2010–2019
Kakai Fefiné mo hono Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻi ʻApí
ʻOkatopa 2018


Kakai Fefiné mo hono Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻi ʻApí

Ko e Fakamoʻuí hoʻo sīpinga haohaoa ki he founga te ke fakahoko ai ha konga tefito ʻo ʻEne ngaʻunu ke fakamamafa lahi ange ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku fakafiefia ke fakataha mo kimoutolu. Ko ha taimi fakafiefia ʻeni ʻi he Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku lilingi hifo ʻe he ʻEikí e ʻiló ʻi Hono Siasí ʻo hangē kuó Ne talaʻofa te Ne fakahokó.

ʻOku mou manatuʻi ʻEne folofolá: “ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e kei lava ke taʻemaʻa ai pē ʻa e ngaahi vai ʻoku tafé? Ko e hā ha mālohi ʻe faʻa mataʻofia ʻa e ngaahi langí? ʻE faingofua tatau ʻa hono fakamafao atu ʻe ha tangata ʻa hono nima vaivaí ke taʻofi ʻa e vaitafe Mīsulí ʻi heʻene tafe atu ʻi hono ʻaluʻanga kuo vaheʻí, pe fakatafoki ia ke tafe ki mui pea mo hono taʻofi ʻo e Māfimafí mei heʻene lilingi hifo ʻa e ʻilo mei he langí, ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”1

ʻOku kau ʻi hono vahevahe ʻe he ʻEikí e ʻiló, hono fakavaveʻi ʻEne ʻoatu ʻa e moʻoni taʻengatá ki he ʻatamaí pea ki he loto ʻo Hono kakaí. Kuó Ne fakamahino ʻe fakahoko ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní ha tefitoʻi fatongia ʻi he fakavaveʻi fakaofo ko iá. Ko e taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni ʻo e maná ko ʻEne tataki ʻEne palōfita moʻuí ke tuku ha fakamamafa lahi ange ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí pea ʻi he lotoʻi fāmilí.

Mahalo te ke fehuʻia, “ʻE anga fēfē hano ngaohi ia ke hoko e kau fafiné ko ha konga mahuʻinga ʻo e tokoni ki hono ʻoatu e ʻiló ki Hono Kāingalotú?” ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí e talí ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” ʻOku mou manatuʻi hono fakaleá, kae mahalo te ke ʻilo mo fakatokangaʻi ha ngaahi ʻuhinga foʻou naʻe tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi liliu fakafiefia ko ʻeni ʻoku hoko he taimi ní. ʻI he fanongonongó, naʻá Ne tuku ki he kakai fefiné e fatongia ke nau hoko ko e kau faiako tefito ʻo e ongoongoleleí ʻi he fāmilí, ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú.”2 ʻOku kau heni hono lehilehiʻi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ʻiló.

ʻOku hoko atu e fanongonongó: “ʻI he ngaahi fatongia toputapú ni, ʻoku haʻisia ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau.”3 Ko ha ongo kaungā-ngāue tatau kinaua, tatau ʻi hona tuʻunga malava ke tupulaki fakalaumālié mo maʻu ʻa e ʻiló, pea ʻokú na faaitaha ʻi heʻena fetokoniʻakí. ʻOkú na tuʻunga tatau ʻi hona ikuʻanga fakalangí ke hakeakiʻi fakataha. Ko hono moʻoní, he ʻikai lava ke hakeakiʻi toko taha pē ʻa e kakai tangatá mo fafiné.

Ko e hā leva, ʻoku maʻu ai ʻe ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi ha vā fetuʻutaki tuʻunga tatau mo faaitaha, ʻa e teifitoʻi fatongia ke lehilehiʻi ʻaki e meʻa mahuʻinga taha kuo pau ke maʻu ʻe he taha kotoá, ʻa e ʻilo ʻo e moʻoni ʻoku haʻu mei he langí? Fakatatau mo e meʻa ʻoku mahino kiate aú, ko e founga ia ʻa e ʻEikí talu mei hono fakatupu ʻo e ngaahi fāmilí ʻi he māmani ko ʻení.

