2010–2019
Ului Mālohi mo Tuʻuloa ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí
ʻOkatopa 2018


Ului Moʻoni mo Tuʻuloa ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

Ko ʻetau taumuʻá ke ʻai ke potupotutatau e ngaahi aʻusia ʻi he Siasí mo e ʻapí ʻi ha founga ke fakatupulaki lahi ai e tuí, mo e anga fakalaumālié pea fakaloloto e uluí.

Hangē ko e fakamatala mahino mo fakaʻofoʻofa ne fakahoko ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kuo ngāue taimi lahi e kau taki ʻo e Siasí “ ʻi ha palani ʻoku fakatefito he ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí ke ako e tokāteliné, fakamālohia e tuí, mo fakatupulaki ha moihū fakatāutaha lahi ange.” Ne fakahā ʻe Palesiteni Nalesoni ha liliu ke lava ʻo aʻusia “hano ʻai ke potupotutatau mo fakafehokotaki hono akoʻi e ongoongoleleí ʻi ʻapi pea mo e Siasí.”1

Ke lava ʻo fakahoko e ngaahi taʻumuʻá ni—fakatatau ki he fakahinohino ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní mo e tuʻutuʻuni ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ʻe ʻi ai ha liliu ki he fakataha ʻo e ʻaho Sāpaté pea ʻe kamata ia ʻi Sānuali 2019 ʻo hangē ko ʻení.

Taimi-tēpile ʻo e Fakataha he Sāpaté

Ko e ngaahi fakatahaʻanga ko ia ʻa e Siasí he ʻaho Sāpaté ʻe miniti ʻe 60 pē ʻa e houalotu sākalamēnití he Sāpate takitaha, ʻo nofotaha he tokangá he Fakamoʻuí, ouau ʻo e sākalamēnití, mo e ngaahi pōpoaki fakalaumālié. Hili e taimi vahevahe kalasí, ʻe ʻalu e kāingalotu ʻo e Siasí ki ha kalasi miniti 50 ʻe taufetongi fakahili Sāpate:

  • ʻE fakahoko e Lautohi Faka-Sāpaté he Sāpate ʻuluaki mo e tolu ʻo e māhiná.

  • ʻE fakahoko e ngaahi fakataha ʻa e ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí, Fineʻofá, mo e Kau Finemuí he Sāpate uá mo e faá.

  • Ko e ngaahi fakataha he Sāpate nimá ʻe fai fakatatau pē ia ki he fakahinohino ʻa e pīsopé.

ʻE fakahoko e Palaimelí he uike takitaha ʻi he miniti ʻe 50 ko ʻení ʻo kau ai ha taimi ki he hivá mo e ngaahi kalasí.

ʻĪmisi
Taimi-tēpile ʻo e Sāpaté

Kuo taʻu lahi e tokanga ʻa e kau taki matuʻotuʻa ʻo e Siasí ki ha niʻihi hotau kāingalotu pelepelengesí ʻi he taimitēpile ʻo e fakataha he Sāpaté, he ʻe lava foki ke faingataʻa e taimitēpile houa ʻe tolu ʻi he Sāpaté. ʻOku tautefito ʻene moʻoni e meʻá ni ki he mātuʻa ʻoku kei iiki ʻenau fānau, fānau Palaimelí, kau mēmipa toulekeleká, kau papi ului foʻoú, mo ha niʻihi kehe.2

Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ange ki he liliu ko ʻení mei hono fakanounouʻi pē ʻo e taimitēpile ki ʻapisiasi he Sāpaté. ʻOku meaʻi mo houngaʻia ʻa Palesiteni Nalesoni he meʻa lahi ʻoku malavá ko e tupu mei hoʻomou faivelenga ki he ngaahi fakaafe kimuʻá. ʻOkú ne loto ai mo e kau taki kotoa ʻo e Siasí ke ʻomi ha fiefia lahi ange ʻo e ongoongoleleí—ki he mātuʻá, fānaú, toʻu tupú, kau taautahá, toulekeleká, kau papi ului foʻoú, mo e kakai ʻoku akoʻi ʻe he kau faifekaú—ʻi ha founga potupotutatau ʻoku fakatefito ʻi ʻapi mo poupou ki ai ʻa e Siasí. ʻOku kau e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi taumuʻa mo e tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo e liliu ko ʻení mo e ngaahi liliu kehe kimui ní:

  • Ko ha ului ʻoku loloto ange ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo fakamālohia e tui kiate Kinauá.

