2010–2019
Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí
ʻOkatopa 2018


Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻene fakanonga ki he laumālié ʻa e fakalelei mo e ʻOtuá pea ʻiate kitautolú, kapau ʻoku tau angamalū mo lototoʻa feʻunga ke tulifua ki ai.

Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e ngāue fakaetauhí ko ha founga ia ʻe taha ke tauhi ai e ongo fekau maʻongoʻonga ke ʻofa ki he ʻOtuá pea mo feʻofaʻakí.1 ʻOku mau fakamālōʻia mo talamonū atu, ʻi heʻemau hoko ko e kau ʻōfisa ʻi he Siasí, ko hoʻomou tali lelei mo kamata e ngāue ko iá. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou muimui ki hotau palōfita ʻofeiná ʻi he ngāue fakaofó ni mo fokotuʻu atu ke ʻoua te mou tatali ki ha toe fakahinohino lahi ange. Hopo ki loto ʻo ngāue leva. Hanga atu kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOua ʻe moʻutuʻua ʻo fakakaukau pe ʻoku totonu ke ke ʻai peheʻi pe ʻe sai ange ē. Kapau te tau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo ʻosi akoʻí, ngāue fakatatau mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo kolea ʻe Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki kitautolu, he ʻikai ke tau hinga.

ʻOku ou fie lea he pongipongí ni ki ha tafaʻaki ʻoku mātuʻaki fakafoʻituitui ange ʻo e ngāue fakaetauhí, ʻa ia ʻoku ʻikai vahe, ʻikai kau ai ha ʻinitaviu kuo fakataimi-tēpileʻi, pea ʻoku ʻikai hano laine lipooti tuku kehe pē ki he langí. Tuku ke u vahevahe ha sīpinga mahino pē ʻe taha ʻo e faʻahinga ngāue fakaetauhi ko iá.

Ko Kuleni Mōleli Pauení ko ha husepāniti mo ha tamai ngāue mālohi mo līʻoa, tatau mo ha tokolahi ʻoku nau maʻu moʻui mei he kelekelé, ka naʻe hōloa fakaʻekonōmika ʻi he taimi naʻe ʻikai foha ai e ngoue pateta fakalotofonuá. Naʻe kumi ngāue leva mo hono uaifi ko Nomá, pea faifai ʻo nau hiki ki ha kolo lahi ʻe taha, ʻo kamata ai ʻena foki ki ha tuʻunga fakaʻekonōmika leleí. Ka neongo ia, naʻe uesia lahi ʻa Misa Paueni ʻi ha meʻa taʻeʻamanekina, lolotonga ha ʻinitaviu lekomeni, naʻe ʻikai fuʻu falala ʻa e pīsopé ki he fakahā ʻe Mōleli ko ha taha totongi vahehongofulu kakato iá.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko hai ʻi he ongo tangatá ni naʻe tonu ʻi he ʻaho ko iá, ka ʻoku ou ʻiloʻi naʻe hū ki tuʻa ʻa Sisitā Paueni mei he ʻinitaviú kuo ʻosi fakafoʻou ʻene lekomeni temipalé, kae hū ki tuʻa ʻa Misa Paueni mo ha faʻahinga ʻita te ne ʻave ia mei he Siasí ʻi ha taʻu ʻe 15.

ʻOku tatau ai pē pe ko hai naʻe tonu fekauʻaki mo e vahehongofulú, ko e meʻa naʻe mahinó naʻe fakatou ngalo ʻia Mōleli mo e pīsopé e akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke “fakalelei vave mo ho filí”2 pea mo e naʻinaʻi ʻa Paula ke “ʻoua naʻa tuku ke ʻalu hifo ʻa e laʻaá mo hoʻomou ʻitá.”3 Ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke na fakalelei pea naʻe tō ʻa e laʻaá ʻoku kei ʻita ʻa Misa Paueni ʻo lau ʻaho, pea aʻu ʻo lau uike, pea laui taʻu, ʻo fakamoʻoni ai e meʻa naʻe lau ʻe ha taha ʻo e kau tangata Loma poto taha he kuonga muʻá, ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko e ʻitá, kapau ʻe ʻikai mapuleʻi ʻoku faʻa fakatupu [maumau] lahi ange ia ʻi he kafo ʻokú ne fakatupú.”4 Ka ko e mana ʻo e fefakamolemoleʻakí ʻoku ʻatā maʻu pē ia kiate kitautolu, pea tuʻunga ʻi heʻene ʻofa ki hono fāmilí mo e Siasi naʻá ne ʻilo naʻe moʻoní, naʻe foki mai ai ʻa Mōleli Paueni ʻo mālohi kakato ʻi he Siasí. Tuku ke u fakamatalaʻi nounou atu ʻa e meʻa naʻe hokó.

