2010–2019
Tauhi Sipi Leleí, Lami ʻa e ʻOtuá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Tauhi Sipi Leleí, Lami ʻa e ʻOtuá

Naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ko hotau Tauhi Sipi Leleí ʻEne fanga sipí ʻaki Hono leʻó mo Hono huafá. ʻOkú Ne fekumi mo tānaki kitautolu. ʻOkú Ne akoʻi e founga ngāue fakaetauhi ʻi he ʻofá.

Siʻi Kāinga ʻofeina, kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke fiu feinga ai ke mohe mo lau ha fanga sipi ʻokú ke fakakaukau ki ai? ʻI he puna ko ia ʻa e fanga sipi hinehiná he ʻāá, ʻokú ke lau leva: 1, 2, 3, … 245, 246, … 657, 658 …1

Ka ʻoku ʻikai ke u fiemohea au ʻi hono lau e fanga sipí. ʻOku ou hohaʻa au naʻa mole pe hē ha taha, pea ʻokú ne ʻai ʻe ia ke u ʻāʻā.

ʻOku tau lea fakataha mo e tamasiʻi tauhisipi ne hoko ko ha tuʻí ʻo pehē:

“Ko hoku tauhí ʻa e ʻEikí; ʻe ʻikai te u masiva.

“ ʻOkú ne fakatokoto au ʻi he ngaahi ngoue lau maʻuiʻuí: ʻokú ne tataki au ki he veʻe vai ʻoku tafetafe mālié.

“ ʻOkú ne fakamoʻui hoku laumālié.”2

ʻĪmisi
Ko e Tauhi Sipi Leleí ʻi he sioʻatá

ʻOku tau fakamanatua ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení e Tauhi Sipi Leleí ʻa ia ʻoku toe hoko ko e Lami ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha hingoa mei Hono ngaahi huafa fakalangí kotoa ʻe toe ongoʻingofua mo mahino ange. ʻOku tau ako lahi mei he Fakamoʻuí ʻi heʻene fakamatalaʻi Ia ko e Tauhi Sip Leleí mo e ngaahi fakamoʻoni fakapalōfita kiate Ia ko e Lami ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi fatongia mo e fakatātā ko ʻení ʻoku fuʻu fekauʻaki lelei—he ko hai ia ʻoku toe lelei ange ke ne tokoniʻi e lami pelepelengesí ka ko e Tauhi Sipi Lelei, pea ko hai ia ʻe toe lelei ange ke hoko ko hotau Tauhi Sipi Lelei ka ko e Lami ʻa e ʻOtuá?

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú,” pea naʻe tukuhifo ʻe he ʻAlo pē taha ʻo e ʻOtuá ne fakatupú ʻEne moʻuí ʻi heʻene loto ke talangofua ki Heʻene Tamaí.3 ʻOku fakamoʻoni ʻa Sīsū, “Ko au ko e tauhi leleí: ʻoku foaki ʻe he tauhi leleí ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí.4 Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha mālohi ke foaki ʻEne moʻuí mo e mālohi ke toe toʻo pē ia.5 ʻOku ngāue fakataha mo ʻEne Tamaí, pea tāpuekina makehe kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻi Heʻene hoko ko hotau Tauhi Sipi Lelei mo e Lami ʻa e ʻOtuá fakatouʻosi.

Naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisí ko hotau Tauhi Sipi Leleí ʻEne fanga sipí ʻaki hono leʻó mo Hono huafá. ʻOkú Ne fekumi mo tānaki kitautolu. ʻOkú Ne akoʻi e founga ngāue fakaetauhi ʻi he ʻofá. Tau fakakaukau ki he ngaahi kaveinga ko ʻeni ʻe tolu, ʻo kamata ʻaki ʻEne ui kitautolu ʻaki Hono leʻó mo Hono huafá.