  • Fakamālohia e fakafoʻituituí mo e fāmilí ʻi he nāunau fakalēsoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapi mo poupou ki ai e Siasí, ʻoku tokoni ki hono moʻui fiefia ʻaki e ongoongoleleí.

  • Fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté, ʻo tokanga taha ki he ouau ʻo e sākalamēnití.

  • Tokoniʻi e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ʻi he ngāue fakafaifekaú mo hono maʻu e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻoku Fakatefito ʻi ʻApi kae Poupou Ki Ai e Siasí

ʻE lava ʻi he taimitēpile Sāpate ko ʻeni ke aʻu ai taimi lahi ange ki ha efiafi ʻi ʻapi mo ako e ongoongoleleí ʻi ʻapi he Sāpaté, pe ʻi ha taimi kehe ʻe fili ʻe he fakafoʻituituí mo e fāmilí. ʻE lava ke fakahoko ha pō ʻekitivitī fakafāmili he Mōnité pe ʻi ha taimi kehe. Pea ʻi he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku totonu ke hokohoko atu hono fakaʻatāʻatā ʻe he kau takí e efiafi Mōnité mei he ngaahi fakataha mo ha ʻekitivitī ʻa e Siasí. Ka ko e taimi ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ki he efiafi ʻi ʻapí, ako ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi ʻekitivitī maʻá e fakafoʻituituí mo e fāmilí, ʻe lava ke fakataimi-tēpileʻi ia ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí.

ʻĪmisi
Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí

ʻE toe fuʻu lelei lahi ange hono ako fakafāmili mo fakafoʻituitui ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí ʻaki ha nāunau fakalēsoni faaitaha mo foʻou ʻo e maʻuʻanga tokoni Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú maʻá e fakafoʻituituí mo e fāmilí ʻa ia ʻoku fakafekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí.3 ʻE akoʻi e Fuakava Foʻoú ʻi Sanuali ʻi he ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahí pea mo e Palaimelí. ʻOku fakataumuʻa e maʻuʻanga tokoni foʻou ke ako ʻi ʻapi ko e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú maʻá e fakafoʻituituí mo e fāmilí—ʻa ia ʻoku kau ai e Fuakava Foʻoú—ke tokoniʻi e kāingalotú ke nau ako e ongoongoleleí ʻi ʻapi. ʻOku fakamatalaʻi ai ʻo pehē: “Ko e maʻuʻanga tokoni ko ʻení, ʻoku fakataumuʻa ia ki he tokotaha fakafoʻituitui mo e fāmili kotoa pē ʻi he Siasí. ʻOku fakataumuʻa ia ke ne tokoniʻi [kitautolu ke lelei ange] hono ako e ongoongoleleí—tatau ai pē pe ko e fakahoko [ʻetautolu] pe ko [hotau] fāmilí. … ʻOku fokotuʻutuʻu e maʻuʻanga tokoni [foʻou] ko ʻení ʻo fakataimitēpile ke fakahoko … fakauike ia.” 4

ʻE akoʻi e ngaahi lēsoni foʻou ʻa e Palaimelí ʻi he lotú, mei he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú ʻo muimui ki he taimitēpile tatau he uike kotoa pē. ʻE fakafekauʻaki e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e kakai lalahí mo e toʻu tupú he Sāpate ʻuluakí mo e tolú ke nau poupouʻi e maʻuʻanga tokoni foʻou ki ʻapi ko e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻE hokohoko atu pē hono akoʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe he kakai lalahi ʻo e lakanga taulaʻeikí mo e Fineʻofá ʻi he Sāpate uá mo e faá, ʻo fai e fakamamafa ʻi he ngaahi pōpoaki lolotonga ʻa e kau palōfita ʻo onopōní.5 ʻE ako ʻe he kau finemuí mo e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi Sāpate ko iá.

