2010–2019
Ko Hono Toʻo Kiate Kitautolu e Huafa ʻo Sīsū Kalaisí
ʻOkatopa 2018


Ko Hono Toʻo Kiate Kitautolu e Huafa ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOfa ke tau ʻai faivelenga kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí—ʻo vakai hangē ko ʻEne vakaí, tokoni hangē ko ʻEne tokoní, mo falala ʻoku feʻunga ʻEne ʻaloʻofá.

Siʻoku kāinga, ʻi heʻeku fakalaulauloto kimuí ni ki he tukupā ʻa Palesiteni Nalesoni ke ui ʻaki e Siasí hono hingoa ne fakahaá, naʻá ku huke ki he meʻa naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai Nīfaí fekauʻaki mo e hingoa ʻo e Siasí.1 ʻI heʻeku lau e folofola ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ku ofo ʻi Heʻene toe fakahā ki he kakaí “[kuo pau] ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí.”2 Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ke u vakai kiate au mo fehuʻi, “ʻOku ou ʻai ʻapē kiate au ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí fakatatau mo ʻEne fie maʻu au ke u faí?”3 ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu he ʻahó ni ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo kuó u maʻu ko e tali ki heʻeku fehuʻí.

ʻUluakí, ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻai kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí ke tau feinga faivelenga ke vakai ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá.4 ʻOku founga fēfē vakai ʻa e ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Lolotonga ko ia ʻoku fakamāuʻi mo fakahalaʻi ʻe ha konga ʻe taha ʻo e matakali ʻo e tangatá ʻa e niʻihi kehé taʻe ʻi ai ha meʻi ʻaloʻofa ʻe tahá, ka ʻoku ʻafio ʻa e Mātuʻa Māʻongoʻonga ia ʻo e ʻunivēsí ki he kotoa ʻo e fāmili ʻo e tangatá ʻi he ʻofa mo e tokanga fakaetamai,” he “[ʻoku] kilukilua mo ʻEne ʻofá.”5

Ne siʻi mālōlō hoku tuofefine lahí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú. Naʻe moʻui faingataʻaʻia. Naʻe faingataʻaʻia ʻi he ongoongoleleí pea naʻe ʻikai ke teitei mālohi moʻoni. Ne liʻaki ʻe hono husepānití ʻena malí pea liʻaki ai mo siʻa fānau iiki ʻe toko fā ke ne tauhi. ʻI he efiafi ʻo siʻene mālōloó, naʻá ku tāpuakiʻi ia ke ne foki fiemālie ki ʻapi, ʻi ha loki ne ʻi ai mo siʻene fānaú. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he momeniti ko iá naʻá ku faʻa fakamatalaʻi e moʻui hoku tuofefiné fakatatau mo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá mo ʻene vaivaí. ʻI heʻeku hili hoku ongo nimá ki hono ʻulú he efiafi ko iá, naʻá ku maʻu ha valoki mamafa mei he Laumālié. Naʻe ʻai au ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa ʻene leleí pea mo tuku ke u vakai kiate ia ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá kiate iá—ʻo ʻikai ko ha taha ʻoku faingataʻaʻia ʻi he ongoongoleleí mo e moʻuí, ka ko ha taha kuo pau ke fefaʻuhi mo ha ngaahi palopalema faingataʻa naʻe ʻikai ke u maʻu. Naʻá ku vakai ki ai ko ha faʻē fita, neongo ʻa e ngaahi meʻa fakatuta lahí, kuó ne ohi hake ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fā, ko ha fānau fakaofo. Naʻá ku lau ia ko ha kaungāmeʻa ki siʻemau faʻeé ʻa ia naʻe tuku hano taimi ke ne tokangaʻi mo hoko ko hano hoa ʻi he hili e hiki atu ʻemau tamaí.

Lolotonga e efiafi fakaʻosi mo hoku tuofefiné, ʻoku ou tui naʻe fehuʻi mai ʻe he ʻOtuá kiate au, “ʻOku ʻikai ʻapē ke ke lava ʻo sio ko e taha kotoa ʻoku mou feohí ko ha taha toputapu?”