ʻUluakí, ʻoku hanga ʻe hotau Tauhi Sipi Leleí ʻo “ui ʻene fanga sipí ʻaki hono huafá. … ʻOku nau ʻiloʻi hono leʻó.”6 Pea “ʻokú ne ui kiate kimoutolu ʻi hono huafa ʻoʻoná, ʻa ia ko e huafa ʻo Kalaisí.”7 ʻI heʻetau feinga fakamaatoato ke muimui kia Sīsū Kalaisí, ʻe maʻu leva e ueʻi fakalaumālie ke fai lelei, ʻofa ki he ʻOtuá, mo tauhi kiate Ia.8 ʻI heʻetau ako, fakalaulauloto, mo lotu; pea hokohoko fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava he sākalamēnití mo e temipalé; pea tau fakaafeʻi e kakaí kotoa ke haʻu ki Heʻene ongoongoleleí mo e ngaahi ouaú, ʻoku tau talangofua ai ki Hono leʻó.

ʻI hotau kuongá ni, ʻoku faleʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau ui ʻa e Siasi kuo fakafoki maí ʻaki e hingoa ne ʻosi fakahā mai ʻe Sīsū Kalaisí: Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.9 Ne folofola e ʻEikí ʻo pehē, “Ko ia, ko e meʻa kotoa pē te mou faí, ke mou fai ia ʻi hoku hingoá;ko ia ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá;pea ke mou ui ki he Tamaí ʻi hoku hingoáke ne tāpuakiʻi ʻa e siasí koeʻuhi ko au.”10 ʻI he māmaní, ʻi hotau lotó mo e ngaahi ʻapí, ʻoku tau ui ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau houngaʻia ʻi ha tāpuaki angaʻofa pehē ʻoku fakatefito ʻi hotau ʻapí, moihū ʻo fakatefito ʻi ʻapi pea ʻe he Siasí, ako e ongoongoleleí, mo e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku fakafiefiá.

Uá, ʻoku kumi mo tānaki kitautolu ʻe hotau Tauhi Sipi Leleí ki Hono lotoʻaá. ʻOkú Ne fehuʻi mai, “Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipí, pea ka mole honau taha, ʻe ʻikai tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ʻi he toafá, kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo ia?”11

ʻOku faʻa tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e toko tahá mo e toko hivangofulu mā hivá ʻi he taimi tatau pē. ʻI heʻetau ngāue fakaetauhí, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi e toko hivangofulu mā hiva ʻoku tuʻumaʻu mo taʻe ueʻiá, pea tau toki tokanga ki he tokotaha ʻoku heé. ʻOku kumi mo fakahaofi kitautolu ʻe hotau ʻEikí mei he ngaahi feituʻu kotoa pē,”12 “mei he tapa ʻe fā ʻo e māmaní.”13 ʻOkú Ne tānaki fakataha kitautolu ʻaki e fuakava toputapú mo Hono taʻataʻa fakaleleí.14

Ne folofola hotau Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākonga ʻo e Fuakava Foʻoú ʻo pehē, “Pea ʻoku ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení.”15 Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻEiki toetuʻú ki he fānau fuakava ʻa Līhai ʻi he ongo ʻAmeliká ʻo pehē, “Ko ʻeku fanga sipi ʻa kimoutolu.”16 Pea naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē ʻoku ʻi ai mo e fanga sipi kehe te nau fanongo ki Hono leʻó.17 Ko ha tāpuaki moʻoni e Tohi ʻa Molomoná he ko ha fakamoʻoni makehe ia ʻe taha ki he leʻo ʻo Sīsū Kalaisí!

ʻOku fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi e Siasí ke tali e taha kotoa pē ʻoku fanongo ki Hono leʻó18 mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku kau ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí e papitaiso ʻi he vai mo e afi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.19 ʻOku fehuʻi ʻe Nīfai, “Pea ko ʻeni, kapau ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku māʻoniʻoní, ʻoku ʻaonga ke papitaiso ʻi he vaí, koeʻuhi ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē, hono ʻikai ʻaonga lahi ange kiate kitautolu ʻoku taʻe-māʻoniʻoní ke papitaiso, ʻio, ʻi he vaí!”20

