2010–2019
Fai Ia Maʻana
ʻOkatopa 2018


Fai Ia Maʻana

ʻOku tokoni hono ʻilo ko hai mo e ʻuhinga ʻo e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, ke mahino ko hono fakahaaʻi maʻolunga taha ʻo e ʻofá ʻa e mateaki ki he ʻOtuá.

ʻI he pō fakahisitōlia ko ʻení, ʻoku ou fakahaaʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia kiate kimoutolu hono kotoa, siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina. Ko e hā pē ho taʻú, feituʻu ʻokú ke ʻi aí, pe tūkungá, ʻoku tau fakataha ʻi he uouongataha he poó ni, ʻi he mālohi, ʻi he taumuʻa, pea ʻi he fakamoʻoni ʻoku ʻofaʻi mo tataki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní; hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí; pea mo hotau palōfita moʻuí, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni.

ʻI he kamataʻanga ʻema nofo malí, naʻe uiuiʻi au mo hoku husepānití ʻe heʻema pīsopé ke ʻaʻahi mo ngāue fakaetauhi ki ha fāmili naʻe ʻikai ke nau maʻulotu ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ma tali loto fiemālie e fatongiá peá ma ʻalu ki honau ʻapí hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Ne mahino vave ʻaupito kiate kimaua naʻe ʻikai ke nau fie maʻu ha kau ʻaʻahi mei he Siasí.

Ko ia ai, ʻi heʻema ʻaʻahi hokó, naʻá ma ʻalu atu mo ha peleti kūkisi, ʻo falala ʻe fakamolū ʻe he kūkisi sokoletí honau lotó. Naʻe ʻikai. Ne lea mai ʻa e ongomātuʻá kiate kimaua ʻi he matapā uaea namú, pea toe fakamahino mai ai naʻe ʻikai talitali lelei kimaua. Ka ʻi heʻema fakaʻuli foki ki ʻapí, naʻá ma fakapapauʻi ne mei ola lelei ange kapau naʻá ma ʻalu mo ha fanga kiʻi lole ngaohi mei he laisé.

Naʻe hoko ʻa e ʻikai haʻama vīsone fakalaumālié ke fakatupuʻita ʻa e ngaahi feinga kehe ne ʻikai ola leleí. ʻOku ʻikai teitei fakafiemālie hoto fakasītuʻaʻí. ʻI he taʻau ʻa e taimí ne kamata ke ma fehuʻi kiate kimaua, “Ko e hā ʻokú ta fai ai ʻení? Ko e hā ʻeta taumuʻá?”

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Kala B. Kuki ʻa e meʻa ko ʻení: “ʻE lava ke faingataʻa ʻa e ngāue ʻi he Siasí kapau ʻoku kole ke tau fai ha meʻa ʻoku tau ilifia ai, pe kapau ʻoku tau ongosia ʻi he ngāué, pe kapau ʻoku ui kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai fakamānako kiate kitautolu.”1. Naʻá ma aʻusia e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa ʻEletā Kukí ʻi heʻema fakakaukau te ma fekumi ki ha fakahinohino mei ha Taha fakakaukau māʻolunga ange ʻiate kimaua.

Ko ia, hili haʻama lotu fakamātoato mo e ako, naʻá ma maʻu e tali ki he ʻuhinga ʻo ʻema ngāue tokoní. Naʻe ʻi ai ha liliu ʻi heʻema mahinó, ha liliu ʻo e lotó, pea mo ha aʻusia ʻo ha fakahā fakalaumālie.2 ʻI heʻema fekumi ki ha fakahinohino mei he folofolá, naʻe akoʻi kimaua ʻe he ʻEikí ʻi he founga ke faingofua mo mahuʻingamālie ange ai ʻema founga tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e veesi eni naʻá ma lau pea liliu ai homa lotó mo ʻema foungá: “Ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo ho mālohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa; pea ke ke tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.”3 Neongo ko ha veesi angamaheni ʻeni, ka naʻe hangē ne lea mai kiate kimaua ʻi ha founga foʻou mo mahuʻingá.

Naʻá ma fakatokangaʻi naʻá ma feinga fakamātoato ke ngāue tokoni ki he fāmili ko ʻení, mo ngāue maʻá e pīsopé, ka naʻe pau ke ma fehuʻi kiate kimaua pe naʻá ma ngāue nai ʻi he ʻofa ki he ʻEikí. Naʻe fakamahino ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e faikehekehe ko ʻení ʻi heʻene pehē: “Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ko e meʻa ʻi heʻeku pehē kiate kimoutolu kuó u fakaʻaongaʻi hoku ngaahi ʻahó ʻi homou tauhí, ʻoku ʻikai te u fie pōlepole ai he kuó u ʻi he ngāue pē ʻa e ʻOtuá.”4

ʻA ia ko hai ne tauhi ki ai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní? Ko e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOku tokoni hono ʻilo ko hai mo e ʻuhinga ʻo e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, ke mahino ko hono fakahaaʻi maʻolunga taha ʻo e ʻofá ko e mateaki ki he ʻOtuá.