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo pehē:

“ʻOku ou loto ke tapou ki he Kāingalotú … ke maʻu ha mahino ki he kakai tangatá mo fafiné ʻo hangē ko honau tuʻungá, kae ʻikai ko homou tuʻungá.”6

“Kuo tuʻo lahi hono lea ʻaki—‘Kuo fai hala ha taha, pea he ʻikai ke ne lava ʻo hoko ko ha taha Māʻoniʻoni.’ … ʻOku tau fanongo ki ha niʻihi ʻoku kapekape mo loi … [pe] maumauʻi e ʻaho Sāpaté. … ʻOua te mou fakamāuʻi e niʻihi peheé, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻEikí kiate kinautolú. … [Ka,] mou kātekina kinautolu.”7

ʻE lava nai hamou taha ʻo fakakaukau loto ki hano tuku koe ʻe hotau Fakamoʻuí mo hoʻo ngaahi kavenga mafasiá ʻo ʻikai ke Ne fakatokangaʻi? Naʻe vakai ʻa e Fakamoʻuí ki he Samēliá, ki he taha tonó, ki he tānaki tukuhaú, ki he kiliá, ki he puke fakaʻatamaí, pea mo e taha faiangahalá ʻaki e fofonga tatau. Ko e fānau kotoa ʻa ʻEne Tamaí. ʻE lava ʻo huhuʻi kotoa kinautolu.

Te ke lava ʻapē ʻo mafakakaukaua ki Haʻane tafoki mei ha taha ʻoku loto veiveiua ki hono tuʻunga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe mei ha taha ʻoku faingataʻaʻia ʻi ha faʻahinga founga pē?8 He ʻikai ke u lava ʻe au. ʻI he fofonga ʻo Kalaisí, ʻoku mahuʻinga taʻe-fakatataua e laumālie kotoa. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe tomuʻa fakanofo ke tō. Ko e moʻui taʻengatá ʻe malava ke maʻu ʻe he taha kotoa.9

Naʻá ku ako ha lēsoni maʻongoʻonga mei he valoki ʻa e Laumālié ʻi he veʻe mohenga hoku tuofefiné: kapau te tau vakai ʻo hangē ko ʻEne vakaí, ʻe liunga ua ʻetau lavameʻá—huhuʻi ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí mo e huhuʻi ʻo kitautolu.

Uá, ʻi heʻetau ʻai kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí, kuo pau ke ʻoua naʻa tau sio pē ʻo hangē ko e vakai ʻa eʻ Otuá, ka kuo pau ke tau fai ʻEne ngāué mo tokoni ʻo hangē ʻo hangē ko ʻEne tokoní. ʻOku tau tauhi e ongo fekau lahí, tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, tānaki ʻa ʻIsileli, mo tuku ʻetau māmá ke “ulo ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”10 ʻOku tau maʻu mo moʻui ʻaki e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí.11 ʻI heʻetau fai ʻení, ʻoku fakakoloaʻi leva kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki e mālohi ke tāpuakiʻi kitautolu, hotau fāmilí, mo e moʻui ʻa ha niʻihi kehe.12 Fehuʻi pē kiate koe, “ʻOku ou ʻiloʻi nai ha taha ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu e ngaahi mālohi ʻo e langí ʻi heʻenau moʻuí?”