ʻĪmisi
John baptizing Jesus

ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakaʻamu hotau Fakamoʻuí ʻe hanga ʻe he meʻa ʻoku tau faí mo e tuʻunga te tau ʻi aí ʻo fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu ʻo muimui kiate Ia. Haʻu ʻo maʻu e ʻofá, fakamoʻuí, fehokotakí, mo ʻEne fuakavá, ʻo kau ai e temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ke tāpuekina ai ʻe he ngaahi ouau toputapu ʻo e fakamoʻuí e fāmilí ke laui toʻutangata, pea fakatou tānaki ai ʻa ʻIsileli he ongo tafaʻaki ʻo e veilí fakatouʻosi.21

Tolú, ʻoku ʻomi ʻe he “Tauhi Sipi ʻo ʻIsilelí,”22 ʻa Sīsū Kalaisi ha sīpinga ki he anga e ngāue fakaetauhi ʻa e kau tauhi sipi ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻofá. ʻI he fehuʻi mai hotau ʻEikí pe ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia, ʻo hangē ko ʻEne ʻeke kia Saimone Pitá, ʻoku kole mai hotau Fakamoʻuí: “Fafanga ʻeku fanga lamí. … Fafanga ʻeku fanga sipí. … “Fafanga ʻeku fanga sipí.”23 ʻOku talaʻofa mai e ʻEikí ko e taimi ko ia ʻe fafanga ai ʻe Heʻene kau tauhisipí ʻEne fanga lamí mo e sipí, ko kinautolu ko ia ʻi Heʻene lotoʻaá he ʻikai “te nau toe manavahē, pe vaivai, pea ʻe ʻikai te nau masiva.”24

ʻOku fakatokanga mai hotau Tauhi Sipi Leleí ko e kau tauhisipi ʻo ʻIsilelí kuo pau ke ʻoua naʻa nau tulemohe,25 pe movetevete pe fakatupunga ha hē ʻa e fanga sipí,26 pe feinga pē ke maʻu haʻane meʻa.27 Ko e fatongia ʻo e kau tauhisipi ʻa e ʻOtuá ke fakamālohia, fakamoʻui, fakaleleiʻi ʻa ia ʻoku maumaú, kumi mai ʻa ia naʻe heé, mo ia naʻe molé.28

ʻOku toe fakatokanga mai e ʻEikí ki he kau unga ngāué, ʻi he “ʻikai ʻofa ia ki he fanga sipí,”29 mo e “kau palōfita loi, ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻi he kofu fakasipi, ka ʻi lotó ko e fanga ulofi fekai ʻa kinautolu.”30

ʻOku hōifua hotau Tauhi Sipi Leleí ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi e tauʻatāina ke fili fakafoʻituituí ʻi he taumuʻa lelei mo e tuí. Ko kinautolu ʻi Heʻene lotoʻaá ʻoku nau sio ki hotau Fakamoʻuí ʻo houngaʻia ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. ʻOku tau fuakava ke muimui kiate Ia, ʻo ʻikai fakapāpākū, talangofua kui, pe “fakamāmā,” kae ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí ʻaki e loto mo e ʻatamaí kotoa, ʻo fefuaʻaki e kavengá pea fiefia fakataha mo kinautolu ʻoku fiefiá. Hangē ko hono foaki kakato ʻe Kalaisi Hono finangaló ki he finangalo ʻa e Tamaí, ko ia ʻoku tau ʻai ai kiate kitautolu Hono huafá. ʻOku tau fekumi fiefia ai ke kau ki Heʻene ngāué ko hono tānaki mo ngāue fakaetauhi ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Kāinga, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Tauhi Sipi haohaoá. Koeʻuhi ʻokú Ne tukuhifo ʻEne moʻuí maʻá e fanga sipí pea kuó Ne toetuʻu nāunauʻia, ʻoku toe hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Lami haohaoa ʻa e ʻOtuá.31

Naʻe ʻosi fakamelomelo pē mei he kamataʻangá e Lami feilaulau ʻa e ʻOtuá. Ne fakahā ʻe he ʻāngeló kia ʻĀtama ko ʻene feilaulaú “ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí,” ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ke “ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē.”32

Ne foua ʻe he Tamai ko ʻĒpalahamé ʻa ia naʻá ne fokotuʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava taʻengata maʻá e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní ʻa hono foaki hono foha pē ʻe tahá.