ʻI he kamata ke liliu e meʻa ne tukutaha ki ai ʻema tokangá, ne pehē foki mo ʻema ngaahi lotú. Ne kamata ke ma fakatuʻamelie atu ki heʻema ngaahi ʻaʻahi ki he fāmili ʻofeina ko ʻení koeʻuhi ko ʻema ʻofa ki he ʻEikí.5 Naʻá ma fai ia Maʻana. Naʻá Ne ngaohi ʻa e faingataʻá ke ʻikai toe hoko ko ha faingataʻa. Hili ha ngaahi māhina lahi ʻo ʻema tuʻu ʻi he matapā hūʻangá, ne kamata ke fakahū kimaua ki loto ʻe he fāmilí. Ne faifai pea mau lotu mo aleaʻi fakataha maʻu pē e ongoongoleleí. Ne fakatupulaki ai ha feohi fakakaungāmeʻa ne tolonga fuoloa. Naʻá ma moihū mo ʻofa kiate Ia ʻaki ʻema ʻofa ki Heʻene fānaú.

Te ke lava ʻo fakafoki hoʻo fakakaukaú ki ha taimi naʻá ke alanima atu ai ʻi he ʻofa pea ngāue fakamaatoato ke tokoniʻi ha taha faingataʻaʻia peá ke ongoʻi naʻe ʻikai fakatokangaʻi hoʻo ngaahi ngāué, pea mahalo pē naʻe ʻikai fakahoungaʻi pea ʻikai fie maʻu? ʻI he momeniti ko iá, naʻá ke fakafehuʻia nai e mahuʻinga ʻo hoʻo ngāue tokoní? Kapau ko ia, ʻofa ke fakafetongi ʻe he ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní hoʻo veiveiuá pea naʻa mo hoʻo ngaahi mamahí: “ʻOku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”6

Te tau lava ʻo langa, ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní, ha vā fetuʻutaki haohaoa ange mo ʻetau Tamai Hēvaní kae ʻikai ko hano langa hake ʻo e loto-ʻitá. ʻOku toʻo ʻe he ʻofa mo e mateaki Maʻaná ʻa e fie maʻu ke fakatokangaʻi pe fakahoungaʻí pea fakaʻatā ʻEne ʻofá ke tafe atu pea fakafou ʻiate kitautolu.

Mahalo ʻi ha taimi ʻe niʻihi te tau kamata ngāue ʻi haʻate ongoʻi ko e fatongia, ka ko e ngāue tokoni ko iá te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha meʻa māʻolunga ange ʻi loto ʻiate kitautolu, ʻo tataki kitautolu ke ngāue ʻi ha “founga lelei ange”7—hangē ko e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoni ki ha “founga foʻou mo [māʻoniʻoni] ange ki hono tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé.”8

ʻI he nofotaha ʻetau tokangá ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, ʻoku tafe mai leva e ngāue tokoní mei ha loto houngaʻia. ʻI he fakaʻau ke siʻisiʻi ange e tokanga ki he lelei te tau maʻu mei heʻetau ngāue tokoní, ʻoku tau ʻilo ai ko e taumuʻa ʻo ʻetau ngāué ke fakamuʻomuʻa e ʻOtuá.9

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo pehē, “Ko ʻetau toki ʻofa pē ki he ʻOtuá mo Kalaisi ʻaki hotau laumālié, moʻuí, mo e lotó kotoá, ko ʻetau toki lava ia ʻo vahevahe ʻa e ʻofa ko ʻení mo hotau kaungāʻapí ʻi he angaʻofa mo e tokoni.”10

ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe he ʻuluaki ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻa e poto fakalangi ko ʻení: “Ko au ko [e ʻEiki] ko homou ʻOtuá. … ʻOua naʻá ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻaó.”11 ʻOku tokoni hono fokotuʻutuʻu ʻo e fekau ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻo kapau te tau fakamuʻomuʻa Ia, ʻe fokotuʻutuʻu e meʻa kotoa pē ʻi honau tuʻunga totonú—ʻo aʻu pē ki heʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé. ʻI Heʻene muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻaki ʻetau fili ki aí, te Ne lava ʻo tāpuekina ʻetau ngaahi ngāué ki heʻetau leleí pea mo e lelei ʻa e niʻihi kehé.

Naʻe akonaki ʻe he ʻEikí, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē.”12 Pea ʻi he uike kotoa pē ʻoku tau fuakava ke fai e meʻa pē ko iá—ke “manatu maʻu ai pē kiate ia.”13 ʻE lava nai ke fakaʻaongaʻi ha tokanga fakalangi pehē ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí? ʻE lava nai ha ngāue ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga fēfē ʻo hoko ko ha faingamālie ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa mo e mateaki kiate Iá? ʻOku ou tui ʻe lava pea ʻe hoko ia.