ʻOku maʻu ʻi he maʻuʻanga tokoni foʻou ki ʻapí e “Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí.”6 ʻOku maʻu ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu ki he uike takitaha ha ngaahi fakakaukau ke tokoni ki he akó mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e fakafoʻituituí mo e fāmilí. ʻOku toe maʻu foki ʻi he maʻuʻanga tokoni ʻo e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú maʻá e fakafoʻituituí mo e fāmilí ha ngaahi fakatātā lahi ʻe tokoni ʻaupito ki he ako fakafoʻituituí mo fakafāmilí, tautefito ki he fānaú.7 ʻE tufaki atu e maʻuʻanga tokoni foʻou ko ʻení ki he fāmili takitaha ʻi Tīsema ʻo e taʻu ní.

Ne enginaki mai ʻa Palesiteni Nalesoni heʻene fuofua lea ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Sānualí, ke tau teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá.8

ʻE fie maʻu ke mālohi mo fakaloloto e ului fakafoʻituituí koeʻuhi ko e tūkunga ʻo e māmaní pea fakamālohia e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Kuo teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻi he ʻotu laine ki he ʻotu laine, ki he taimi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻI he ngaahi taʻu kimui ní, ne tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tokanga ki he ngaahi tefitoʻi meʻa ko ʻení ʻo kau ai hono:

  • Fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté mo e ouau toputapu ʻo e sākalamēnití kuo toutou fakamamafaʻi ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí.

  • Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ʻe nofotaha e tokanga ‘a e kōlomu kuo fakamālohia ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá, ki he taumuʻa mo e ngaahi tufakanga fakalangi ʻo e Siasí9 mo tokoni ki he kau mēmipá ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú.

  • Ko hono fakahoko fiefia ʻo e ngāue fakaetauhí ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange.

  • Kamataʻaki e fakakaukau ki he ikuʻangá, ʻo hoko e ngaahi fuakava ʻo e temipalé mo e ngāue he hisitōlia fakafāmilí ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá.

Ko e liliu ko ia ne fakahā he pongipongi ní ko ha sīpinga ia ʻe taha ʻo e fakahinohino ki he ngaahi pole ʻo hotau kuongá.

Ne fakamamafaʻi ʻe he nāunau fakalēsoni motuʻa ʻa e Siasí ha aʻusia lelei ʻo e ʻaho Sāpaté. ʻOku tau ʻiloʻi ko ʻene sai ange hono akoʻí mo mateuteu fakalaumālie lahi ange e kau mēmipá, te tau maʻu leva ha aʻusia lelei ange he lotú ʻi he Sāpaté. ʻOku faʻa tāpuekina kitautolu ʻi he tupulaki ʻa e Laumālié mo fakamālohia e uluí ʻi he tūkunga ʻo e Siasí.

ʻOku fie maʻu ke tākiekina mālohi ange ʻe he nāunau fakalēsoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapí kae poupouʻi ʻe he Siasí, ke lelei ange e ʻulungaanga, tōʻonga mo e tūkunga fakalotu ʻo e fāmilí mo e fakafoʻituitui. ʻOku tau ʻiloʻi e mālohi fakalaumālie mo e ului lahi mo tuʻuloa ʻe lava ke maʻu mei he ʻātakai ʻo ʻapí. ʻI ha savea he ngaahi taʻu kuohilí ki he kau talavoú mo e kau finemuí, ne mahino ko e lahi taha e ivi tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku maʻu ia mei he ako folofola fakafoʻituituí mo e lotu ʻi ʻapí. Ko ʻetau taumuʻá ke ʻai ke potupotutatau e ngaahi aʻusia ʻi he Siasí mo e ʻapí ʻi ha founga ke fakatupulaki lahi ai e tuí, mo e anga fakalaumālié pea fakaloloto e ului ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he konga ʻo e liliu ko ʻeni ʻoku fakatefito ʻi ʻapi mo poupou ki ai e Siasí, ʻoku fakaʻatā pē ki he fakafoʻituituí mo e fāmili takitaha ke nau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e founga mo e taimi ke fakahoko ai iá. Hangē ko ʻení, te ne tāpuekina lahi e ngaahi fāmilí kotoa ʻo fakatefito he fie maʻu fakalotofonuá, ʻe fuʻu lelei ʻaupito ki he kau taautaha kei talavoú, kau tāutaha lalahí, mātuʻa tautau toko tahá, fāmili ʻoku mēmipa hanau niʻihi, kau mēmipa foʻoú,10 mo e niʻihi kehé ke nau fakataha ki ha kulupu mavahe mei he ngaahi tuʻunga angamaheni ʻo e moihū he Sāpaté ke nau fiefia he feohi he ongoongoleleí mo fakamālohia kinautolu ʻi hono ako fakataha e maʻuʻanga tokoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupou ki ai e Siasí. ʻE lava ke fakahoko lelei ʻeni ʻe kinautolu ʻoku loto ki aí.

