2010–2019
Hoko ko ha Tauhisipi
ʻOkatopa 2018


Hoko ko ha Tauhisipi

Fakatauange ʻe lau ʻe kinautolu ʻoku mou ngāue fakaetauhi ki aí ko honau kaumeʻá kimoutolu pea mo ʻiloʻi, ʻiate koe, ko ha helo mo ha falalaʻanga.

ʻI he taʻu ʻe taha kuo hilí, ne ʻai ʻe ha taha Palaimeli naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi Silei ke u malimali. Naʻá ne pehē, “Mālō e lelei, ko Tēvita au. Te ke lava ʻo lea fekauʻaki mo au ʻi he konifelenisi lahí?”

Naʻá ku fakalaulauloto ʻi ha ngaahi momeniti lōngonoa ki he fakafeʻiloaki taʻeʻamanekina ʻa Tēvitá. ʻOku tau fie maʻu kotoa ke ʻiloʻi kitautolu. ʻOku tau loto ke tau mahuʻinga, ke manatuʻi, pea mo ʻofaʻi.

Kāinga, ʻoku mou mahuʻinga kotoa. Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai takua koe ʻi he konifelenisi lahí, ka ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi koe ʻe he Fakamoʻuí. Kapau ʻokú ke fifili pe ʻoku moʻoni ia, ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke ke fakakaukau ki aí, kuó Ne “tohi tongi [koe] ʻi [Hono] ʻaofi nima.”1

ʻI heʻetau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú, te tau fakakaukau leva pe te tau lava fēfē ke fakahaaʻi lelei taha ʻetau ʻofa kiate Iá?

Naʻe fehuʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Pita, “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au … ?”

Naʻe tali ange ʻe Pita, “ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe. Peá ne pehē kiate ia, Fafanga ʻeku fanga lamí.”

ʻI hono toe ʻeke tuʻo ua mo tuʻo tolu ʻa e fehuʻi ko ʻení, “ʻOkú ke ʻofa kiate au?” Naʻe mamahi ʻa Pita ʻi hono toe fehuʻi angé, pea fakapapauʻi ʻene ʻofá: “ʻEiki, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē; ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Pea pehē ʻe Sīsū kiate ia, Fafanga ʻeku fanga sipí.2

Kuo teʻeki ʻapē ke fakamoʻoniʻi ʻe Pita ko ha ākonga ʻofa ia ʻo Kalaisi? Talu mei heʻena ʻuluaki fetaulaki ʻi he matātahí, naʻá ne “liʻaki leva” hono kupengá kae muimui ki he Fakamoʻuí.3 Naʻe hoko moʻoni ʻa Pita ko e taha toutai tangata. Naʻá ne feʻao mo e Fakamoʻuí he lolotonga ʻEne ngāué mo tokoni ʻi hono akoʻi ha niʻihi kehe ʻi he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ka kuo ʻafoʻi ʻeni ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú he ʻikai ke Ne toe ʻi he tafaʻaki ʻo Pitá, ʻo fakahā ange ʻa e founga mo e taimi ʻoku tonu ke ngāue aí. ʻE fie maʻu ʻe Pita ʻi he mavahe ʻa e Fakamoʻuí, ke kumi fakahinohino mei he Laumālié, maʻu fakahā ʻiate ia pē, pea maʻu e lototoʻa mo e tui ke ngāué. Naʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí, ʻi heʻene tokanga ki Heʻene fanga sipí, ke fai ʻe Pita ʻa e meʻa naʻá Ne mei fai kapau naʻá Ne ʻi ai. Naʻá ne kole kia Pita ke hoko ko ha tauhisipi.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ʻEpeleli, ʻa e fakaafe tatau ke tau fafanga e fanga sipi ʻa ʻetau Tamaí ʻi ha founga māʻoniʻoni ange pea ke fakahoko ia ʻi he ngāue fakaetauhí.4

Kuo pau ke tau fakatupulaki ha loto fakatauhisipi mo mahino e ngaahi fie maʻu e fanga sipi ʻa e ʻEikí, ke tali lelei e fakaafe ko ʻení. ʻOku tau hoko fēfē leva ko e kau tauhisipi ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí?