ʻE fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa fakaofo ʻiate kitautolu ʻi heʻetau fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú.13 ʻOku tau fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻaki hono fakamaʻa hotau lotó.14 ʻOku tau fakamaʻa hotau lotó ʻi heʻetau fanongo kiate Iá,15 fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá,16 hoko ʻo ului,17 mo ʻofa hangē ko ʻEne ʻofá.18 Naʻe fehuʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, “He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kimoutolú, ko e hā ʻa e totongi te mou maʻú?”19

Naʻá ku toki ʻilo kimuí ni fekauʻaki mo ha aʻusia ʻi he moʻui ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesí ʻo ne fakatupu ke u kiʻi tuʻu mo fakakaukauʻi e founga ke ʻofa mo tokoni ai kiate kinautolu ʻoku mau feohí. ʻI heʻene hoko ko ha palōfesa kei talavou, pea kimuʻa pea hoko ko ha ʻAposetolo ʻi he lotolotonga ʻe mahaki fakaʻauha ko e ngaloʻafú he 1892, ne maʻu ʻe ʻEletā Talamesi ha fāmili ko ha kau sola, ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻe nofo ofi ki ai, naʻe tofanga ʻi he fokoutuá. Naʻe hala ha taha te ne fie maʻu e mahakí ʻo hū ki he ʻapi kuo uesiá. Neongo ia, naʻe hū atu ʻa ʻEletā Talamesi ki he ʻapí. Naʻá ne ʻilo ai siʻa fānau ʻe toko fā: taha taʻu ua mo e konga kuo ʻosi mate ʻi he falikí, taʻu nima mo e taʻu hongofulu naʻe felāngaaki lahi, pea mo ha taha taʻu hongofulu mā tolu kuo hōloa. Naʻe fuesia ʻe he ongomātuʻá e mamahí mo e ongosiá.

Ne teuteuʻi ʻe ʻEletā Talamesi ʻa e pekiá mo e moʻuí, tafi e ngaahi lokí, ʻave ki tuʻa e ngaahi vala ʻulí, pea tutu e tupenu ʻuli ne ʻufiʻufi ʻi he mahakí. Naʻe ngāue ʻi he ʻahó kotoa pea toki foki ʻi he pongipongi hono hokó. Naʻe siʻi mālōlō ʻa e taha taʻu hongofulú he lolotonga ʻo e poó. Naʻá ne hiki mo pukepuke ʻa e kiʻi taʻu nimá. Naʻe tae toto mo fula ʻi hono matá mo hono valá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tekeʻi meiate au,” pea naʻá ne puke pē ia kae ʻoua kuo siʻi mālōlō ʻi hono umá. Naʻe tokoni ʻo tanu e kiʻi fānaú ʻe toko tolu pea aleaʻi mo ha meʻakai mo ha vala maʻa ki siʻi fāmili mamahí. ʻI heʻene foki ki ʻapí, ne fakaʻauha ʻe Misa Talamesi hono valá, kaukau ʻaki e zinc, fakamavaheʻi ia mei hono fāmilí, pea kiʻi puke siʻisiʻi pē.20

ʻOku tokolahi fau ha ngaahi moʻui ʻiate kitautolu ʻoku tuʻu faingataʻaʻia. ʻOku ʻai ʻe he Kāingalotú e huafa ʻo e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻaki ʻenau hoko ʻo māʻoniʻoni mo ngāue fakaetauhi ki he taha kotoa tatau ai pē pe ʻoku nau ʻi fē pe anga honau tuʻungá—ka ʻoku fakahaofi e ngaahi moʻuí ʻi heʻetau fakahoko ʻení.21

Fakaʻosí, ʻoku ou tui kuo pau ke tau falala kiate Ia ka tau lava ʻo ʻai Hono huafá kiate kitautolu. ʻI ha fakataha naʻá ku ʻalu ki ai ʻi ha Sāpate ʻe taha, ne ʻeke ai ʻe ha finemui faʻahinga meʻa hangē ko ʻení: “Naʻá ku toki motú ni mo hoku kaumeʻa tangatá, pea fili ia ke mavahe mei he Siasí. ʻOkú ne talamai kuo teʻeki ke ne fiefia pehē. “ʻE lava fēfē ke hoko ʻeni?”

Naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fehuʻí ni ʻi Heʻene folofola ki he kakai Nīfaí, “Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai langa [hoʻomou moʻuí] ʻi heʻeku ongoongoleleí, ka kuo langa ia ʻi he ngaahi ngāue ʻa e tangatá, pe ko e ngaahi ngāue ʻa e tēvoló, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku [mou] maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻenau ngaahi ngāué ʻi ha taimi siʻi, pea ʻe faifai pē pea ʻe hokosia ʻa e ngataʻangá.”22 ʻOku ʻikai ke teitei ʻi ai ha fiefia tuʻuloa ia ʻi tuʻa mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Ka naʻá ku fakakaukau ʻi he fakataha ko iá ki ha kakai lelei tokolahi ʻoku ou ʻiloʻi, ka ʻoku nau fefaʻuhi mo ha ngaahi kavenga mafasia lahi pea mo ha ngaahi fekau ʻoku fakatuta kiate kinautolu. Naʻá ku fehuʻi ai kiate au, “Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu?”23 ʻOku ou tui naʻá Ne mei ʻeke ange, “ʻOku mou falala mai kiate au?”24 Naʻá Ne pehē ki he fefine naʻe ʻau-totó, “Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí, ʻalu ʻo fiemālie.”25

Ko e taha ʻeku ngaahi potu folofola manakó ko e Sione 4:4, ʻa ia ʻoku pehē, “Pea naʻe totonu ke ʻalu atu ʻi Samēlia.”

Ko e hā ʻoku ou manako ai ʻi he potu folofola ko iá? Koeʻuhí, he naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Sīsū ia ke ʻalu ki Samēlia. Naʻe tāufehiʻa ʻa e kakai Siu ʻo Hono kuongá ʻi he kakai Samēliá pea nau fononga ʻi ha hala takai ʻi tuʻa Samēlia. Ka naʻe fili ʻa Sīsū ke hāʻele ki ai ke fuofua fakahā ki he māmaní kotoa ko e Mīsaia Ia naʻe talaʻofá. ʻI he pōpoakí ni, naʻe ʻikai ngata pē ʻEne fili ha kakai tuēnoá, kae mo ha fefine foki—pea ʻikai ko ha fefine noa pē, ka ko ha fefine moʻui angahala—ko ha taha naʻe lau ʻi he taimi ko iá ko e māʻulalo taha. ʻOku ou tui naʻe fai ʻeni ʻe Sīsū ke mahino maʻu pē kiate kitautolu takitaha ʻoku mahulu hake ʻa ʻEne ʻofá ʻi heʻetau manavasiʻí, hotau laveá, meʻa ʻokú ne maʻunimā kitautolú, ʻetau veiveiuá, hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻetau angahalá, hotau ngaahi fāmili kuo moveté, loto mafasiá mo e loto hohaʻá, hotau mahaki tauhí, masivá, ngaohikoviá, lotosiʻí mo ʻetau taʻelatá.26 ʻOkú Ne fie maʻu e taha kotoa ke nau ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa pea ʻoku ʻikai ha taha te Ne taʻe-malava ke fakamoʻui mo ʻoatu ki he fiefia tuʻuloá.27

ʻOku feʻunga ʻa ʻEne ʻaloʻofá.28 Ko Ia tokotaha pē ne hāʻele hifo ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa. Ko e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí ko e mālohi ia ke ikunaʻi ha faʻahinga kavenga mafasia pē ʻi heʻetau moʻuí.29 Ko e pōpoaki ʻo e fefine ʻi he veʻe vaitupú, ʻokú Ne ʻafioʻi e ngaahi tūkunga ʻo ʻetau moʻuí30 pea te tau lava maʻu pē ke ʻaʻeva mo Ia tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá. ʻOkú Ne folofola kiate ia pea mo kitautolu takitaha, “Ko ia ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fie inu ia; ka ko e vai te u foaki kiate iá ʻe ʻiate ia ia koe matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.”31