ʻI ha ngaahi konga lahi ʻo e māmaní, ʻoku faʻa loto e kakaí ke nofo ʻi he ngaahi ʻapi siasí hili e fakataha angamaheni ʻo e Sāpaté ke fiefia ʻi he ngaahi feohi fakasōsialé. ʻOku ʻikai ke taʻofi ʻe he liliu kuo fanongonongo ko ʻení e faʻahinga feohi fiefia mo lelei ko ʻení.

Ke tokoni ki he teuteu ʻa e kāingalotú ki he Sāpaté, ʻe ʻi ai ha ngaahi uooti te nau tuku atu ha fakamatala he ʻīmeilí, text, pe pōpoaki he mītia fakasōsialé he lolotonga ʻo e uiké. Koeʻuhí ko e liliu ko ʻení, ʻoku mau poupou mālohi atu ai ki he faʻahinga fetuʻutaki ko ʻení. ʻE fakamanatu ʻe he ngaahi fakaafe ko ʻení ki he kāingalotú e taimitēpile ʻo e fakataha he Sāpate ʻo e uike ko iá, kau ai e tefito ʻo e lēsoni hokó, mo tokoni ki he hokohoko atu hono talanoaʻi e ongoongoleleí ʻi ʻapí. ʻOku kau atu ki ai hano ʻomi ʻe he fakataha ʻa e kakai lalahi he Sāpaté ha fakamatala ke ne fakafehokotaki e meʻa naʻe akoʻi ʻi he siasí mo e ʻapí he uike takitaha.

ʻE fie maʻu hano fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e houalotu sākalamēnití mo e taimi kalasí ke fakapapauʻi ʻoku fakamamafaʻi hono fakamuʻomuʻa e meʻa fakalaumālié kae ʻikai ko e meʻa fakapulé. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakahoko kotoa e fanongonongó mo e fakaafé he lolotonga ʻo e uiké pe ʻi ha polokalama kuo paaki. Neongo ʻoku totonu ke fai ha lotu kamata mo ha lotu tuku he sākalamēnití, ka ko e fakataha hono uá ʻe lotu tuku pē.11

Hangē ko ia ne fakahā atu ʻi muʻá, ʻe toki kamata pē ʻi Sanuali 2019 ʻa e taimitēpile foʻou ki he Sāpaté. ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ki aí. Ko e ongo meʻa mahuʻinga tahá ko e, ʻuluakí, ke maʻu ha taimi ke tufaki ai e maʻuʻanga tokoni Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au maʻá e fakafoʻituituí mo e fāmilí, pea ko hono uá, ke tuku ha taimi ki he kau palesiteni siteikí mo e kau pīsopé ke fokotuʻutuʻu mo fakataimitēpileʻi e fakatahá ʻaki e taumuʻa ke lahi ange e ngaahi uooti te nau fakataha pongipongi he lolotonga e ʻahó.

ʻI he fekumi ʻa e kau takí ke maʻu ha fakahaá, ne ʻomi e fakahinohino ne maʻu he ngaahi taʻu siʻi kuohilí ke fakamālohia e houalotu sākalamēnití, fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté, pea poupouʻi mo tokoniʻi e mātuʻá mo e fakafoʻituituí ke hoko honau ngaahi ʻapí ko ha maʻuʻanga mālohinga fakalaumālie mo fakatupulaki e tuí—ko ha feituʻu ʻo e fiefia mo e nekeneka.