“Pea naʻe leaange ʻa ʻAisake ki heʻene tamai ko ʻĒpalahamé, ʻo pehē, Ko ʻeku tamai: peá ne pehē, Hoku foha, ko au ʻeni. Pea pehē ʻe ia, Vakai ko ʻeni ʻa e afí mo e fefié: ka ko e fē ʻa e lamí …?

“Pea pehē ange ʻe ʻĒpalahame, Hoku foha, ʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻana ha lami.”33

Naʻe mamata mai mo fiefia e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻi he misiona e Lami ʻa e ʻOtuá ne tomuʻa fakanofo ki aí. Ne fakamoʻoni ʻa Sione ʻo e Fuakava Foʻoú mo Nīfai ʻi ʻAmelika “ki he Lami ʻa e ʻOtuá,”34ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá, … ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.”35

Ne fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ki he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo pehē, “Kuo tau hē kotoa pē, ʻo hangē ko e fanga sipi; kuo tau afe taki taha kotoa pē ki hono hala ʻoʻona; pea kuo hilifaki kiate ia ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi [angahala] ʻatautolu kotoa pē.”36 Naʻe ui ʻe ʻAlamā e feilaulau lahi mo fakaʻosi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e “meʻa ʻe taha ʻoku mamafa ange ʻi he ngaahi meʻa ko ia kotoa pē.” ʻOku poupou mai ʻa ʻAlamā ke, “Maʻu ʻa e tui ki he Lami ʻa e ʻOtuá, haʻu pea ʻoua ʻe manavahē.”37

Ne vahevahe ʻe ha kaungāmeʻa mamae e anga hono maʻu ʻo ʻene fakamoʻoni mahuʻinga ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne tui ʻi heʻene kei tupu haké ʻoku ʻomi maʻu pē ʻe he faiangahalá ha tautea mamafa ʻo tau fuesia tokotaha pē. Naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke maʻu ha mahino ki ha faingamālie ʻo ha fakamolemole fakalangi. Naʻá ne lotu ke ʻilo e founga ʻoku lava ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku fakatomalá, mo e anga ʻo hono fakafiemālieʻi ʻe he ʻaloʻofá e fakamaau totonú.

Ne tali ʻene lotú ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi ha liliu fakalaumālie fakaofo. Ne lele fakavave mai ha talavou mei ha falekoloa mo ha milemila meʻatokoni ʻe ua. Naʻá na taufetuli mo e pule ʻo e falekoloá ʻo aʻu ki ha hala femoʻuekina, ʻo kamata ke ne kaikailaʻi mo tuki e talavoú. Ne ʻikai ke hanga ʻe hoku kaungāmeʻá ʻo fakamaauʻi e talavoú ko ha tokotaha kaihaʻa, ka naʻá ne maʻu ha manavaʻofa lahi ʻaupito kiate ia. Naʻá ne lue hangatonu ki he ongo tangata naʻá na fakakikihí ʻo ʻikai ilifia pe tokanga ki heʻene malu ʻaʻaná. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻene pehē ange, “Te u totongi ʻe au e meʻakaí. Kātaki ʻo tukuange ia! Tuku muʻa ke u totongi e meʻakaí.”

Ne ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ne ongoʻi ha ʻofa ne teʻeki ke ne ongoʻi kimuʻa, pea pehē ʻe hoku kaungāmeʻá, “Ko e meʻa pē ne u fie maʻu ke faí ko hono tokoniʻi mo fakahaofi e talavoú.” Ne pehē ʻe hoku kaungāmeʻá ne kamata leva ke mahino lelei ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí—ʻa e anga mo e ʻuhinga ne hōifua ai ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hono Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻaki e ʻofa haohaoa mo taʻe ha mele, mo e ʻuhinga ʻokú ne loto ai ke Ne fai iá.38

ʻOku ʻikai ha ofo heʻetau hiva:

[Sio ki he Tauhi Sipi Leleí ʻokú ne ʻalu ʻo kumi

Kumi e fanga lami ʻoku molé,

ʻOmi kinautolu ʻi he fiefia,

ʻO fakahaofi ʻaki ha totongi taʻefakangatangata.]39

ʻOku ʻafioʻi ʻe hotau Fakamoʻuí ko e Lami ʻa e ʻOtuá, e taimi ʻoku tau tukuhausia aí, tukuhifoʻi kita, ongoʻi taʻepauʻiá, pe nofo tailiilí. Ne mamata ʻa Nīfai ʻi ha vīsone ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ʻoku “[ʻalu hifo] ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí.” Neongo kuo “fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní, … naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”40

ʻOku kau hotau kuongá ʻi he talaʻofa ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí mo e fiemālié.

