

“Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulú kuo lau kotoa pē.

“Ko ia ʻoua ʻe manavahē: he ʻoku mou mahuʻinga hake ʻi he fanga hikiʻi [manupuna] lahi.”7

ʻI ha ngaahi tūkunga kehe ʻoku ʻikai tali mai ai ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní ʻi he founga naʻa tau ʻamanaki atu ki aí, ʻe malava ke iku ia ʻo ʻaonga kiate kitautolu. Hangē ko ʻení, ne taaufehiʻa pea meheka e ngaahi taʻokete ʻo Siosefa ko e foha ʻo Sēkopé ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻa nau palani ai ke tamateʻi ia. Ka ne nau fakatau ia ko ha pōpula ki ʻIsipite.8 Kapau ne ʻi ai ha taha naʻá ne mei ongoʻi ne ʻikai tali ʻene ngaahi lotú ʻi he founga naʻá ne ʻamanaki atu ki aí, ʻe lava ke pehē ko Siosefa ia. Ka ko hono moʻoní, ne iku e meʻa ne ngali ko e ngaahi faingataʻá ki ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate ia pea fakahaofi ai hono fāmilí mei he fiekaiá. Kimui ange ʻi heʻene hoko ko ha taki falalaʻanga ʻi ʻIsipité, naʻá ne pehē ki hono ngaahi tokouá ʻi he tui lahi mo e fakapotopoto:

“Pea ko ʻeni, ʻoua naʻa mou mamahi, pe ʻita kiate kimoutolu, koeʻuhí ko hoʻomou fakatau au ki hení: he naʻe fekau au ʻe he ʻOtuá, ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi hoʻomou moʻuí.

“He ko hono ua taʻu eni, mo e hōngea ʻa e fonuá: pea ʻoku toe ʻa e taʻu ʻe nima e ʻikai ʻi ai ha tōtaʻu pe ko e ututaʻu.

“Pea naʻe fekau au ʻe he ʻOtuá ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui homou hakó ʻi māmani, ke fakahaofi hoʻomou moʻuí, ʻi he fakamoʻui lahi.

“Pea ko ʻeni naʻe ʻikai ko kimoutolu naʻe fekau au ki hení, ka ko e ʻOtuá.”9

Lolotonga ʻene ʻi he ʻunivēsití, ne tali ai hoku foha lahi tahá ki ha ngāue fakataimi ʻa ia ne fiemaʻua ʻe he fānau akó he ʻe lava ke maʻu ai ha ngāue tuʻu maʻu mo lelei hili e fakaʻosi akó. Naʻá ne ngāue mālohi ʻi he ngāue maʻá e fānau akó ko ʻení ʻi ha taʻu ʻe fā, maʻu ha tuʻunga fakaako māʻolunga, pea naʻe fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe hono ngaahi kaungā ngāué mo e kau supavaisá. ʻI he fakaʻosinga hono taʻu fakaʻosí, ne hangē naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu pē ia mei langi (ko e anga ia e fakakaukau homa fohá), ʻo ʻatā ai ha lakanga tuʻu maʻu pea ko ia ne fika ʻuluaki he kau kumi ngāué, pea ne ʻi ai e fakaʻilonga mo e ʻamanaki ko ia te ne maʻu e ngāué.

Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ia. Ne ʻikai mahino ia kiate kimautolu kotoa. Kuó ne mateuteu ʻaupito, naʻe lelei mo ʻene ʻinitaviú, ko ia ne tuʻunga fakaako māʻolunga tahá, pea kuó ne ako ʻi he ʻamanaki lelei mo e fakatuʻamelie! Naʻá ne loto mamahi pea loto foʻi, pea ʻikai mahino kiate kimautolu ʻa e ʻuhinga ne ʻikai ke ne maʻu ai e ngāue. Ko e hā kuo liʻekina ai ia ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene holi māʻoniʻoní?