ʻI he ngaahi fehuʻí kotoa, te tau lava ʻo falala ki hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí—ko e Tauhisipi Leleí. ʻI he folofolá, ʻoku tau ako ne ʻiloʻi pea ne fakafika ʻe he Fakamoʻuí ʻEne fanga sipí, tokangaekina kinautolu; peá ne fakatahatahaʻi kinautolu ki he tākanga ʻa e ʻOtuá.

ʻIloʻi mo Lau

ʻI heʻetau feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, kuo pau ke tau ʻuluaki ʻilo mo lau ʻa ʻEne fanga sipí. Kuo vahe kiate kitautolu ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi fāmili pau ke tokangaʻi ke tau fakapapauʻi ʻoku maau kotoa e tākanga ʻa e ʻEikí pea ʻikai ngalo ha taha. Ka, ko hono laú, ʻoku ʻikai fuʻu ʻuhinga ia ki he fiká: ʻoku fekauʻaki ia mo hono fakapapauʻi ʻoku ongoʻi ʻe he tokotaha takitaha e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fou ʻi ha taha ʻoku ngāue Maʻana. ʻE ʻiloʻi ʻe he taha kotoa, ʻi he founga ko iá, ʻoku ʻafioʻi kinautolu ʻe ha Tamai Hēvani ʻofá.

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻuí mo ha lami

Naʻá ku feʻiloaki kimuí ni mo ha finemui naʻe vahe ke ngāue fakaetauhi ki ha fefine ʻoku meimei liunga nima hono taʻu motuʻá ʻiate ia. Kuó na fakatou ʻiloʻi ʻokú na fakatou manako ʻi he mūsiká. ʻI he taimi ʻoku ʻaʻahi ai ʻa e finemui ko ʻení, ʻokú na hivaʻi fakataha ha ngaahi hiva mo fevahevaheʻaki e meʻa ʻokú na manako taha aí. ʻOkú na fokotuʻu ha kaungāmeʻa ʻokú ne tāpuakiʻi ʻena moʻuí fakatouʻosi.

Fakatauange ʻe lau ʻe kimoutolu ʻoku mou ngāue fakaetauhi ki aí ko honau koe pea mo ʻiloʻi, ko ha helo mo ha falalaʻanga koe—ko ha taha ʻokú ne ʻilo honau tūkungá mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fakaʻānauá mo e fakaʻamú.

Naʻá ku maʻu kimuí ni ha fatongia ke ngāue fakaetauhi ki ha fefine naʻe ʻikai ke ma ʻilo lelei mo hoku hoá. ʻI heʻeku fealeaʻaki mo Sesí, ko hoku hoa ngāue fakaetauhi taʻu 16, naʻá ne fokotuʻu fakalelei mai, “ʻOku fie maʻu ke ta ʻiloʻi ia.”

ʻĪmisi
Sisitā Kōtoni mo hono hoa ngāue fakaetauhí

Ne ma pehē leva ʻoku taau ke ma tā selfie pea mo ha kiʻi text ʻo fakafeʻiloaki kimaua. Naʻá ku puke ʻa e telefoní kae lomiʻi ʻe Sesi e faitaá. Ko ʻema ʻuluaki faingamālie ngāue fakaetauhí, naʻe fai fakahoa.

ʻI heʻema ʻuluaki ʻaʻahí, ne ma ʻeke ange ki he fefiné pe naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa te ma lava ʻo fakakau ʻi heʻema ngaahi lotú maʻana. Naʻá ne vahevahe ha aʻusia fakafoʻituitui ne matuʻaki ongo moʻoni peá ne pehē te na talitali lelei ʻema ngaahi lotú. Naʻe fakatupu ʻe heʻene lea totonu mo e falalá ha vā ʻo e ʻofa. Ko ha faingamālie lelei moʻoni ia ke manatuʻi ia ʻi heʻeku ngaahi lotu fakaʻahó.

Te mou ongoʻi e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí, ʻi hoʻo lotú. Vahevahe mo kinautolu e ʻofa ko iá. Ko e hā ha toe founga lelei ange, ka ke fafanga ʻEne fanga sipí pea tokoniʻi kinautolu kenau ongoʻi ʻEne ʻofá— ʻo fou ʻiate koe?

Tokangaʻi

Ko ha founga ʻe taha ke fakatupulaki ai e loto ʻo ha tauhisipí ko hono tokangaʻi ʻEne fanga sipí. ʻI heʻetau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te tau lava ʻo hiki, fakaleleiʻi, monomono, mo toe langa hake ha faʻahinga meʻa pē. ʻOku tau vave ke feau ha fie maʻu ʻaki ha nima tokoni pe peleti kūkisi. Ka ʻoku ʻi ai nai ha toe meʻa lahi ange ai?