Ko koe pē nai ʻi ho fāmilí, ʻapiakó, ngāueʻangá, pe koló ʻoku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí? ʻOku ʻi ai ha taimi ʻoku ongoʻi liʻekina pe siʻisiʻi fau ʻi ho koló? Kuó ke hiki nai ki ha feituʻu foʻou, ʻoku kehe e leá pe ʻulungaanga fakafonuá? Mahalo kuo liliu e tūkunga hoʻo moʻuí, ʻo ke fehangahangai mo ha ngaahi meʻa ne ʻikai te ke ʻamanaki ʻe malava ke hoko? ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí, ʻe tatau ai pē ko hai kitautolu mo hotau tūkungá ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá, “Te ne tānaki ʻa e fanga lamí ʻaki hono nimá, pea fua ʻa kinautolu ʻi hono fatafatá, pea tataki fakafiemālie ʻa kinautolu ʻoku feitamá.”41

ʻĪmisi
Ko hono tānaki fakataha ʻe he Tauhi Sipi Leleí ʻEne lamí

Kāinga, ʻoku ui mai kiate kitautolu ʻa hotau Tauhi Sipi Leleí ʻaki Hono Leʻó mo Hono huafá. ʻOkú Ne kumi, tānaki, mo hāʻele ki Hono kakaí. ʻOku fakafou mai ʻi Heʻene palōfita moʻuí mo kitautolu hono kotoa, ʻa ʻEne fakaafe ki he tokotaha kotoa ke maʻu e melinó, ha taumuʻá, fakamoʻuí, mo e fiefia ʻi he kakato ʻo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí pea mo Hono hala ʻo e fuakavá. ʻOkú Ne akoʻi e kau tauhisipi ʻo ʻIsilelí ʻaki ha sīpinga ʻo e ngāue fakaetauhi ʻi Heʻene ʻofá.

Ne tomuʻa fakanofo Hono misiona fakalangi ko e Lami ʻa e ʻOtuá pea fiefia ai e kau ʻaposetolo mo e kau palōfitá. Ko ʻEne Fakalelei taʻengata mo taʻe fakangatangatá, ko e uho ia e palani ʻo e fiefiá pea mo e taumuʻa ʻo e fakatupú. ʻOkú Ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu, ʻokú Ne tukulotoʻi kitautolu.

Siʻi kāinga ʻofeina, fakatauange te tau loto fiemālie ke hoko ko e “kau ākonga anga fakatōkilalo ʻa e ʻOtuá mo e Lamí,”42koeʻuhi ke ʻi ai ha ʻaho ʻe hiki ai hotau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻui ʻa e Lamí,43ʻo hivaʻi e hiva ʻa e Lamí,44pea fakaafeʻi ki he ʻohomohe ʻa e Lamí.45

ʻOkú Ne ui mai ko e Tauhi Sipi mo e Lami: mou toe haʻu “ki he ʻilo moʻoní … ki [ho] Huhuʻí, … mo [ho] tauhi-sipi lahi mo moʻoní.”46 ʻOkú Ne talaʻofa mai ʻoku “tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa [ʻetau] [hoko] ʻo haohaoa ʻia Kalaisi.”47

ʻI he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, ʻoku tau fakamālō ki Ai:

“ʻOku Taau mo e Lamí”48

“Hōsana ki he ʻOtuá pea mo e Lamí!”49

ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia, ʻa hotau Tauhi leleí, ko e Lami haohaoa ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne ui kitautolu ʻaki hotau hingoá—ʻi Hono huafá ʻi he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí—ʻēmeni.