Ko e foha ko ia ʻo Misa Paueni ko Pāletí ko hamau kaungāmeʻa lelei ia pea ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia faivelenga ia ʻi he fakatonga ʻo ʻAitahoó. Naʻe taʻu 11 ʻa Pāleti ʻi he taimi ne hoko ai ʻení, pea ʻi ha taʻu ʻe 15 naʻá ne fakatokangaʻi ai e hōloa e faivelenga ʻene tamaí ʻi he meʻa fakalotú, ko ha fakamoʻoni ki he ola kovi ʻoku maʻu ʻi ha feituʻu ʻoku tūtuuʻi ai ʻa e ʻitá mo e taʻefemahinoʻakí. Naʻe fie maʻu ke fakahoko ha meʻa ki ai. Ko ia, ʻi he ofi ki he ʻaho mālōlō ʻo e Fakafetaʻí ʻi he 1977, naʻe fakahekeheka ʻa Pāleti, ko ha taha ako taʻu 26 ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí; mo hono uaifi ko Valelií; mo ʻena kiʻi pēpē foʻou ko Maiká, ki haʻanau meʻalele, pea neongo e kovi ʻa e ʻeá, ka naʻa nau fononga ki Pīlingi, ʻi Monitana. Naʻa mo ha tuiʻi ʻo e sinoú, ofi ki he Hihifo ʻo e Yellowstone ʻe ʻikai ke ne taʻofi ʻa e toko tolú ni mei heʻenau fakahoko e fetuʻutaki fakaetauhi mo Misa Paueni ko e Lahí.

ʻI heʻenau aʻu atú, ne kole ʻe Pāleti mo hono tuofefine ko Pemí ha kiʻi taimi mavahe mo ʻena tamaí. Naʻe kamata ʻa Pāleti mo meimei tangi, “Kuó ke hoko ko ha tamai lelei pea ne ma ʻilo maʻu pē e lahi hoʻo ʻofa ʻiate kimauá. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehālaaki, pea kuo fuʻu fuoloa. Koeʻuhí ne ke mamahi tuʻotaha, kuo lauitaʻu ai e mamahi ʻa e fāmilí ni kotoa. ʻOku uesia kimaua fehālaaki, pea ko koe toko taha pē te ke lava ʻo fakatonutonu kimauá. Kātaki, kātaki, te ke lava nai, ʻi he ʻosi e taimi lōloá ni, ʻo toʻo mei ho lotó ʻa e meʻa ne hoko ʻiate koe mo e pīsope ko iá ka ke toe taki ʻa e fāmilí ni ʻi he ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻi muʻá?”

Naʻe fakalongomate. Pea toki sio hake ʻa Misa Paueni ki heʻene fānaú, ko e hui ʻo hono ngaahi huí mo e kakano ʻo hono kakanó,5 mo pehē leʻo siʻi ange, “ʻIo. ʻIo, teu fai ia.

Naʻe fiefia mo ʻohovale ʻa Pāleti Paueni mo hono fāmilí ʻi he tali taʻe-ʻamanekiná ni, ka naʻa nau mamata pē ki he ʻalu ʻa e husepāniti mo e tamai ko ʻení ki heʻene pīsope lolotongá ʻi he laumālie ʻo e fakalelei ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ʻi heʻene moʻuí. Naʻe faʻōfua ʻa e pīsopé ni kia Mōleli ʻo ne kuku fuoloa ia, ko ha talitali totonu ki he ʻaʻahi lototoʻa mo mātuʻaki taʻe-ʻamanekina, he naʻe toutou fakaafeʻi ʻe he pīsopé ʻa Misa Paueni ki muʻa ke foki mai.

