2010–2019
Mou Omi, ʻo Fanongo ki he Leʻo ʻo e Palōfitá
ʻOkatopa 2018


Mou Omi, ʻo Fanongo ki he Leʻo ʻo e Palōfitá

ʻI heʻetau fakamālohia ʻetau moʻuí ʻaki ʻetau tōʻonga moʻui ʻaki e fanongo mo tokanga ki he leʻo ʻo e kau palōfita moʻuí, te tau maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengatá.

ʻI he folofola ʻa e ʻEikí ki he Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne pehē:

“Pea ko e tahá, ko e fatongia ʻo e Palesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá ke pule ki he siasí kotoa, pea ke ne tatau mo Mōsese—

“… ʻIo, ke ne hoko ko ha tangata kikite, ko ha tangata maʻu fakahā, ko ha tangata liliu lea, mo ha palōfita, ʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻa-foaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki ki he ʻulu ʻo e siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:91–92; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kuo tāpuekina au ke u fakamoʻoniʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene kau palōfitá. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha aʻusia toputapu pehē mo kimoutolu? Kimuʻa ʻi hoku uiuiʻi lolotongá, naʻá ku tokoni ʻi hono kumi mo fokotuʻu e ngaahi feituʻu ke tuʻu ai ha temipale ʻi he kahaʻú. Hili e ʻaho 11 ʻo Sepitema 2001, naʻe toe faingataʻa ange e fehūʻaki ʻi he ngaahi kauʻāfonua ʻo ʻAmeliká. Ne iku ai ʻo fie maʻu ha kāingalotu tokolahi ke nau fononga mai ʻi ha houa ʻe ua ki he tolu mei Venikuva, Kānata, lolotonga ʻenau fononga ki he Temipale, Siātolo Uasingatoní. Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikeli, ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, ʻe tāpuekina ʻe hanga ʻe ha temipale ʻi Venikuva ʻo tāpuekina e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe fakamafaiʻi leva ha fekumi ki ha tuʻuʻanga, pea hili ʻemau vakavakaiʻi e ʻū konga kelekele ʻa e Siasí, naʻe toe kau atu foki ʻi he fekumí mo ha ngaahi konga kelekele kehe ne ʻikai maʻu ʻe he Siasí.

Ne maʻu ha feituʻu fakaʻofoʻofa ne fakaʻatā ki ha ngaahi langa falelotu ʻi he veʻe Hala Lahi ʻo Kānatá. Naʻe lelei ʻaupito e halanga ki he feituʻu ko ʻení, takaiʻi ʻe he ʻulu paini fakaʻofoʻofa ʻo Kānatá, pea naʻe tuʻu ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻe lava ke mamata ki ai ha lauiafe te nau fakaʻuli hake he halá.

Naʻa mau fakaʻaliʻali e feituʻú mo ha ʻū tā mo e mape ʻi he fakataha fakamāhina ʻa e Kōmiti ki he Tuʻuʻanga ʻo e Temipalé. Naʻe fakamafaiʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ke mau feingaʻi ha aleapau pea fakakakato e ngaahi savea ʻe fie maʻú. ʻI Tīsema ʻo e taʻu ko iá, naʻa mau lipooti ki he kōmití kuo lava e ngaahi saveá, pea naʻa mau tatali ki hano fakangofua ka mau hoko atu ki hono fakataú. Hili ʻene fanongo ki heʻemau lipōtí, naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikeli, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku totonu ke u ʻaʻahi ki he feituʻu ko ʻení.”

ʻI he konga kimui ʻo e māhina ko iá, hili ha ʻaho ʻe ua mei he Kilisimasí, naʻa mau mavahe atu ki Venikuva mo Palesiteni Hingikelī; Palesiteni Tōmasi S. Monisoni; mo Pila Uiliami, ko ha tokotaha tā-mape temipale. Naʻe talitali kimautolu ʻe Paula Kulisiteniseni, ko e palesiteni siteiki fakalotofonuá, ʻa ia naʻá ne ʻave kimautolu ki he feituʻú. Naʻe kiʻi ʻuhoʻuha pea fakapōpōʻuli e ʻaho ko iá, ka naʻe fakavave ʻa Palesiteni Hingikelī ki tuʻa mei he kaá pea kamata ke ne lue takai he feituʻú.

