2010–2019
ʻO Hangē Ko ia Ne Fai ʻe Kalaisí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


ʻO Hangē Ko ia Ne Fai ʻe Kalaisí.

ʻI heʻetau feinga ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, te tau maʻu e ngaahi faingamālie ke fakangaloki kitautolu kae hiki hake e niʻihi kehé.

Fakafuoufua ki he māhina ʻe hongofulu mā valu kuo mahili atú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2017, ne talamai ʻe hoku taʻokete taʻu 64 ko Maiká ʻokú ne puke ʻi he kanisaá. Naʻá ne talamai foki kuó ne maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki mei heʻene faiako fakaʻapí pea kuó ne ʻosi fepōtalanoaʻaki mo ʻene pīsopé. Naʻá ne toe text mai ha tā ʻo e Temipale ʻOkalani Kalefōniá ne faitaaʻi mei he falemahaki ne fai ai hono faitoʻó, pea tohi mataʻitohi lalahi, “Vakai ki he meʻa ʻoku ou lava ʻo sio ki ai mei hoku loki ʻi he falemahakí.”1

Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene fakamatala kau ki he kau faiako fakaʻapí, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau pīsopé, temipalé ʻo hangē ko e fakamatala ki he kanisaá. Ko Maiká ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea ne ʻikai faʻa maʻulotu ʻi ha meimei taʻu ʻe 50.

Ne fakaʻohovale ki homau fāmilí ʻene tupulaki fakalaumālié pea pehē ki heʻene lototoʻa he fefaʻuhi mo e kanisaá, kae tautefito ki heʻene ngaahi fehuʻi kau ki he Tohi ʻa Molomoná, mālohi ʻo e silá, mo e moʻui hili e maté. ʻI he fakalau mai ʻa e māhiná pea mafola e kanisaá, ne fie maʻu ha faitoʻo makehe mo lahi ange kia Maika ʻo ʻave ai ki ʻIutā ki he Senitā Kanisā Hanisimani.

Ne taimi nounou pē ʻa e tau mai ʻa Maiká kuo ʻaʻahi atu ki ai ʻa Sione Holopuluki ko e taki faifekau ʻo e uooti ne ngāue atu ki he falemahaki ʻi he feituʻu ʻokú ne lolotonga ʻi aí. Ne pehē ʻe Sione “ne mahino lelei kiate au ko Maiká ko e foha ia ʻo e ʻOtuá” pea naʻe vave ʻena feohi fakakaungāmeʻá ʻo hangē pē ʻa Sione ia ha tokoua ngāue fakaetauhi ʻo Maiká. Ne vave hono fakaafeʻi e kau faifekaú ke nau ʻaʻahi angé ka naʻe ʻikai ke loto ki ai hoku taʻoketé, kae hili e māhina ʻe taha ʻena kaungāmeʻá ne fakamatalaʻi ʻe Sione kia Maika, ʻo pehē “ ʻOku ou tui te ke fiefia ʻi haʻo fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.”2 Ne tali leva e fakaafé pea ʻaʻahi ki ai e ongo faifekaú pea toe ʻaʻahi atu mo Pīsope Soni Saapa, pea iku ʻena fepōtalanoaʻakí ke faifai pea maʻu ʻe Maika hono tāpuaki fakapēteliaké hili ha taʻu ʻe 57 mei hono papitaisó.

ʻI he konga kimuʻa ʻo Tīsema ʻo e taʻu kuo ʻosí hili ha ngaahi māhina ʻo e faitoʻó ne loto ʻa Maika ke taʻofi hono faitoʻo ʻo e kanisaá he naʻá ne uesia fakaesino ai, neongo kapau ʻe mate ai. Ne talamai ʻe heʻene toketaá ʻoku toe pē ʻa e māhina nai ʻe tolu ke moʻui ai ʻa Maika. Ne kei hokohoko atu ai pē e fehuʻi kau ki he ongoongoleleí—ʻaʻahi mo e tokoni ʻa hono kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá mo e kaungāmeʻa ʻi he falemahakí. ʻI heʻemau ngaahi ʻaʻahi kia Maiká, ne mau faʻa sio ki ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakaava ʻi he veʻe mohengá ʻi heʻemau talanoa ki he Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau fakatemipalé, mo e natula taʻengata ʻo e tangatá.