ʻI ha ngaahi uike siʻi pē—ʻoku ʻikai fuʻu lōloa—kuo kau kakato ʻa Misa Paueni ʻi he ngaahi meʻa ʻa e Siasí mo fakatāuʻi ia ke foki ki he temipalé. Ne ʻikai fuoloa kuó ne tali ʻa e ui ke ne tokangaʻi ha kiʻi kolo feifeingaʻi naʻe toko 25 pea fakatupulaki ia ʻo aʻu ki ha kāingalotu longomoʻui ʻe toko 100 tupu. Naʻe hoko kotoa ʻeni ʻi he meimei taʻu ʻe nimangofulu tupu kuo hilí, ka ko hono ola ʻo e ngāue fakaetauhi ʻa e fohá mo e ʻofefiné pea mo e loto ʻa e tamaí ke fakamolemoleʻi pea laka kimuʻa neongo e tōnounou ʻa e niʻihi kehé, kuó ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki ʻoku kei hokohoko pē—pea ʻe haʻu ʻo taʻengata— ki he fāmili Pauení.

Kāinga, kuo kole ʻe Sīsū ke tau “nofo fakataha ʻi he ʻofa”6 ʻo “ʻoua naʻa ʻi ai ha fakakikihi ʻiate kimoutolu.”7 Naʻá ne fakatokanga ki he kakai Nīfaí, “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia.”8 ʻIo, ko ha konga lahi, ʻe fuatatau hotau vā mo Kalaisí—pe ʻe uesia—ʻi hotau vā ʻiate kitautolú.

Naʻá Ne pehē, “Kapau te ke … fie haʻu kiate au, pea manatu ʻoku koviʻia ho tokouá ʻiate koe—

“ʻAlu koe ki ho tokouá, pea tomuʻa fakalelei [kiate ia] pea toki haʻu kiate au ʻi he loto-fakamātoato moʻoni pea te u tali koe.9

ʻIo, te tau takitaha lava moʻoni ke fakalau ha ngaahi kafo motuʻa mo e mamahi pea mo e ngaahi manatu fakamamahi ʻokú ne kei lolotonga uesiá ni e nonga ʻi ha loto ʻo ha taha pe fāmili pe kaungāʻapi. ʻOku tatau ai pē pe naʻá tau fakatupu e mamahi ko iá pe ko kitautolu ʻoku tofanga he mamahi ko iá, ka ʻoku fie maʻu e ngaahi kafo ko iá ke fakamoʻui kae lava e moʻuí ʻo fakafiefia hangē ko ia ne fakataumuʻa ki ai ʻe he ʻOtuá. Hangē ko e meʻakai ʻi hoʻomou ʻaisí ʻoku faʻa vakaiʻi fakalelei ʻe homou makapuná maʻamoutolú, kuo fuoloa kāivi e taimi ke ʻosi ai e ngaahi mamahi ko iá. Fakamolemole ʻo ʻoua ʻe toe tuku ha potu mahuʻinga ʻi hoʻomou moʻuí ki ai. Hangē ko e lea ʻa Polosipelo kia ʻAlonisō ʻi he The Tempest, ʻOua te ta toe fakaongosiaʻi ʻeta manatú ʻaki e meʻa mafatukituki kuo ʻosi ʻalú.”10

Naʻe akoʻi ʻe Kalaisi ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú “Mou fakamolemole, pea ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu.”11 Pea ʻi hotau kuongá: “Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”12 Ka neongo ia, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻe hamou niʻihi ʻoku fuʻu moʻui loto mamahi ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke Ne folofola ʻakí. Naʻe ʻikai ke Ne pehē, “Oku ʻikai ngofua ke mou ongoʻi ʻa e mamahi moʻoní pe loto mamahi moʻoní, ʻi he ngaahi aʻusia fakamamahi mei he nima ʻo ha taha.” Pe naʻá Ne pehē, “Koeʻuhí ke fakamolemoleʻi kakato kimoutolu, kuo pau ke mou toe foki ki ha ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai lelei pe tuʻunga ngaohikovia, pe maumau.” Kae naʻa mo e ngaahi maumau-fono kovi taha ʻe ala hokó, te tau toki lava pē ʻo hao hake mei heʻetau mamahí ʻi ha taimi te tau fokotuʻu ai hotau vaʻé ʻi he hala ki he fakamoʻui moʻoní. Ko e halá ko e fakamolemole ʻa ia naʻe foua ʻe Sīsū ʻo Nāsaletí, ʻa ia ʻokú Ne ui mai kiate kitautolu takitaha, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”13