Ngaahi Tāpuaki Fakaofo

Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi liliu ko ʻení ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? ʻOku mau ʻiloʻi fakapapau ʻe tāpuekina e kāingalotú ʻi ha ngaahi founga fakaofo. ʻE lava ke hoko e Sāpaté ko ha ʻaho ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapisiasi mo ʻapi. ʻI hono fakahoko ʻe he fakafoʻituituí mo e fāmilí e fakataha alēlea fakafāmilí, hisitōlia fakafāmilí, ngāue fakaetauhí, ngāue tokoní, moihū fakataautahá, mo e taimi fakafiefia ʻo e fāmilí, ʻe hoko moʻoni ai e Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia.

ʻĪmisi
Fāmili Kavelió

Ne ʻi ai ha fāmili siasi ʻe taha ʻo ha siteiki ʻi Palāsila ne ʻahiʻahiʻi ai e maʻuʻanga tokoni foʻou ki he ʻapí ko e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú. Ne fakamatalaʻi ʻe he tamaí ko Fenanitō, ne ʻosi ngāue fakafaifekau mo hono uaifi ko Naniseé, ko ha mātuʻa ki ha fānau ʻe toko fā ʻo pehē: “ʻI he taimi ne fakafeʻiloaki mai ai e polokalama ko e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi homau siteikí, ne u fuʻu fiefia peá u pehē ‘ʻe liliu e founga ʻo ʻemau ako e folofolá ʻi ʻapí.’ Ne hoko tonu ia ʻi hoku ʻapí, pea ʻi heʻeku hoko ko ha taki ʻo e Siasí ne u mamata ki heʻene hoko he ngaahi ʻapi kehé. … Ne tokoni ia ki heʻemau aleaʻi moʻoni e folofolá ʻi homau ʻapí. Ne u maʻu mo hoku uaifí ha ʻilo lahi ange ki he kaveinga ne ma akó. … Naʻá ne tokoniʻi kimaua … ke fakatupulaki ʻema ʻilo ki he ongoongoleleí, mo fakalahi ʻema tuí mo e fakamoʻoní. … ʻOku ou fakamoʻoni … ʻoku ou ʻilo ne ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻEikí pea ʻi hono toutou ako leleiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻoku ʻi he folofolá ʻe maʻu ai ha tui, fakamoʻoni, mo ha maama lahi ange ki he fāmilí … ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke toe kovi ange.”12

Ne tali lelei moʻoni e maʻuʻanga tokoni foʻou ki he ʻapí ko e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he ngaahi siteiki ne ʻahiʻahiʻi ai ʻi he māmaní. Ne tokolahi hono lipooti mai ʻo e fakalakalaka mei hono lau pē ʻo e folofolá ki hono ako moʻoni ʻo e folofolá. Ko ha aʻusia angamaheni mo ongo moʻoni ne tupulaki ai e tuí pea ʻi ai hano ivi fakaofo ʻi he uōtí.13

Ului Moʻoni mo Tuʻuloá

Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi liliú ni ke maʻu ʻe he kakai lalahí mo e toʻu tangata kei tupu haké ha ului moʻoni mo tuʻuloa. ʻOku fakamahino mai ʻe he peesi ʻuluaki ʻo e maʻuʻanga tokoni ki he fakafoʻituituí mo e fāmilí: “Ko e taumuʻa kotoa ʻo hono ako mo akoʻi ʻo e ongoongoleleí ke fakaloloto ʻetau uluí mo tokoni ke tau hoko lahi ange ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. … ʻOku ʻuhinga ʻeni ke tau fakafalala kia Kalaisi ke Ne liliu hotau lotó.”14 ʻOku faitokonia ‘eni ‘e he kakapa “ʻo ope atu he loki akó ki he loto ʻo e fakafoʻituituí mo e ʻapí. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e ngāue maʻu pē he ʻaho kotoa peé kae lava ke mahino mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ʻe he ului moʻoní e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”15

Ko e taumuʻa mahuʻinga mo taupotu taha ʻo e ului moʻoni mo tuʻuloá ko e moʻui taau ke maʻu e ngaahi fuakavá mo e ouau ʻo e hala ʻo e fuakavá.16