ʻI he kongaloto ʻo Tīsemá ne pukepuke pē ʻe Maika hono tāpuaki fakapēteliaké pea ngali mālohi hono sinó pea hangehangē ka moʻui ʻi ha toe māhina ʻe tolu. Ne mau palani ke mau Kilisimasi mo Fakaʻositaʻu fakataha mo ia pea hokohoko atu ai. Ne u maʻu ha telefoni taʻeʻamanekina meia Pīsope Saapa he ʻaho 16 ʻo Tīsemá, ʻo fakahā mai naʻá na ʻosi ʻinitaviu mo e palesiteni siteiki ʻa Maiká pea ʻokú ne taau ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea kole mai pe te u faingamālie ke kau ange. Ne fakataimi-tēpileʻi ke fakahoko e ouaú ʻi he ʻaho Falaite ko e 21 ʻo Tīsemá.

Ne u ʻalu atu mo hoku uaifi ko Kaló he ʻaho ko iá ki he falemahakí pea fakafetaulakiʻi mai kimaua he feituʻu ofi ki he loki ʻoku tokoto ai ʻa Maiká ʻo talamai kuo tuʻu e tā hono mafú. Ne ma hū atu ki he lokí ʻoku talitali mai ai ʻene pēteliaké, pīsopé, mo ʻene palesiteni siteikí—peá ne toe ʻāʻā hake ʻa Maika. Naʻá ne fakatokangaʻi au mo fakamahino mai ʻoku fanongo lelei mai pē pea ʻoku mateuteu ke ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. Hili ha taʻu ʻe nimangofulu hono fakanofo ia ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ne u maʻu e faingamālie fakataha mo hono kau taki fakalotofonuá, ke foaki e Lakanga Taulaʻeki Faka-Melekisētekí mo fakanofo hoku taʻoketé ki he lakanga ko e kaumātuʻa. Hili ha houa ʻe nima mei ai ne mālōlō ʻa Maika ʻo hū atu he veilí ʻo feʻiloaki mo ʻema ongomātuʻá ko ha taha kuó ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí ne fai mai ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha kole kiate kitautolu ke tau tokangaʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻi ha “founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange.”3 Ne akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene lea kau ki he Fakamoʻuí ʻo pehē “koeʻuhí he ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, te tau ngāue fakaetauhi ki he taha kotoa pē ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. Te tau ngāue fakaetauhi ʻi Hono huafá, ʻaki Hono mālohí mo e mafaí pea ʻi Heʻene angaʻofa angaleleí.”4

Kuo hoko ha ngaahi ngāue fakaofo ko e tali ki he fakaafe ko ia mei he palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahoko e ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻi he ngāue fakataha ʻo fakahoko faivelenga ʻe he kāingalotú honau fatongia ngāue fakaetauhí pea pehē ki ha founga te u ui ko e ngāue fakaetauhi “fakatuʻupakē” koeʻuhi ne fakahaaʻi ʻe he kakai tokolahi e ʻofa faka-Kalaisí ʻi ha ngaahi faingamālie ne taʻe ʻamanekina. Ne fakamoʻoniʻi fakataautaha ʻe homau fāmilí e faʻahinga ngāue fakaetauhi ko ʻení.

Ne faʻa talaange ʻe Sione, ko e kaungāmeʻa, tokoua ngāue fakaetauhi pea mo e palesiteni fakamisiona mālōlō ʻa Maiká, ki heʻene kau faifekaú “kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he lisi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke fie kau ia ki he Siasí,” ʻoua naʻa foʻi he ʻaʻahi ki aí. ʻOku malava ke liliu e kakaí.” Naʻá ne talamai leva kiate kimautolu, “Ne hoko ha fuʻu liliu lahi kia Maika.”5 Ne fuofua hoko ʻa Sione ko ha kaungāmeʻa ʻo ne fai maʻu pē ha fakalotolahi mo ha poupou—ka naʻe ʻikai ngata ʻa ʻene ngāue fakaetauhí ʻi he ʻaʻahi fakakaungāmeʻá pē. Ne ʻiloʻi ʻe Sione ʻoku ope atu e ngāue fakaetauhí ʻi he kaungāmeʻá he ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi e fakakaungāmeʻá ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí.