Hili hano fakamoleki ha taimi he feituʻú, naʻá ku ʻeke kia Palesiteni Hingikelī pe te ne fie mamata ki ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu kehe naʻe kau hono fokotuʻu atú. Naʻá ne pehē ʻio, te ne saiʻia ʻaupito ai. ʻOku mou vakai, ʻi heʻemau mamata ki he ngaahi feituʻu kehé, ne lava leva ke mau fakahoa honau tuʻunga leleí.

Naʻa mau fakaʻuli takai holo ʻi Venikuva ke mamata ki he ngaahi feituʻu kehé ʻo faifai pea mau toe foki pē ki he feituʻu naʻa mau ʻuluaki ʻi aí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻeni.” Hili iá naʻá ne kole mai, “Te tau lava nai ʻo ʻalu ki ha ʻapisiasi ʻi ha kuata maile (0.4km) mei heni?”

Naʻa mau tali ange, “ʻIo Palesiteni.”

Naʻa mau foki ki he kaá pea fakaʻuli ki ha ʻapisiasi ofi mai. ʻI heʻemau aʻu ki he falelotú, naʻe pehē mai ʻe Palesiteni Hingikeli, “Afe hema heni.” Naʻa mau afe ʻo muimui he halá ʻo hangē ko e fakahinohinó. Naʻe kamata ke kiʻi tahake ʻa e halá.

ʻI he aʻu pē ʻa e kaá ki he tumutumu ʻo e foʻi tahaké, naʻe pehē mai ʻa Palesiteni Hingikeli, “Taʻofi e kaá, taʻofi e kaá.” Naʻá ne tuhu leva ki he tafaʻaki toʻomataʻú ki ha konga kelekele mo pehē mai, “Fēfē ʻa e konga kelekele ko ʻení? Ko e feituʻu ʻeni ʻe ʻi ai e temipalé. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku finangalo e ʻEikí ke tuʻu ai e temipalé. Te mou lava ʻo fakatau mai ia?” Te ke mou ʻo fakatau mai ia?”

Naʻe teʻeki ke mau vakaiʻi e konga kelekele ko ʻení. Naʻe mamaʻo ʻaupito ia mei he hala lahí, pea naʻe ʻikai tuʻuaki fakatau ia. ʻI heʻemau tali ange naʻe ʻikai te mau ʻiló, naʻe toe tuhu ʻa Palesiteni Hingikeli ki he konga kelekelé mo ne pehē, “Ko e feituʻu ʻeni ʻe tuʻu ai e temipalé.” Naʻa mau nofo ai ʻi ha ngaahi miniti siʻi pea mau mavahe ki he malaʻevakapuná ke foki ki ʻapi.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fie maʻu au mo Misa Uiliami ke ma ʻi he ʻōfisi ʻo Palesiteni Hingikelií. Kuó ne tā e meʻa kotoa pē ʻi ha laʻi pepa: ko e ngaahi halá, falelotú, afe hema heni, pea fakaʻilongaʻi X e tuʻuʻanga ʻo e temipalé. Naʻá ne ʻeke mai pe ko e hā kuó ma maʻú. Naʻá ma talaange ko e feituʻu faingataʻa taha ʻeni ke maʻu. Ko e kau maʻu tofiʻá ʻoku toko tolu: ko e taha mei Kānata, taha mei ʻInitia, mo e taha mei Siaina! Pea naʻe ʻikai ke ne aʻusia e ngaahi fie maʻu ki ha langa falelotu.

Naʻá ne pehē, “Fai pē homo lelei tahá.”

Naʻe toki hoko leva e ngaahi maná. ʻI he ngaahi māhina hokó, naʻa mau maʻu e kelekelé, pea foki fakangofua mai kimui ange ʻe he kolo ko Lengilī, Kolomupia Pilitāniá, ke langa e temipalé.