Hangē ko ʻení, ko ʻIvi naʻá ne maʻu e ʻilo naʻe fie maʻu ke kai ʻe ʻĀtama e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻiló ka na tauhi kotoa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea faʻu ha fāmilí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga naʻe ʻuluaki ʻomi ai kia ʻIví, ka naʻe faaitaha haohaoa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi hono lilingi mai kia ʻĀtama e ʻiló.

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻafoaki lehilehiʻi ʻo e kakai fefiné, ʻa e founga naʻá Ne fakamālohia ai e ngaahi foha ʻo Hilamaní. ʻOku ongo kiate au ʻa ʻeku lau e talanoá pea manatuʻi e ngaahi lea vanavanaiki ʻeku fineʻeikí ʻo fakalotolahiʻi au ʻi heʻeku mavahe ki he ngāue fakakautaú.

Naʻe hiki ʻe Hilamani:

“… Kuo akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá.

“Pea naʻa nau fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa ʻenau ngaahi faʻeé, ʻo pehē: ʻOku ʻikai te mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé.”4

Neongo ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi kotoa ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi hono foaki e tefitoʻi fatongia ʻo e lehilehiʻi ʻi he fāmilí ki he kakai fefine faivelengá, ka ʻoku ou tui ʻoku kaunga ia ki hoʻomou tōʻonga ʻofá. ʻOku fie maʻu ha ʻofa lahi ke ongoʻi e ngaahi fie maʻu ʻa ha taha kehe ʻo laka hake ʻi hoʻo fie maʻu ʻaʻaú. Ko e ʻofa haohaoa ia ʻa Kalaisi ki he tokotaha ʻokú ke lehilehiʻí. ʻOku haʻu e ongo ko ia ʻo e ʻofa faka-Kalaisí mei he tokotaha kuo fili ke ne fai e lehilehiʻí kuo fakafeʻungaʻi tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e moto ʻo e Fineʻofá, ʻa ia naʻe moʻui ʻaki ʻe heʻeku fineʻeikí, ʻoku ngali ueʻi fakalaumālie: “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá.”

ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku mou maʻu ha ivi lahi mo fakanatula ke ongoʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé pea mo ʻofa. ʻOku hanga leva ʻe he meʻa ko iá, ʻo ʻai kimoutolu ke mou ongoʻingofua ange e ngaahi fanafana ʻa e Laumālié. ʻE toki fakahinohinoʻi leva ʻe he Laumālié hoʻo fakakaukaú, meʻa ʻokú ke lea ʻakí, mo e meʻa ʻokú ke fai ke lehilehiʻi e kakaí kae lava ke lilingi hifo ʻe he ʻEikí e ʻiló, moʻoní, mo e loto-toʻá kiate kinautolu.

Ko kimoutolu kau fefine ʻoku mou fanongo ki hoku leʻó, ʻoku mou ʻi ha tuʻunga makehe ʻi hoʻomou fononga ʻi he moʻuí. Ko ha niʻihi ko ha kau finemui kei siʻi ko honau fuofua taimi eni ʻi ha fakataha lahi ʻa e kakai fefiné. Ko ha niʻihi ko ha kau finemui ʻoku nau teuteu ke hoko ko e niʻihi ke lehilehiʻi ʻo hangē ko e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kinautolú. Ko ha niʻihi ne toki mali foʻou pea teʻeki ai maʻu ha fānau, ko ha niʻihi ne toki hoko ko ha ngaahi faʻē ki ha toko taha pe ua. Ko ha niʻihi ko e ngaahi faʻē ʻa e toʻu tupú pea niʻihi kehe mo ha fānau ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku maʻu ʻe ha niʻihi ha fānau kuo vaivai ʻenau tuí pea mamaʻo mei ʻapi. ʻOku nofo toko taha pē ha niʻihi pea ʻikai ha hoa faivelenga. Ko ha niʻihi ko e ngaahi kui fefine.