ʻOku ʻikai ke faʻa fie maʻu ia ki ha taha ke puke lahi, ʻo hangē ko hoku taʻoketé, ʻi ha mahaki fakatuʻutāmaki pea toki fakahoko leva ki ai ha ngāue fakaetauhi. Ko e ngaahi fie maʻu ko iá ʻoku fakahaaʻi ia ʻi ha ngaahi founga lahi kehekehe. Ko ha mātuʻa taautaha, mātuʻa ʻoku māmālohi, tokotaha kei siʻi ʻoku faingataʻaʻia, faʻē kuo ongosia moʻoni, siviʻi ʻo e tuí, pe tuʻunga fakapaʻangá, moʻui leleí, pe palopalema he nofo malí—ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e lisí. Neongo ia, hangē ko Maiká, ʻoku malava ke tokoniʻi ha taha pē, he ʻe kei aʻu mai pē e ʻofa ia ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí ʻi he ngāue fakaetauhí ʻo pehē, “neongo ʻoku lahi e ngaahi taumuʻa ʻo e ngāue fakaetauhí, ka ʻoku totonu ke tataki ʻetau ngaahi feinga ʻi he ngāue fakaetauhí ʻe he holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu ha ului fakafoʻituitui ʻoku loloto ange pea hoko ʻo tatau mo e Fakamoʻuí.”6 Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni:

“‘E lava ʻe ha taha loto lelei ʻo tokoni ke ngaahi ha vaʻe meʻalele, ʻave ha kaungā-loki ki he toketaá, maʻu meʻatokoni hoʻatā mo ha taha ʻoku lotomamahi, pe malimali mo fakalea ke fakafiefiaʻi ha taha.

“Ka ʻe fakanatula pē hono fakalahi atu e ngaahi ngāue tokoni mahuʻinga ko ʻení, ʻe ha taha ʻoku muimui ki he ʻuluaki fekaú.”7

ʻI heʻetau fakafenāpasi ʻetau ngāue fakaetauhí kia Sīsū Kalaisí, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi naʻe mahulu ange ʻEne feinga ke ʻofeina, poupouʻi, tokoniʻi mo faitāpuekiná, ʻo laka ia ʻi hono feau ʻo e fie maʻu vivilí. Naʻá Ne ʻafioʻi moʻoni ʻenau ngaahi fie maʻu fakaʻahó peá Ne manavaʻofa ki heʻenau faingataʻiá. ʻI heʻene fakamoʻui, fafanga, fakamolemoleʻi, mo akonekina kinautolu. Ka naʻe mahulu hake ʻa e meʻa ia naʻá Ne fie maʻu ke faí, ʻi hono tokangaekina pē ʻo e fie maʻu vivilí. Naʻá Ne finangalo ke muimui ange e niʻihi ne nau feohi mo Iá, ke nau ʻiloʻi Iá, pea ke nau aʻusia ʻenau taumuʻa fakalangí.8

ʻI heʻetau feinga ke fakahoko e ngāue fakaetauhí “ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí,”9 te tau maʻu e ngaahi faingamālie ke fakangaloki kitautolu kae hiki hake e niʻihi kehé. ʻE lava pē ke ʻikai faʻa fakafiemālie ʻa e ngaahi faingamālie ko iá, ʻi hono siviʻi ʻetau loto holi moʻoni ke hoko ʻo tatau ange mo e ʻEikí, ʻa ia ko ʻEne tokoni maʻongoʻonga tahá, ko ʻEne Fakalelei taʻe fakangatangatá, neongo naʻe ʻikai ha fakafiemālie ai. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Mātiu vahe 25 ʻa e anga e ongo ʻa e ʻEikí kiate kitautolú, ʻi he taimi ʻoku tau hangē ai ko Iá te tau ongoʻingofua e mamahí, faingataʻá mo e pole ʻoku fepaki mo ha kakai tokolahi ka ʻoku ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi:

“Haʻu ʻa kimoutolu, kuo monūʻia heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au. …

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní, ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? Pe fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”10

