2010–2019
Lea Fakafeʻiloakí
ʻOkatopa 2018


Lea Fakafeʻiloakí

Kuo hokosia e taimi ke ʻi ai ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi fakakoló, fakauōtí, mo e fakasiteikí.

Siʻi kāinga ʻofeina, kuo mau nofo ʻo ʻamanaki mai ke fakataha mo kimoutolu ʻi he konifelenisi lahi ko ʻeni ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa ní. ʻOku mau talitali loto māfana kotoa kimoutolu. ʻOku hounga moʻoni kiate kimautolu hoʻomou ngaahi lotu poupoú. ʻOku mau ongoʻi ʻene ʻaongá. Mālō ʻaupito!

ʻOku mau fakamālō ko hoʻomou feinga ke muimui ki he faleʻi naʻe fai he konifelenisi lahi he māhina ʻe ono kuohilí. Kuo fekumi e kau palesitenisī fakasiteikí he funga ʻo e māmaní ke maʻu e fakahā ʻoku fie maʻu ki hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e kōlomu kaumātuʻá. ʻOku ngāue faivelenga e kau tangata he ngaahi kōlomu ko iá fakataha mo e kau Fineʻofá ke ngāue fakaetauhi ki hotau kāingá ʻi he founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange. ʻOku fakalotomāfana kiate kimautolu hoʻomou ngaahi leleí mo e ngaahi ngāue makehe ʻoku mou fai ke ʻomi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki homou ngaahi fāmilí, kaungāʻapí, mo e kaungāmeʻá pea mo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí.

Talu mei he konifelenisi ʻi ʻEpelelí, mo ʻema feʻiloaki mo Sisitā Nalesoni mo e kāingalotu he konitinēniti ʻe fā mo e ʻotu motu ʻo e tahí. Mei Selusalema ki Halale, mei Uinipeki ki Pengikoki, kuó ma aʻusia hoʻomou tui mālohí mo e mālohi ʻo hoʻomou fakamoʻoní.

ʻOku mau fiefia lahi he tokolahi hotau toʻu tupu kuo nau kau he konga kau kei talavou ʻa e ʻEikí ʻo tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.1 ʻOku mau fakamālō atu! ʻI he hokohoko atu hoʻomou muimui ki heʻeku ngaahi fakaafe ne fai ʻi he fakataha lotu fakaemāmani lahi hotau toʻu tupú, ʻoku mou fokotuʻu ai ha tuʻunga moʻui ke muimui ki ai e toengá. Pea ʻoku fai ʻe kimoutolu toʻu tupú ha liliu lahi!

ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni mai, ne fefaʻuhi ʻa kimautolu he ngaahi fakataha alēlea pule ʻa e Siasí mo ha fehuʻi mahuʻinga: te tau lava fēfē ʻo ʻave ʻa e ongoongoleleí ʻi hono tuʻunga haohaoá pea mo e ngaahi ouaú mo hono mahuʻinga taʻengatá, ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá?

ʻI heʻetau hoko ko ha Kāingalotú, kuo tau anga ʻaki e fakakaukau ko e “lotú pe siasí ko ha meʻa ia ʻoku toki fai pē ʻi hotau ngaahi ʻapisiasí, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi ʻapí. ʻOku fie maʻu ke tau liliu e sīpinga ko ʻení. Kuo hokosia e taimi ke ʻi ai ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi fakakoló, fakauōtí, mo e fakasiteikí.

ʻI he hoko atu e mafola ʻa e Siasí he funga ʻo e māmaní, ʻoku ʻi ai ha kāingalotu tokolahi ʻoku nau nofo ʻi ha feituʻu ʻoku hala ha falelotu ai—pea ʻe ala pehē ai pē ia ʻi he kahaʻú. ʻI he tūkunga ko iá, ʻoku ou manatu ai ki ha fāmili naʻe fie maʻu ke nau lotu pē ʻi honau ʻapí. Ne u fehuʻi ki he faʻeé pe ʻoku saiʻia he lotu pē ʻi honau ʻapí. Naʻá ne tali mai, “ʻOku ou saiʻia ai! ʻOku lea lelei ange hoku husepānití ʻi ʻapi he taimí ni he ʻokú ne ʻiloʻi te ne tāpuakiʻi e sākalamēnití heni he Sāpate kotoa pē.”

Kuo hoko ko ha kaveinga tuʻuloa ʻo e Siasí, ʻa hono tokoniʻi ʻo e kāingalotu kotoa pē ke fakatupulaki ʻenau tui ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, tokoniʻi kinautolu ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, pea fakamālohia mo silaʻi honau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai faingofua ʻeni ʻi ha māmani fihituʻu ʻo e ʻaho ní. ʻOku fakautuutu ai pē hono ʻohofi ʻe he filí ʻa e tuí, mo kitautolu pea mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fie maʻu ke tau fakafepakiʻi mo ngaue tōmuʻa leva ka tau lava ʻo hao fakalaumālie. Ko ia ai, ʻoku mau fie fai ha ngaahi liliu ki he fokotuʻutuʻu fakaehoualotú ʻe tokoni ia ke toe fakamālohia ange ai hotau kāingalotú mo honau ngaahi fāmilí.

Kuo taʻu lahi e ngāue e kau taki ʻo e Siasí ki ha nāunau fakalēsoni kuo fetaiaki ke fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí ʻo fakafou ʻi ha palani ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí ke ako e tokāteliné, fakamālohia e tuí, mo paotoloaki ha moihū fakatāutaha ʻoku lahi angé. Ko ʻemau feinga ko ia he ngaahi taʻu kimuí ni maí ke fakatoputapuʻi e Sāpaté—ke ʻai ia ko ha meʻa fakafiefia mo ha fakaʻilonga fakatāutaha ki he ʻOtuá ʻo ʻetau ʻofa kiate Iá—ʻe toe fakalalahi atu ia ʻe he ngaahi liliu ko ʻeni te mau fakafeʻiloaki atú.

Te mau fanongonongo he pongipongí ni hano ʻai ke potupotutatau foʻou e akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapi pea mo e Siasí. ʻOku tau takitaha fatongiaʻaki pē ʻetau tupulaki fakalaumālie fakatāutahá. Pea ʻoku fakamahino mai ʻe he folofolá ko e tefitoʻi fatongia ia ʻo e mātuʻá ke akoʻi e tokāteliné ki heʻenau fānaú.2 Ko e fatongia ʻo e Siasí ke tokoniʻi e mēmipa takitaha ʻi he taumuʻa fakalangi kuo tofa mai ke fakatupulaki ʻene ʻilo ki he ongoongoleleí.

ʻE fakamatalaʻi atu ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki he taimí ni e ngaahi liliu mahuʻingá ni. ʻOku faaitaha e kau mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono poupouʻi e pōpoakí ni. ʻOku mau fakahaaʻi loto houngaʻia ʻa e ivi takiekina ʻo e ueʻi fakalaumālie mei he ʻEikí ʻi hono faʻufaʻu e ngaahi palani mo e founga ngāue ʻe fakahoko atu ʻe ʻEletā Kukí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko e Kalaisí ʻa Sīsū! Ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻoku tataki ia ʻi he kikite mo e fakahā ki Heʻene kau tamaioʻeiki loto fakatōkilaló. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.