ʻI ha faʻahinga fonongaʻanga pē ʻo e moʻuí, ko e hā ha ʻuhinga ʻe faifaiangé peá ke tafoki ai mo e Fakamoʻuí pē taha, ʻa ia ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa ke fakamoʻui pea mo fakatauʻatāinaʻi koé? Ko e hā pē ha mahuʻinga kuo pau ke ke totongi ke falala kiate Ia, ʻoku ʻaonga. Siʻoku kāinga, tau fili muʻa ke fakalahi ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní pea mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Mei he kotoa ʻo hoku laumālié, ʻoku ou fakamoʻoni ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e Siasi ia ʻo e Fakamoʻuí, ʻo tataki ʻe he Kalaisi moʻuí fakafou ʻi ha palōfita moʻoni. Ko ʻeku fakaʻamú ke tau ʻai faivelenga kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí—ʻo vakai hangē ko ʻEne vakaí, tokoni hangē ko ʻEne tokoní, mo falala ʻoku feʻunga ʻEne ʻaloʻofá ke ʻoatu kitautolu ki ʻapi mo e fiefia tuʻuloá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, 3 Nīfai 27:3–8.

  2. Vakai, 3 Nīfai 27:5–6; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77 mo e fuakava ʻo e sākalamēnití.

  3. Vakai, Dallin H. Oaks, His Holy Name (1998) ki ha ako fakaʻauliliki ki he ʻai kiate kitautolú mo e hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

  4. Vakai, Mōsaia 5:2–3. Ko ha konga ʻo e fuʻu liliu lahi ʻi he lotó he lotolotonga ʻo e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní naʻa nau ʻai kiate kinautolu e huafa ʻo Kalaisí ko e ʻā ʻa honau matá ke “ā lelei.” Ko kinautolu ʻoku nau maʻu e puleʻanga fakasilesitialé ko ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau “mamata ʻo hangē ko e mamata atu kiate kinautolú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:94).

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 45.

  6. Brigham Young, in Journal of Discourses, 8:37.

  7. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 278.

  8. Vakai, 3 Nīfai 17:7.

  9. Vakai, Sione 3:14–17; Ngāue 10:34; 1 Nīfai 17:35; 2 Nīfai 26:33; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:41–42; Mōsese 1:39. Naʻe akoʻi foki ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni: “ʻOku tau fakamoʻoni taʻe toe veiveiua ki he meʻa naʻe fakataumuʻa ki ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻi he ikuʻangá te Ne totongi huhuʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻe mole meiate kinautolu ʻoku tafoki kiate Iá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taha ia kuo tuʻutuʻuni pau mai ke ne maʻu pē ha meʻa siʻisiʻi ange ʻi he meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí maʻa ʻEne fānaú” (“ ʻUhinga ʻo e Malí, ʻUhinga ʻo e Fāmilí,” Liahona, Mē 2015, 52).

  10. Vakai, Mātiu 5:14–16; 22:35–40; Mōsaia 3:19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–14; 133:5; vakai foki, Russell M. Nelson, “The Gathering of Scattered Israel,” Liahona, Nov. 2006, 79–81.

  11. Vakai, Levitiko 18:4; 2 Nīfai 31:5–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:12–16; 136:4; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3–4.

  12. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20–21; 110:9.

  13. Vakai, Sosiua 3:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:16; vakai foki, Sione 17:19. Naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Fakamoʻuí Ia ke ne maʻu ʻa e mālohi ke tāpuakiʻi kitautolu.

  14. Vakai, Hilamani 3:35; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:6–9; 88:74.

  15. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:17, ko e fuofua fekau naʻe tuku ʻe he ʻOtuá ʻi ha meʻa-hā-mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá; vakai foki, 2 Nīfai 9:29; 3 Nīfai 28:34.