ʻĪmisi
Temipale Venikuva Pilitānia Kolomupiá

ʻI heʻeku vakai atu ki he aʻusia ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo ʻi heʻeku ʻilo, lolotonga ʻema maʻu mo Misa Uiliami ʻa e ngaahi tuʻunga fakaako mo e taukei taʻu lahi ʻi he fefakatauʻaki kelekelé mo e palani temipalé, kae ʻikai maʻu ʻe Palesiteni Hingikeli ha ako peheé; ka naʻá ne maʻu ha meʻa maʻongoʻonga ange—ʻa e meʻafoaki fakaepalōfita ʻo e kikité. Naʻá ne lava ʻo mamata ki he feituʻu ʻoku totonu ke tuʻu ai e temipale ʻa e ʻOtuá.

ʻI hono fekauʻi ʻe he ʻEikí e fuofua Kāingalotu ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ke langa ha temipalé, naʻá Ne folofola:

“Kae tuku ke langa ha fale ki hoku hingoá ʻo fakatatau ki he sīpinga te u fakahā kiate kinautolú.

“Pea kapau ʻe ʻikai langa ia ʻe hoku kakaí ʻo fakatatau ki he sīpinga te u [fakahaá] … , ʻe ʻikai te u tali ia mei honau nimá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:14–15).

Hangē ko e fuofua Kāingalotú, ʻoku pehē pē mo kitautolu he ngaahi ʻahó ni: kuo fakahā ʻe he ʻEikí pea kei fakahā mai ki he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e sīpinga ke tataki ʻaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hotau kuongá. Pea ʻi ha tuʻunga fakataautaha, ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino ki he founga ke tau tataki ʻaki ʻetau moʻuí, hangē ko hotau ʻulungāngá, kae lava ke hōifua e ʻEikí ki heʻetau tōʻonga moʻuí.

ʻI ʻEpeleli 2013, naʻá ku lea ai ki hono teuteuʻi e fakavaʻe ʻo e temipale kotoa pē ke fakapapauʻi ʻe lava ke ne matuʻuaki e ngaahi matangí mo e fakatamaki ʻe ala hoko ki aí. Ka ko e fakavaʻé ko e kamataʻangá pē ia. ʻOku kau ʻi he temipalé ha ngaahi konga piliki, ʻoku fakatahatahaʻi ʻo fakatatau ki ha ngaahi sīpinga kuo ʻosi fokotuʻu. Kapau ʻe hoko ʻetau moʻuí ko ha temipale, ʻoku tau feinga kotoa pē ke langa ia ʻo hangē kuo akoʻi mai ʻe he ʻEikí (vakai, 1 Kolinitō 3:16–17), pea tau lava ʻo fehuʻi kiate kitautolu, “Ko e hā ha ngaahi foʻi piliki ʻoku totonu ke tau fokotuʻutuʻu ke ngaohi ʻetau moʻuí ke fakaʻofoʻofa, fakaʻeiʻeiki, mo matatali e ngaahi matangi ʻo e moʻuí?”

Te tau lava ʻo maʻu e tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná: “Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná). ʻI he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku akoʻi kitautolu ko kinautolu ʻoku nau maʻu [ha] fakamoʻoni fakalangi mei he Laumālie Māʻoniʻoní [ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá], te nau ʻilo foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko Siosefa Sāmita ʻa ʻEne tangata maʻu fakahaá mo e [palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí], pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní.”

Ko ha ngaahi konga piliki leva ʻeni ʻe fie maʻu ki hono langa ʻo ʻetau tui mo e fakamoʻoni fakafoʻituituí:

  1. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

  2. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

  3. Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

  4. Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, pea ʻoku tau maʻu ha kau palōfita moʻui ʻi he māmaní he ngaahi ʻahó ni.