ʻOku mau falala atu ke mou fealēleaʻaki fakataha mo fekumi ki ha fakahā ke fakahoko ʻaki e ngaahi liliú ni—kae ʻoua ʻe tukuange e meʻa ʻoku mahuʻingá pe feinga ke tuʻutuʻuniʻi ki he fakafoʻituituí pe fāmilí e meʻa ke nau faí. ʻE toe maʻu ha fakamatala lahi ange ʻi ha ngaahi fetuʻutaki he kahaʻú, kau ai ha tohi mo ha fakahinohino mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ko e ngaahi fealēleaʻaki ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé, mo e kole tāumaʻu ʻa hotau palōfita ʻofeiná ki he ʻEikí ke fakahoko e ngaahi liliú ni, ne maʻu ai ʻe he taha kotoa ha fakamoʻoni mālohi ki ai. Ko Lāsolo M. Nalesoni ʻa hotau Palesiteni mo e palōfita moʻuí. Ko e fakahā ne fai he ʻaho ní, ʻe maʻu ai ha tāpuaki lahi maʻanautolu te nau loto ʻaki hono tali e liliú mo fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau toe ofi ange ai ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku ou hoko ko ha fakamoʻoni pau ki aí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōv. 2018, 8.

  2. ʻOku mau ʻiloʻi ko e lahi taha ʻo e fakamatala ki he meʻa ʻoku hokó, akó, mo e fakafiefiá kuo fakanounouʻi ʻi he ngaahi feituʻu lahi.

  3. ʻE lava ke fakatou maʻu e nāunau fakalēsoni ko ʻení ʻi he ʻinitanetí mo hano paaki atu.

  4. Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Fāmilí (2019), vi.

  5. Vakai, “Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Kōlomu ʻo e Kaumātuʻá mo e Fineʻofá,” Liahona, Mē 2018, 140. ʻE aleaʻi e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Sāpate uá mo e faá kae ʻikai ko e Sāpate uá mo e tolú.

  6. Vakai, Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, 4. ʻE fakakaukauʻi pē ʻe he fakafoʻituituí mo e fāmilí e konga ʻo e ako e ongoongoleleí ʻi ʻapí, efiafi ʻi ʻapí mo e ʻekitivitī fakafāmilí ʻe kau he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí (ʻa ia ne ui ʻe he tokolahi ko e efiafi ʻi ʻapí. Koeʻuhi ʻe tuku pē ki he fakafoʻituituí mo e fāmilí, ne fakatou fakaʻaongaʻi e efiafi ʻi ʻapí mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he ngaahi liliu ko ʻeni ne fakahā atú.

  7. Vakai, Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Fāmilí, 29.

  8. Vakai, Russell M. Nelson, “ ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli. 2018, 7.

  9. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 2.2. ʻOku kau he ngaahi fatongia fakalangi kuo tofá, hono tokoniʻi ʻo e kāingalotú ke nau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú, tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, mo e malava ke fakamoʻui e kau pekiá ʻaki hono langa ʻo e ngaahi temipalé mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá. Vakai foki, ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 110, e fakamatala ki hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi kī tefitó.

  10. Fai ha tokanga makehe ki he fānau ʻa e mātuʻa ʻoku ʻikai ke siasí pe ʻikai ke faʻa maʻulotú. ʻE lava ke fakataha e kakai teʻeki malí mo e niʻihi kehé mo ha fāmili kapau ʻe kau lelei ia kiate kinautolu kotoa.

  11. He ʻikai ke toe kau e pokalama kamatá ia he fakatahaʻanga hono uá.

  12. Fāmili ʻo Fenanitō mo Nanisē Kavalió, Palāsila.

  13. ʻI hono fakaʻavalisi e fakafoʻituitui mo e fāmili ne nau kau ʻi hono kamataʻi e polokalamá, ʻoku toutou fakahoko mo mahuʻingamālie ange ʻenau ako e ongoongoleleí mo e folofolá mo hono aleaʻi e ongoongoleleí ʻi ʻapí. Ne nau fakamatala ki he lahi ange e fealēleaʻaki e ongoongoleleí fakafāmili mo kau mēmipa ʻo e uōtí mo houngaʻia hono ako e konga folofola tatau ʻi honau fāmilí. ʻOku hoko tonu ʻeni ki he toʻu tupú.

  14. Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, v; vakai foki, 2 Kolinitō 5:17.

  15. Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, v.

  16. Vakai, Russell M. Nelson, “ ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.