Ne toki hā mahino ʻaupito e talí hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai. Kapau naʻá ne maʻu e ngāue naʻá ne fakaʻamua hili e fakaʻosi akó, he ʻikai te ne maʻu e faingamālie mahuʻinga mo liliu moʻui ko ʻeni kuo hoko ko hano tāpuaki ʻaonga mo taʻengatá. Ne ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá e ngataʻangá mei he kamataʻangá (ʻo hangē ko ia ʻokú Ne fakahoko maʻu peé), pea ʻi he tūkunga ko ʻení, ʻoku tali ʻikai mai ki ha ngaahi lotu māʻoniʻoni lahi, koeʻuhí ko ha ola ʻoku toe mahulu hake ai.

Pea ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ʻomi ʻi he moʻui ko ʻení e tali ki he lotu kuo tau fekumi angatonu, vivili, mo fakamātoato ki aí.

Ne fanauʻi ʻa Sisitā Petilisa Pākinisoni ʻoku lelei pē ʻene vakaí, ka ne kamata ke poʻuli hono fofongá ʻi hono taʻu fitú. ʻI hono taʻu hivá, ne kamata ke ako ʻa Peti ʻi he Ngaahi ʻApiako ʻIutā ki he Tulí mo e Kuí ʻi ʻOkiteni, ʻi ʻIutā, maʻá e maile nai ʻe 90 (kilomita ʻe 145) mei hono ʻapí ʻo fiemaʻu ai ke ne ako nofomaʻu—pea kau ai ʻene aʻusia e taʻelata kotoa ʻe aʻusia ʻe ha kiʻi taʻu hiva.

ʻI hono taʻu 11 ne ʻikai ke ne toe lava ʻo sio. Ne foki ʻosi ʻa Peti ki ʻapi ʻi hono taʻu 15 ke ako ʻi he ʻapiako māʻolunga ʻi hono koló. Naʻá ne hoko atu ki he ʻunivēsití pea maʻu hono mataʻitohi ʻi he ngaahi faingataʻa fakaesino he fetuʻutakí mo e ako fakaʻatamaí, pea hili haʻane fefaʻuhi mo e veiveiua ʻa e kau ʻōfisa fai lesisita ki he akó, naʻá ne hoko atu ki ha ʻunivēsiti māʻolunga ange ʻo fakakakato hono mataʻitohi M.A ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e fetuʻutakí. ʻOku lolotonga ngāue ʻa Peti he taimí ni mo ha fānau ako kei lautohi siʻi ʻe toko 53 pea ko ha supavaisa ia ki ha kau ngāue ki he founga ʻo e leá ʻe toko fā. ʻOku ʻi ai pē hono ʻapi mo ʻene meʻalele, ʻa ia ʻoku fakaʻuli ai hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe Peti ke fefonongaʻakí.

ʻĪmisi
Sisitā Petilisa Pākinisoni

ʻI hono taʻu 10, ne fakataimi-tēpileʻi ʻa Peti ki ha toe faitoʻo ke tokoniʻi e hōloa ʻo ʻene vakaí. Ne talaange maʻu pē heʻene ongomātuʻá e meʻa fakafaitoʻo ʻe pau ke hokó, ka ne ʻikai ke na talaange kiate ia e founga fakafaitoʻo ko ʻení. ʻI he taimi ne talaange ai kiate ia ʻe he ongomātuʻá kuo fakataimi-tēpileʻi e faitoʻó, ne fakamatala ʻa e fineʻeikí ʻo pehē: “fuʻu kovi ʻaupito” ʻa Peti. Ne lele ʻa Peti ki he loki ʻe tahá ka naʻá ne toe foki mai ʻo kaila fakaʻita ange ki heʻene ongomātuʻá, “Te u talaatu ʻeni. ʻOku ou ʻiloʻi ia, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke mo ʻiloʻi ia. Te u kui ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí!”

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne fononga ai ʻa Peti ki Kalefōnia ke ʻaʻahi ki hono fāmili aí. Lolotonga ʻene ʻi tuʻa mo hono fakafotu taʻu tolú, naʻá ne pehē ange ki ai, “ʻE Peti, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke kole ai ki he Tamai Hēvaní ke ne ʻoatu ha mata foʻoú? He kapau te ke kole ki he Tamai Hēvaní, te Ne foaki atu ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke fie maʻu. Ko hoʻo kole pē ki ai.”