Ka ko e hā pē ho tūkunga fakatāutahá, ko ha konga koe—konga tefito—ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá pea ʻi ho fāmili ʻoʻoú, ʻi he kahaʻú, pe ʻi he māmani ko ʻení, pe ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko ho fatongia mei he ʻOtuá ke lehilehiʻi e tokolahi taha te ke lava ʻi he kau mēmipa ʻo Hono fāmilí pea mo ho fāmilí ʻaki hoʻo ʻofá mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko hoʻo pole angamahení hono ʻiloʻi ko hai ke lehilehiʻí, foungá, mo e taimí. ‘Okú ke fie maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi e loto ʻo e niʻihi kehé pea ʻokú Ne ʻafioʻi e taimi ʻoku nau mateuteu ai ke tali hoʻo lehilehiʻí. Ko hoʻo lotu ʻi he tuí ʻa hoʻo kī ki he lavameʻá. Te ke lava ʻo falala ki hono maʻu ʻEne fakahinohinó.

Naʻá Ne ʻoatu e fakalotolahi ko ʻení: “Kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻi he tui ʻo tui te mo maʻu, pea te mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻaongá .”5

ʻIkai ngata pē ʻi hoʻo lotú, ka ʻe kau mo hono ako fakamaatoato e folofolá ʻi he konga ʻo hono fakatupulekina ho mālohi ke lehilehiʻí. Ko e talaʻofá ʻeni: “ʻOua foki te mou tomuʻa fakakaukau pe ko e hā te mou leaʻakí; kae mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he houa pē ko iá ʻa e konga ko ia ʻe tufaki atu ki he tangata taki tahá.”6

Ko ia ai, te ke tuku ha taimi lahi ange ke lotu, fakakaukau, pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻE lilingi hifo e ʻilo ʻo e moʻoní kiate koe pea te ke tupulaki ʻi ho mālohi ke lehilehiʻi e niʻihi kehe ʻi ho fāmilí.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi te ke ongoʻi ai ʻoku tuai hoʻo fakalakalaká ʻi hoʻo ako ke lelei ange hoʻo founga lehilehiʻí. ʻE fie maʻu e tuí ke ke faʻa kātaki. Kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí e fakalotolahi ko ʻení kiate koe:

“Ko ia ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.

“Vakai, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”7

Ko hoʻo ʻi heni he pōní ko ha fakamoʻoni ia ʻokú ke loto fiemālie ke tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke lehilehiʻi e niʻihi kehé. ʻOku moʻoni ʻeni ʻo aʻu ai pē ki he siʻisiʻi taha heni he pōní. Te ke lava ʻo ʻilo ko hai ke lehilehiʻi ʻi ho fāmilí. Kapau te ke lotua ʻi he loto fakamātoato, ʻe haʻu ha hingoa pe ko ha fofonga ki hoʻo fakakaukaú. Kapau te ke lotu ke ʻilo e meʻa ke faí pe meʻa ke lea ʻakí, te ke ongoʻi ha tali. Ko e taimi kotoa pē te ke talangofua ai, ʻe tupulaki ho mālohi ke lehilehiʻí. Te ke teuteu ai ki ha ʻaho te ke lehilehiʻi ai hoʻo fānau pē ʻaʻau.

ʻE lava ke lotua ʻe he ngaahi faʻē ʻa e toʻu tupú ke ʻilo e founga ke lehilehiʻi ʻaki ha foha pe tama ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke ne tali hono lehilehiʻí. Mahalo te ke lotu ke ʻilo pe ko hai ʻokú ne maʻu e takiekina fakalaumālie ʻoku fie maʻu pea tali ʻe hoʻo fānaú. ʻOku fanongo pea tali ʻe he ʻOtuá e ngaahi lotu ʻo e lotó ʻa e ngaahi faʻē loto hohaʻá, peá Ne ʻomi ha tokoni.

ʻE ala ongoʻi foki ʻe ha kui fefine he poó ni e mamahi ko e tupu mei he ngaahi faingataʻa mo e fie maʻu ʻa ʻene fānaú mo e makapuná. Te ke lava ʻo maʻu e loto-toʻa mo e fakahinohino mei he aʻusia ʻa e ngaahi fāmili ʻi he folofolá.

Mei he taimi ʻo ʻIvi mo ʻĀtamá, ʻo aʻu ki he Tamai ko ʻIsilelí, pea ki he fāmili kotoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻi ai ha lēsoni pau ʻe taha fekauʻaki mo e meʻa ke fai ki he mamahi ʻi he fānau ʻikai talangofuá: ʻoua naʻa teitei tuku hoʻo ʻofá.