ʻI he faʻahinga fakaafe pehē ke hoko ko ʻEne ākonga mo feinga ke fai ʻa ia ʻokú Ne fakahokó, ʻoku kole ai ʻa Sīsū ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻo ʻEne ʻaloʻofá—ke hoko ko e “fetongi ʻo Kalaisi” ʻi he “fakamatala fakaleleí,” hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Paula ki he kakai Kolinitoó.14 ʻOku kole mai ʻa e Fai-fakamoʻui ki he kafo kotoa peé, ʻa Ia ʻokú Ne fakatonua ʻa e fehalaaki kotoá, ke tau ngāue mo Ia ʻi ha ngāue fakalilifu ʻo e faʻafakaleleí ʻi ha māmani ʻe ʻikai ke ne maʻu ia ʻi ha toe founga.

Pea hangē ko e tohi ʻe Filipe Pulukí: “Ko kimoutolu ʻoku mou tuku ke tolonga ʻo lauitaʻu ʻa e taʻe-femahinoʻaki lahí, ʻo fakakaukau ke toki huʻi atu ʻi ha ʻahó; ʻa kimoutolu ʻoku mou tukulotoʻi e ngaahi kē koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ko e ʻaho ʻeni ke feilaulauʻi ai hoʻo hīkisiá pea [fakaleleiʻi] kinautolú; ʻa kimoutolu ʻoku fakalaka fakalongolongo pē he kakai ʻi he halá, ʻo ʻikai fakalea ange koeʻuhí ko ha kiʻi ʻita ngalivale … ; ʻa kimoutolu ʻoku mou tuku … ke fakaʻānaua siʻa loto [ʻo ha taha] ki ha foʻi lea fakahoungaʻi pe fie kaungāmamahi ne tonu ke ke fai … ʻi ha ʻaho, … ʻalu leva ʻo fai ʻa e meʻa ʻe ʻikai te ke ala maʻu ha toe faingamālie ke fakahokó.”15

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni ko e ngaahi meʻa ʻoku fakamolemoleʻi mo siʻakí, ʻa e fuoloá pe foʻoú, ʻoku mahuʻinga ki he ngeia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni, ʻe toki lava pē ke hoko ʻa e faʻahinga fakalelei fakalaumālie peheé mei hotau Huhuʻi fakalangí, ʻa ē naʻe fakavave mai ke tokoniʻi kitautolu “mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú.”16 ʻOku tau fakafetaʻi kiate Ia, mo ʻetau Tamai Hēvani naʻá Ne fekauʻi mai Iá, ki he fakafoʻoú mo e fanauʻi foʻoú, ki he tauʻatāina ʻi he kahaʻú mei he mamahi mo e ngaahi fehalaaki motuʻá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he malava ke maʻú ka kuo ʻosi fakatau mo totongi ʻi ha mahuʻinga hulu-fau ʻaki e taʻataʻa ʻo e Lami naʻá Ne lilingí.

ʻI he mafai fakaeʻaposetolo kuo foaki kiate au ʻe he Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻene fakanonga ki he laumālié ʻa e fakalelei mo e ʻOtuá pea ʻiate kitautolú, kapau ʻoku tau angamalū mo lototoʻa feʻunga ke tulifua ki ai. Naʻe kole mai ʻe he Fakamoʻuí, “Tuku ʻa e fefakakikihiʻakí.”17 Kapau ʻokú ke ʻilo ha kafo fuoloa, fakaleleiʻi. Fetokangaʻiʻaki ʻi he ʻofa.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ou kole atu ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ʻoku faí ke mou hoko ko e kau faʻa-fakalelei—ke ʻofa he melinó, fekumi ki he melinó, fakatupu e melinó, pea mataʻikoloa ʻaki e melinó. ʻOku ou fai ʻa e kole ko iá ʻi he huafa ʻo e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa ki he “kafo pē ʻi he fale ʻo [Hono] kāingá,”17 ka naʻá Ne kei maʻu pē ivi ke fakamolemoleʻi mo fakangaloki—pea fakamoʻui—mo fiefiá. ʻOku ou lotua ia, maʻau mo au, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.