ʻI he ngaahi māhina kuohilí, kuó u fanongo ki he lea konifelenisi lahi kotoa pē ʻa Palesiteni Nalesoni talu mei hono fuofua ui ia ko ha ʻAposetoló. Kuo liliu ʻe he meʻá ni ʻeku moʻuí. ʻI heʻeku ako mo fakalaulauloto e taʻu ʻe 34 ʻo e aʻusia poto ʻa Palesiteni Nalesoní, ne hā ai ha ngaahi kaveinga mahino ne toutou fakahoko ʻi heʻene ngaahi akonakí. ʻOku kaunga e ngaahi kaveinga takitaha ko ʻení ki he ngaahi konga piliki ne toki fakahoko atú pe ko ha toe konga piliki mahuʻinga ki hotau temipale fakafoʻituituí. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaiso ki hono fakamolemoleʻi ʻo e angahalá, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, huhuʻi ʻo e kau pekiá mo e ngāue fakatemipalé, tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní, kamata ʻaki ʻa e ikuʻangá, nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ne lea ʻaki kinautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he ʻofa mo e mateaki.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e fungani makatuliki mo e maka ki hono langa ʻo e Siasí pea mo ʻetau moʻuí. Ko Hono Siasí ‘eni. Ko ʻEne palōfita ʻa Palesiteni Nalesoni. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní mo fakahā mai e moʻui mo e ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻetau leleí. ʻOkú ne lea ʻi he ʻofa mo e ʻilo pau e natula ʻo e Fakamoʻuí mo Hono misioná. Kuó ne toutou fakamoʻoni fakamātoato ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e kau palōfita moʻuí—ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí—ʻa ia kuó ne ngāue ʻi heʻenau tatakí.

ʻI he taimí ni mo e ʻahó ni, ko hotau faingamālie ia ke poupouʻi ia ko e palōfita moʻui ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. Kuo tau anga ki hono poupouʻi ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he sīpinga fakalangi ʻo hono hiki hotau nimá ki ʻolunga ke fakahaaʻi ʻetau tali ia mo poupouʻí. Naʻa tau toki fakahoko ʻeni ʻi he ngaahi miniti siʻi ne toki ʻosí. Ka ko e poupou moʻoní ʻoku laka hake ia ʻi he fakaʻilonga fakatuʻasino ko ʻení. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22, kuo pau ke “poupouʻi hake ʻe he falala, tui, mo e lotu ʻa e siasí” e kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku tau poupou kakato mo moʻoni ki he palōfita moʻuí ʻi heʻetau fakatupulekina e sīpinga ʻo e falala ki heʻene ngaahi leá, maʻu e tui ke fakahoko kinautolú, pea lotua ke hokohoko atu hono tāpuekina ia ʻe he ʻEikí.

ʻI heʻeku fakakaukau ki ha Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku ou ongoʻi nonga ʻi he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, “Pea kapau ʻe tokonga ʻa hoku kakaí ki hoku leʻó, pea ki he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻa ia kuó u fili ke tataki ʻa hoku kakaí, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu mei honau tuʻuʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:45).

ʻI heʻetau fanongo mo tokanga ki he kau palōfita moʻuí, ʻe ʻi ai ha ngaahi ola matuʻaki lelei moʻoni ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku fakamālohia kitautolu. ʻOku tau ongoʻi pau ange mo loto-falala ki he ʻEikí. ʻOku tau ongoʻi e folofola ʻa e ʻEikí. ʻOku tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Te tau ʻilo e founga ke tataki ʻetau moʻuí ʻaki ha taumuʻá.

ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo e niʻihi kehe kuo uiuiʻi ko ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú ne maʻu e ngaahi meʻafoaki kuo foaki ʻe he ʻEikí ki hono ʻulú, pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau fakamālohia ʻetau moʻuí ʻaki e fanongo mo tokanga ki he leʻo ʻo e kau palōfita moʻuí, ʻe langa ʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki he sīpinga fakalangi ʻa e ʻEikí maʻatautolú, pea tau maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata. ʻOku ou ʻoatu e fakaafé ni ki he taha kotoa pē. Mou omi ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e palōfitá; ʻio, haʻu kia Kalaisi pea moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.