  16. Vakai, Maʻake 1:15; Ngāue 3:19; ʻAlamā 5:33; 42:22–23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:4–20. ʻIkai ngata ai, fakalaulauloto ki he foʻi fakakaukau ʻe ua ko ʻeni fekauʻaki mo e angahalá. ʻUluakí, naʻe tohi ʻe Hiu Nipilī: “Ko e angahalá ʻoku maumau taimi. Ko hono fai ʻo ha meʻa ka naʻe totonu ke ke fai ha meʻa kehe pea mo ha ngaahi meʻa lelei ange ʻokú ke maʻu e ivi ke fai” (Approaching Zion, ed. Don E. Norton [1989], 66). Naʻe tohi ʻe he faʻē ʻa Sione Uesilií ko Sūsana Uesilī ki hono fohá ʻo pehē: “Ako e lao ko ʻení. Ko e hā pē faʻahinga meʻa ʻokú ne holoki ho taumuʻá, maumauʻi e angamalū ho konisēnisí, fakafehuʻia ho ongo ki he ʻOtuá, pe te ne toʻo hoʻo fiefia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié; … ko e ha pē meʻa ʻokú ne fakatupu e … mafai ʻa ho sinó ke lahi ange ʻi ho ʻatamaí; ko e angahala ia kiate koe, neongo ʻene hā ngali taʻe-ha-melé” (Susanna Wesley: The Complete Writings, ed. Charles Wallace Jr. [1997], 109).

  17. Vakai, Luke 22:32; 3 Nīfai 9:11, 20.

  18. Vakai, Sione 13:2–15, 34. ʻI he efiafi ʻo ʻEne Fakaleleí, naʻe fufulu ʻe he Fakamoʻuí e vaʻe ʻo ia naʻá ne lavakiʻi Iá, ʻo ha taha naʻá ne fakaʻikaiʻi Ia, pea mo ha niʻihi kehe naʻe māʻumohe ʻi Hono houa fie maʻu lahi tahá. Hili ia peá Ne akoʻi, “ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, Koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”

  19. Mātiu 5:46.

  20. Vakai, John R. Talmage, The Talmage Story: Life of James E. Talmage—Educator, Scientist, Apostle (1972), 112–14.

  21. Vakai, ʻAlamā 10:22–23; 62:40.

  22. 3 Nīfai 27:11.

  23. ʻOku folofola e ʻEikí ʻi he Mātiu 11:28–30: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo māfasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu. … He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.” Fakakaukau foki ki he 2 Kolinitō 12:7–9: ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula e faingataʻá ko ha “tolounua ʻi he kakanó,” ʻa ia naʻá ne lotua ke toʻo. Naʻe fakahā kia Paula ʻe he ʻEikí, “Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí.” Vakai foki, ʻEta 12:27.

  24. Vakai, Mōsaia 7:33; 29:33; Hilamani 12:1; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:87.

  25. Vakai, Luke 8:43–48; Maʻake 5:25-34. Naʻe ʻi ai e fuʻu fie maʻu lahi ʻa e fefine naʻe ʻau-totó pea ʻikai haʻane toe fili. Kuo faingataʻaʻia ʻi ha taʻu ʻe 12, fakamoleki e kotoa ʻo ʻene koloá ʻi he kau toketaá, pea naʻe fakaʻau ke toe kovi ange. Kapusi mei hono kakaí mo e fāmilí, naʻá ne tutui atu ai ʻi ha fuʻu haʻofanga kakai tokolahi ʻo fakatōmapeʻi ki he Fakamoʻuí. Naʻe falala kakato mo tui ki he Fakamoʻuí, pea naʻá Ne ongoʻi ʻene ala ki Hono kapaʻi kofú. ʻI he tui ko iá naʻá Ne fakamoʻui ia pea mo kakato. Naʻá Ne ui leva ia ko e “ʻofefine.” Naʻe ʻikai ke toe hoko ko ha ʻāuhē ka ko ha mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. Ko hono fakamoʻuí naʻe fakaetuʻasino,k fakasōsiale, fakaeloto, mo fakalaumālie. ʻE ala tolonga ʻa e ngaahi faingataʻá ʻo lauitaʻu pe ʻi he moʻuí kotoa, ka ko ʻEne talaʻova ʻo e fakamoʻuí ʻoku pau mo mahino.