ʻOku tau maʻu e sīpinga fakalotolahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene lehilehiʻi e fānau laumālie angatuʻu ʻa ʻEne Tamai Hēvaní. ʻOku kei mafao mai pē e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku nau pea ʻoku tau fakatupu mamahi aí.8 Naʻá Ne folofola ʻi he 3 Nīfaí kau ki Hono ngaahi tuofāfine mo e tokoua fakalaumālie, ʻa ia kuó Ne feinga ke lehilehiʻi kae ʻikai ola leleí: “ʻOiauē ʻa kimoutolu … ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, hono ʻikai ke tuʻo lahi ʻa ʻeku tānaki fakataha ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa hono ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú, peá u fafanga ʻa kimoutolu.”9

Ki he ngaahi tuofāfine ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻo e fononga ʻi he moʻuí, ʻi he tūkunga fakafāmili kotoa pē, pea ʻi he anga fakafonua kotoa pē, ko e Fakamoʻuí hoʻo sīpinga haohaoa ki he founga te ke fakahoko ai ha konga tefito ʻo ʻEne ngaʻunu ke fakamamafa lahi ange ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapí mo e fāmilí.

Te ke ʻomi hoʻo ongo fakanatula ʻo e ʻofa haohaoá ki he ngaahi liliu ʻi he ʻekitivitī mo e meʻa angamaheni ʻi ho fāmilí. ʻE ʻomi ai ha tupulaki fakalaumālie lahi ange. ʻI hoʻo lotu fakataha pea maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí, te ke ongoʻi hoʻo ʻofa mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. ʻE hoko ia ʻo lahi ange ko hoʻo meʻafoaki fakalaumālie ʻi hoʻo fekumi ki aí. ʻE ongoʻi ia ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hoʻo lotu mo e tui lahi angé.

ʻI he fakataha mai ʻa e fāmilí ke lau leʻolahi e folofolá, kuó ke ʻosi lau ʻe koe mo lotua kinautolu ke ne teuteuʻi koe. Te ke maʻu ai ha ngaahi momenti ke lotua ke fakamaama ʻe he Laumālié ho ʻatamaí. Hili iá, ʻi he taimi ke ke lau aí, ʻe ongoʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá pea ki Heʻene folofolá. ʻE lehilehiʻi kinautolu ʻe Ia pea ʻaki Hono Laumālié.

ʻE lava ke hoko mai e taumalingi ko ʻení ki ha faʻahinga fakatahaʻanga fakafāmili pē ʻo ka ke ka lotu mo palani ki ai. ʻE lava ke toʻo ai ha taimi mo e ivi lahi, ka te ne ʻomi ha ngaahi mana. ʻOku ou manatuʻi ha lēsoni naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku fineʻeikí ʻi heʻeku kei siʻí. ʻOku ou kei lava pē ʻo sioloto ʻi hoku ʻatamaí ki he mape valivali naʻá ne faʻu ki he ngaahi fefonongaʻaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá. ʻOku ou fifili pe naʻá ne maʻu mei fē e taimi mo e ivi ke fai iá. Pea aʻu ki he ʻahó ni, ʻoku tāpuekina au ʻe heʻene ʻofa ki he ʻAposetolo faivelenga ko iá.

Te mou takitaha maʻu ha ngaahi founga ke kau atu ai ki hono lilingi ʻo e moʻoní ki homou ngaahi fāmilí ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo toe fakafoki maí. Te mou lotua, ako, mo fakalaulauloto takitaha ke ʻiloʻi ko e hā e meʻa makehe te ke lava ʻo tokoni aí. Ka ko e meʻa ʻeni ʻoku ou ʻiló: ko kimoutolu takitaha, ʻoku mou uma taha mo e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ke hoko ko ha konga tefito ʻo ha mana ʻi hono akoʻi mo mouʻi ʻaki e ongoongoleleí ʻa ia te ne fakavaveʻi e tānaki ʻo ʻIsilelí pea teuteuʻi e fāmili ʻo e ʻOtuá ki he hāʻele nāunauʻia mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.