ʻOku ʻiloʻi nai ʻe heʻetau fanga sipí ʻoku tau tokangaʻi kinautolu ʻi he ʻofa pea te tau fai ha meʻa ke tokoni—ʻo ʻikai tali ke kole mai?

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 25:

“Haʻu ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolú … :

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au; naʻá ku fieinua pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au; ko e muli au pea naʻa mou fakaafeʻi au: …

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní ʻo pehēange kiate ia, ʻEiki naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? pea fieinua pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe?”5

Kāinga, ko e foʻi lea mahuʻingá ko e mamata. Ne mamata ʻa e kau māʻoniʻoní ki he kau paeá koeʻuhí he naʻa nau vakaiʻi mo tokangaʻi. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha mata tokanga ke tokoni mo fakafiemālieʻi, ke fakamanatua pea naʻa mo ha fakaʻānaua. ʻI heʻetau ngāué, ʻe lava ai ke fakapapauʻi ʻa e talaʻofa ʻia Mātiú: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”6

ʻĪmisi
Ko hono tokangaʻi ʻe he Fakamoʻuí ha sipi

Naʻe vahevahe ʻe ha kaungāmeʻa—te tau ui ia ko Sione—ʻa e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi te tau fakatokangaʻi ai ha fie maʻu ʻoku ʻikai faʻa fisi ki tuʻa: “Naʻe feinga taonakita ha fefine ʻi hoku uōtí. Hili ha māhina ʻe ua, kuó u ʻilo ʻoku teʻeki ai ha taha ʻi heʻeku kōlomú ʻe fakalea ki hono husepānití ke tokoniʻi e palopalema fakalilifú ni. Ko e fakamamahí, he naʻa mo au, naʻe ʻikai ke u fai ha meʻa. Ne faifai, peá u fakaafeʻi ʻa e husepānití ke ma maʻu meʻatokoni hoʻatā. Ko ha tangata mā ia, pea naʻe faʻa fakalongolongo pē. Ka ʻi he taimi naʻá ku pehē ange ai, ʻNaʻe feinga taonakita ho uaifí. ʻOku pau pē naʻe fakamamahi kiate koe. Te ke fie talanoa fekauʻaki mo ia?’ naʻe tangi halotulotu. Naʻe pelepelengesi mo vāofi ʻema talanoá pea fakatupulaki ai ha vāofi mo ha falala ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē.”

Naʻe toe pehē ʻe Sione, “ʻOku ou pehē ʻoku tau angamaheni ʻaki hano ʻave pē ha keke kae ʻikai fakakaukau ki he founga ke tau aʻu ki he momeniti ko iá ʻi he lea totonu mo e ʻofa.”7

Mahalo ʻoku mamahi ʻetau fanga sipí, mole, pe hē ʻi heʻenau loto pē ki ai; ka ʻi heʻetau hoko ko honau tauhisipí, te tau lava ʻo kau ʻiate kinautolu ʻe fuofua fakatokangaʻi ʻenau fie maʻú. Te tau lava ʻo fakafanongo mo ʻofa ʻo ʻikai fakaangaʻi pea ʻoange ha ʻamanaki pea mo ha tokoni ʻi he fakahinohino ʻilo pau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kāinga, ʻoku fonu ange ʻa e māmaní ʻi he ʻamanaki leleí mo e fiefiá koeʻuhí ko e ngaahi ngāue fakalaumālie ʻo e angaʻofa ʻoku mou faí. ʻE ʻā homou fofongá, ʻi hoʻomou fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he founga ke fakahoko ai ʻEne ʻofá mo fakatokangaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻoku mou ngāue fakaetauhi ki aí. ʻE ʻoatu ʻe hoʻomou ngāue fakaetauhi toputapú ʻa e totonu fakalangi ki he tataki fakalaumālié. Te mou lava ʻo fekumi ki he tataki fakalaumālie ko iá ʻi he loto falala.

Tānaki ki he Tākanga ʻa e ʻOtuá.