  26. Vakai, Luke 4:21; Sione 4:6–26. ʻOku lekooti ʻe Luke, ka ʻoku ʻikai ko Sione, ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāue ʻa Sīsuú, naʻe hāʻele ki hono falelotu lahí ʻi Nāsaleti, lau ha konga ʻo e kikite ʻa ʻĪsaia ki he Mīsaiá, peá Ne talaki, “ʻOku fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻa e potu-folofolá ni ʻi homou fanongó.” Ko e fuofua taimi ʻeni kuo lekooti ʻo e folofola ʻa e Fakamoʻuí ko Ia ʻa e Mīsaiá. Neongo ia, ʻoku lekooti ʻe Sione ʻi he veʻe vai ʻo Sēkopé, ko e fuofua taimi ia naʻe fakahā ai ʻe Sīsū Hono tuʻunga faka-Mīsaiá ʻi ha haʻohaʻonga kakai. Koeʻuhí naʻe lau ʻa e kakai Samēlia, ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ʻikai ko ha kakai Siu, naʻe toe akoʻi ai ʻe Sīsū ko ʻEne ongoongoleleí ʻoku maʻae Siú mo e Senitailé fakatouʻosi. Naʻe hoko ʻa e talaki ko ʻení ʻi he “feituʻulaʻā hono onó,” pe ko e hoʻataá, ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he māmaní hono maama lahi tahá mei he laʻaá. Naʻe tuʻu foki e vaitupu ʻo Sēkopé ʻi he teleʻa ofi ki he feituʻu tonu ko ʻení ʻa ia naʻe fuakava ai ʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá mo e ʻEikí, hili ʻenau tūʻuta ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e mālié, he naʻe ʻi he tafaʻaki ʻo e teleʻá ha moʻunga mōmoa pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ha moʻunga fonu ʻi he fanga kiʻi vaitafe ʻoku maʻu moʻui mei ai.

  27. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuale: “[Ko e taimi ʻoku tau ʻi he tuʻunga mafasia aí, ʻoku tau fifili pea ʻoku kei toe haʻatau meʻa ke foaki, te tau lava ʻo fiemālie ʻo ka tau ʻilo ko e ʻOtua, ʻokú Ne ʻafioʻi lelei e meʻa ʻoku tau lavá, naʻá Ne tuku kitautolu hení ke tau ikuna. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe tomuʻa fakanofo ke tō pe faiangahala. … ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi fōngia aí, tau manatu ki he fakapapau he ʻikai fakamafasiaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá” (“Meeting the Challenges of Today” [Brigham Young University devotional, Oct. 10, 1978], 9, speeches.byu.edu).

  28. Kuo akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

    “[ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻe hoko mai, te ke tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí. ʻE lōmekina koe ʻo aʻu ki ha tuʻunga te ke tangi ʻa loʻimata ai ke ʻi Hono ʻao toputapú. Te ke feinga ke maʻu ha lea ke fakamālō ai kiate Ia ʻi hono totongi hoʻo ngaahi angahalá, ʻi hono fakamolemoleʻi koe ʻi haʻo faʻahinga anga taʻeʻofa pē ki ha taha, ʻi hono fakamoʻui koe mei he ngaahi kafo mo e fakamaau taʻetotonu ʻo e moʻui ko ʻení.

    Te ke fakamālō kiate Ia ʻi hono fakamālohia koe ke ke fakahoko e ngaahi meʻa taʻemalavá, ʻi hono liliu ho ngaahi vaivaí ko e mālohingá, pea mo hono fakaʻatā ke ke nofo mo Ia pea mo ho fāmilí ʻo taʻengatá. ʻE fakafoʻituitui mo moʻoni kiate koe ʻa Hono tuʻungá, ʻEne Fakaleleí, mo Hono Ngaahi ʻUluangāngá” (“Prophets, Leadership, and Divine Law” [worldwide devotional for youth adults, Jan. 8, 2017], broadcasts.lds.org).

  29. Vakai, ʻĪsaia 53:3–5; ʻAlamā 7:11–13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:5–9.

  30. Vakai, Joseph Smith—History 1:17; Elaine S. Dalton, “He Knows You by Name,” Liahona, May 2005, 109–11.

  31. Sione 4:14.