ʻE lava ke hoko e meʻa kotoa ʻi heʻetau lisi ngāué ko ha founga ke fakalangilangiʻi Ia. ʻE lava nai ke tau vakai ki he ngāué kotoa ko ha monū mo ha faingamālie ke tauhi kiate Ia, ʻo tatau aipē pe ʻoku tau ʻi he lotolotonga ʻo e ʻaho ʻoku ʻosi ki ai e ngāué, ngaahi fatongiá, pe taipa ʻulí?

Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe ʻĀmoní, “ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa noa pē au; pea ko e meʻa ki hoku mālohí ʻoku ou vaivai; ko ia ʻe ʻikai te u pōlepole ʻiate au, ka te u pōlepole pē ʻi hoku ʻOtuá, he te u lava ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono māfimafí.”14

ʻI hono fakamuʻomuʻa e tauhi ki he ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau tukuange kitautolu, pea hili ha taimi, te tau ʻiloʻi kitautolu.15

Naʻe akoʻi mahinongofua mo fakahangatonu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo pehē: “Ko ia tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí.”16

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi lea ʻo e potó naʻe ʻi ha holisi ʻo ha fale ki he fānau paeá ʻi Kalakata, ʻInitia: “ʻO ka ke ka angaʻofa, ʻe lava ke tukuakiʻi koe ʻokú ke siokita, pea ʻi ai haʻo ngaahi taumuʻa fakafufū. Ka ke angaʻofa pē koe. Ko e meʻa naʻá ke fakamoleki ha laui taʻu ke langá, ʻe lava ke fakaʻauha ia ʻi ha pō pē ʻe taha. Ka ke langa pē. Ko e lelei ʻokú ke fai he ʻaho ní, ʻe faʻa ngalo ia he kakaí ʻapongipongi. Ka ke failelei pē. Foaki ki he māmaní hoʻo lelei tahá, pea mahalo he ʻikai pē teitei feʻunga ia. Foaki pē ki he māmaní e lelei taha ʻokú ke maʻú. ʻOkú ke vakai, ʻi hono aofangatukú, ʻoku ʻiate koe pē ia … mo e ʻOtuá.”17

Ngaahi tokoua, ʻoku ʻiate kitautolu pē ia mo e ʻEikí maʻu ai pē. Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausí: “‘Ko e hā e fie maʻu lahi taha ʻi he māmaní?’ … ‘ʻIkai ko e fie maʻu lahi taha ʻi he māmaní kotoa ki he taha kotoa ke maʻu ha vā fetuʻutaki fakataautaha, tolonga, fakaʻaho, pea hokohoko mo e Fakamoʻuí?’ ʻE veteange ʻe ha vā fetuʻutaki pehē ʻa e natula faka-ʻOtua ʻoku ʻiate kitautolú, pea he ʻikai ha meʻa te ne toe fai ha faikehekehe lahi ange ʻi heʻetau moʻuí ka ko ʻetau ʻilo mo mahino hotau vā fakalangi mo e ʻOtuá.”18

ʻOku faitatau ʻeni mo hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ki hono fohá: “Fai hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē ki he ʻEikí, pea ʻilonga ha potu te ke ʻalu ki ai ke fai ia ʻi he ʻEikí; ʻio, tuku ke fai ki he ʻEikí ʻa e ʻofa ʻa ho lotó ʻo taʻengata.”19

Pea naʻe akoʻi pehē kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻI he mahino kiate kitautolu ʻEne fili ke Fakaleleí, ko ha faʻahinga ongo pē ʻo ha feilaulau ʻi heʻetau tafaʻakí ʻe kāpui ia ʻe ha ongo makehe ʻo e houngaʻiá ʻi he faingamālie ke tauhi kiate Iá”20

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni ʻi he taimi ʻoku ngāue mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí kiate kitautolu pea ʻiate kitautolú, ʻoku kamata ke Ne ngāue ʻo fakafou ʻiate kitautolu ke tāpuekina e niʻihi kehé. ʻOku tau tokoni kiate kinautolu, ka ʻoku tau fakahoko ia ʻaki ʻetau ʻofa mo e tauhi kiate Ia. ʻOku tau hoko ki he meʻa ʻoku fakamatalaʻi he folofolá: “Pea feinga ʻa e tangata [mo e fefine] kotoa pē ki he meʻa ʻoku lelei ki hono kaungāʻapí, mo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.”21

Mahalo pē naʻe ʻiloʻi ʻe he pīsopé ko e lēsoni ia teu ako mo hoku husepānití mei he ngaahi ngāue taumuʻa lelei, kae ʻikai haohaoa, naʻá ma fuofua fai ke ngāue fakaetauhi ki he ngaahi foha mo e ʻofefine ʻofeina ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻoatu ʻeku fakamoʻoni pau mo fakataautaha ki he lelei mo e ʻofa ʻokú Ne vahevahe mo kitautolú ‘i heʻetau feinga ke tauhi kiate Iá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.