ʻOku tatau ai pē pe ko e ngāue fakaetauhi ʻa e kakai tangata pe fafine, pe ko hono ʻiloʻi pē ha taha ʻoku faingataʻaʻia, ʻoku poupouʻi mai ke tau fekumi ki he tataki mo e fakahinohino ʻa e Laumālié—pea fai leva ha ngāue. Mahalo te tau fakakaukau ki he founga lelei taha ʻo e ngāué, ka ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí, pea ʻe tataki ʻetau ngaahi ngāué ʻe Hono Laumālié. Pea hangē ko Nīfaí, “naʻe tataki ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te [ne] faí,”11ʻe tākiekina kitautolu ʻe he Laumālié ʻi heʻetau feinga ke hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke tāpuekina ʻEne fānaú. ʻI heʻetau fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié mo falala ki he ʻEikí, ʻe tuku kitautolu ʻi he feituʻu mo e tūkunga te tau lava ai ʻo ngāue mo tāpuekina—pea ʻi hono fakalea e tahá, ko e ngāue fakaetauhi.

ʻE ʻi ai e ngaahi taimi te tau ʻiloʻi ai ha fiemaʻu ka te tau ongoʻi taʻe feʻunga ke fai ha ngāue, ʻo fakakaukau he ʻikai ke feʻunga e meʻa te tau foakí. Ke fai ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí,12 ka neongo iá, ko e ngāue fakaetauhi ʻo foaki ʻa ia ʻoku tau malavá pea falala ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakalahi ʻetau ngāué ke tāpuekina ai hotau “kaungā fononga he moʻui fakamatelié.”13 Ki ha niʻihi, mahalo ko hono foaki ʻo e taimí mo e talēnití; pea ki ha niʻihi kehe, mahalo pē ko ha lea ʻofa pe ko hano fai ha tokoni fakatuʻasino. Neongo te tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻetau tokoní, naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo fekauʻaki mo e “meʻa iiki mo faingofuá.” Naʻá ne akonaki ko e ngāue iiki mo faingofuá ʻoku mālohi lahi he ʻoku nau fakaafeʻi “e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,”14 ko ha takaua ʻokú ne fakatou tāpuakiʻi e tokotaha foakí mo ia ʻokú ne maʻu e foakí.

Ne pehē ʻe hoku taʻokete ko Maiká ʻi heʻene ʻilo kuo mei maté, “ʻOku mālie hono hanga ʻe he mahaki kanisaá ʻo ʻai ke tukutaha hoʻo tokangá he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”15 Fakamālō ki he kau tangata mo fafine fakaofo ne nau ʻilo ha fie maʻu pea ʻikai ke fakamaauʻi, kae ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ʻo fakahaofi ai ʻa Maika. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe hoko vave mai e liliú, pea ʻe ʻi ai e niʻihi mahalo ʻe toki hoko ia he hili ʻa e maté. Ka neongo ia, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai pē ke fuʻu tōmui he kuo teʻeki ke fuʻu hē mamaʻo ha taha mei he halá ʻo ʻikai ke ne maʻu e tāpuaki ʻo e Fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻoku ʻikai ha ngataʻanga hono lahí mo e taimí.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne akonaki ai ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē “neongo pe ko e hā e fuoloa ʻo ʻetau mavahe mei he halá … ko e mōmeniti pē ʻoku tau pehē ai ke tau liliú, ʻoku tokoni e ʻOtuá ke tau foki.”16 Ko e loto ko ia ke liliú, ko e ola maʻu pē ia ʻo ha fakaafe, ʻo hangē ko e “ʻOku ou tui te ke fiefia ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.” Hangē pē ko e ʻikai ke fuʻu tōmui ha meʻa ki he Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai foki ke fuʻu vave kia kitautolu ke fakahoko ha fakaafe.

ʻOku ʻomi ʻe he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e Toetuʻú ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke fakakaukau ki he feilaulau fakalelei lahi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolu takitaha ʻi ha fuʻu totongi lahi—ko ha totongi naʻá Ne fakahā ai ʻe Ia ʻo pehē “naʻe langaki ai ʻa [ʻEne] tetetete ko e tokotaha mālohi tahá koeʻuhi ko e mamahí.” Naʻá ne pehē, “Ka neongo iá, naʻá ku inu ai ʻo fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá.”17

ʻOku ou fakamoʻoni koeʻuhí he naʻá Ne “fakaʻosi,” e ngāué, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ʻamanaki lelei. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.