Tolú, ʻoku fie maʻu ʻetau fanga sipí ke tānaki ki he tākanga ʻa e ʻOtuá. Ke fakahoko ia, ʻoku totonu ketau faʻa fakakaukau ko e fē ʻa kinautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá pea ʻokú ne maʻu e holi ke fononga fakataha mo kinautolu ʻi he hala fononga ʻo e tuí. Ko hotau faingamālie toputapú ke ʻilo honau lotó pea fakahinohino kinautolu ki honau Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Muimui ʻa e fanga sipí he Tauhisipi Leleí

Naʻe faingataʻaʻia ʻa Sisitā Sosivini ʻi Fisi, ke ʻilo ʻene fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá—he naʻe poʻuli hono fofongá. Naʻe fakatokangaʻi ʻe hono kaungāmeʻá siʻi feinga ʻa Sosivini ke sio lelei ki he folofolá ke ne laú. Naʻá ne foaki kia Sosivini ha matasioʻata lautohi foʻou mo ha peni vahevahe lanu engeenga ke fakaʻilongaʻi ʻaki e taimi kotoa ʻoku ʻasi ai e Sīsū Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ne iku e meʻa ne kamata ʻaki e feinga pē ke ngāue fakaetauhi mo tokoni ʻi he ako folofolá, ke fuofua hū ai ʻa Sosivini ki he temipalé—ko e taʻu ia ʻe 28 mei heʻene papitaisó.

ʻĪmisi
Sisitā Sosivini
ʻĪmisi
Sisitā Sosivini he temipalé

Tatau ai pē pe ʻoku mālohi pe vaivai ʻetau fanga sipí, fiefia pe mamahi, te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe tuenoa. Te tau lava ʻo ʻofaʻi kinautolu ʻi hanau faʻahinga tuʻunga fakalaumālie pē pea fai ha poupou mo ha fakatokolahi ki he sitepu ka hoko maí. Ko e taimi ʻoku tau lotu mo feinga ai ke mahino honau lotó, ʻoku ou fakamoʻoni ʻe tataki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻe fononga Hono Laumālié mo kitautolu. ʻOku tau maʻu e faingamālie ke hoko ko e “kau ʻāngelo ʻiate [kinautolu]” ʻi Heʻene ʻi honau ʻaó.8

ʻĪmisi
Ko e Tauhisipi Leleí mo ʻEne fanga sipí

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fafanga ʻEne fanga sipí, ke tokangaʻi ʻEne tākangá ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau hoko ko ha kau tauhisipi ki he puleʻanga mo e fonua kotoa pē. (ʻIo, ʻEletā ʻUkitofa, ʻoku mau ʻofa mo fie maʻu ʻa e kau tauhisipi Siamané.) Pea ʻoku finangalo ke kau ʻa e toʻu kei talavoú ʻi he ngāué.

ʻE lava ke hoko hotau toʻu tupú ko e niʻihi ʻo e kau tauhisipi mālohi tahá. Hangē ko e meʻa ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku nau kau ʻi he kau “lelei taha kuo [faifai pea] fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ki māmaní.” Ko ha ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki, “ko ʻetau lelei taha” ʻoku nau muimui ki he Fakamoʻuí.9 Te mou lava ʻapē ke fakakaukau ki he mālohi ʻe ʻomai ʻe he kau tauhi sipi peheé ʻi heʻenau tokangaʻi ʻEne fanga sipí? ʻOku tau mātā ʻi ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi mo e toʻu tupú.

Kau finemui mo e kau talavou, ʻoku mau fie maʻu kimoutolu! Kapau ʻoku ʻikai vahe atu haʻo ngāue fakaetauhi, talanoa mo hoʻo Palesiteni Fineʻofá pe palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Te nau fiefia ʻi hoʻo loto ke fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi mo lau ʻa ʻEne fanga sipí, tokangaʻi, pea mo tānaki ki he tākanga ʻa e ʻOtuá.

Ka hoko mai ʻa e ʻaho te tau tūʻulutui ai ʻi he vaʻe ʻo hotau Fakamoʻui ʻofeiná, kuo ʻosi fafangaʻi ʻEne tākangá, ʻofa te tau lava ʻo tali hangē ko ia ne fai ʻe Pitá: “ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke [ʻafioʻi] ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.”10 Ko Hoʻo fanga sipí ʻeni, ʻoku ʻofaʻi, ʻoku nau malu, pea ʻoku nau ʻi ʻapi. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.