Ne pehē ʻe Peti naʻá ne fuʻu ʻohovale ʻi he fehuʻí ka naʻá ne tali ange, “ʻOku ʻi ai pē taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke pehē e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ke ke ako ha meʻa, ko ia ai ʻoku ʻikai ke ne foaki atu e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻú. ʻOku fie maʻu ke ke tatali he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi e meʻa lelei taha maʻatautolú mo e meʻa ʻoku tau fie maʻú. Ko ia ai, he ʻikai te Na ʻoatu e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻú he taimi pē ʻokú ke fie maʻu ai iá.”

Kuó u maheni mo Peti ʻi ha ngaahi taʻu lahi peá u talaange kiate ia kimuí ni mai ʻoku ou saiʻia ʻi heʻene fiefia maʻu pē mo toʻo pē e meʻa ʻoku leleí. Naʻá ne tali mai, “Kuo teʻeki ai ke ke ʻi ʻapi mo au, ʻikai ko ia? ʻOku ʻi ai pē ha ngaahi taimi ʻoku ʻikai lelei. Kuo faʻa tōtuʻa haʻaku foua ha loto-mafasia hulufaú, pea kuó u faʻa lahi ʻeku tangí. Ka neongo iá, naʻá ne tānaki mai, “Talu mei he taimi ne kamata ke poʻuli ai hoku fofongá, ne ngalikehe, ka ne u ʻiloʻi ne ʻiate au mo hoku fāmilí ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Naʻa mau fakahoko ia ʻi he founga lelei taha te mau lavá, pea ʻi he anga ʻo ʻeku fakakaukaú, naʻa mau fakahoko ia ʻi he founga totonú. Kuó u hoko ko ha tokotaha lavameʻa feʻunga, pea ko hono fakalukufuá kuó u hoko ko ha tokotaha fiefia. ʻOku ou manatuʻi Hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē. Kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻi mai pe ʻoku ou ʻita nai koeʻuhi ko ʻeku kuí, ʻoku ou tali ange: ʻKo hai te u ʻita ki aí? ʻOku ou foua ʻeni mo e Tamai Hēvaní; ʻoku ʻikai ke u tuenoa. ʻOkú Ne kau mo au he taimi kotoa pē.”

ʻI he tūkunga ko ʻení, he ʻikai lava ke toe mamata ʻa Peti ʻi he moʻui ko ʻení. Ka ko ʻene motó ʻa ia naʻá ne ako mei heʻene tangataʻeikí ko e “ʻE mole atu pē mo ʻeni.” 10

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, “ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he Tamaí ʻi he momeniti ko ʻení, ʻafioʻi hoʻo ngaahi ongó, mo e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e kakai kotoa pē ʻoku mou feohí.”11 ʻE lava ke maʻu e moʻoni māʻongoʻonga mo fakanonga ko ʻení ʻi he ngaahi aʻusia ʻe tolu kuó u lau ki aí.

Kāinga, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai tali vave mai ʻetau ngaahi lotú ʻaki e ola naʻa tau ʻamanaki atu ki aí. ʻOku ʻikai tali ʻetau ngaahi lotú he taimi ʻe niʻihi ʻi he founga naʻa tau ʻamanaki atu ki aí, ka ʻoku tau ako ʻi he taʻau ʻa e taimí kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻatautolu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻi he meʻa naʻa tau tomuʻa fakakaukau ki aí. Pea ko e taimi ʻe niʻihi he ʻikai ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi tautapa angatonú ʻi he moʻui ko ʻení.12 Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé, “ʻOku kau foki ʻi he tuí ʻa e falala ki he taimi ʻa e ʻOtuá.”13

ʻOku tau maʻu e fakapapau ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi Heʻene foungá pea ʻi Hono taimí mo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi hohaʻá, fakamaau taʻetotonú, mo e siva e ʻamanakí.

Ne lea ʻaki ʻeni ʻe he Tuʻi ko Penisimaní: “Pea ko e tahá, ʻoku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻOiauē manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá.”14

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fanongo e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú.15 ʻOku ou ʻiloʻi ʻi Heʻene hoko ko ha Tamai ʻofa mo tokaimaʻanangá, ʻokú Ne tali haohaoa ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki Hono poto taʻefakangatangatá, pea ʻi ha ngaahi founga ʻe iku ke ʻaonga pea tāpuekina ai kitautolu. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.